Oglas

organic bacon and farm fresh eggs with home made hashbrowns and chia toast
Slanina i jaja za doručak Foto: Freepik

Kardiolozi rangirali 10 popularnih doručaka od najboljeg do najgoreg za zdravlje srca

autor:
21. nov. 2026. 08:03

Doručak može da bude važan saveznik zdravlja srca, ali i obrok kojim organizam već na početku dana dobija previše šećera, soli i nezdravih masti. Iako mnogi veruju da su jaja, peciva ili ovsene pahuljice sami po sebi zdravi ili nezdravi, kardiolozi upozoravaju da je presudno kako se namirnice kombinuju. Američki stručnjaci analizirali su deset popularnih doručaka i rangirali ih od najpovoljnijih do najmanje preporučljivih za kardiovaskularno zdravlje. Rezultati donose nekoliko zanimljivih iznenađenja, posebno kada je reč o jajima, jogurtu, lososu i palačinkama.

Oglas

O tome šta bi trebalo jesti ujutru za američki magazin Parade govorili su kardiolozi Srihari S. Naidu, profesor medicine na Medicinskom fakultetu u Njujorku, Džozef Ju iz kardiološke klinike Manhattan Cardiology i Čeng-Han Čen, interventni kardiolog iz Kalifornije.

Njihova procena zasniva se na nutritivnom sastavu obroka, naročito količini vlakana, proteina, dodatog šećera, zasićenih masti i soli.

Naidu naglašava da kvalitetan doručak treba da obezbedi hranljive materije i energiju, ali da je jednako važno voditi računa o veličini porcije. Preporučuje kombinaciju složenih ugljenih hidrata, kvalitetnih proteina i zdravih masti, uz izbegavanje prejedanja.

Ipak, stručnjaci podsećaju da jedan obrok ne određuje zdravlje srca. Mnogo je važnije kako izgleda celokupna ishrana tokom dužeg perioda.

Tri doručka koja su zauzela vrh liste

  1. Ovsena kaša sa bobičastim voćem i orasima

Na prvom mestu našla se kombinacija ovsenih pahuljica, bobičastog voća i oraha.

Razlog je jednostavan: takav obrok sadrži složene ugljene hidrate, vlakna, antioksidanse i nezasićene masne kiseline.

Ovas je posebno zanimljiv zbog beta-glukana, vrste rastvorljivih vlakana koja mogu doprineti snižavanju LDL, odnosno takozvanog lošeg holesterola.

Orasi obezbeđuju biljne omega-3 masne kiseline, dok maline, borovnice i drugo bobičasto voće dodaju vlakna i korisna biljna jedinjenja.

Naidu smatra da upravo ovakva kombinacija predstavlja odličan način da se započne dan. Prednost je i to što se lako priprema, a ne zahteva dodatni šećer.

  1. Grčki jogurt sa bananom i lanenim semenom

Drugo mesto pripalo je doručku koji je jednostavan za pripremu, a istovremeno pruža dobru kombinaciju proteina, vlakana i minerala.

Grčki jogurt sadrži proteine i kalcijum, dok banana obezbeđuje kalijum, važan za normalno funkcionisanje mišića i regulaciju krvnog pritiska.

Laneno seme je dodatno korisno zbog vlakana i alfa-linolenske kiseline, biljne omega-3 masne kiseline.

Prema Naiduovoj proceni, obrok koji sadrži jednu srednju bananu, približno 180 grama grčkog jogurta i kašiku lanenog semena može da ima oko 300 kalorija, u zavisnosti od proizvoda koji se koriste.

Najbolje je izabrati običan, nezaslađeni jogurt, a laneno seme koristiti samleveno, jer se tako njegovi sastojci lakše iskorišćavaju.

  1. Integralni tost sa avokadom i poširanim jajetom

Treći na listi je doručak koji je poslednjih godina postao veoma popularan.

Integralni hleb donosi vlakna, avokado sadrži pretežno nezasićene masti, a jaje kvalitetne proteine.

Ova kombinacija može da doprinese dužem osećaju sitosti, bez velike količine dodatog šećera.

Zanimljivo je da kardiolog Naidu ne smatra jaja glavnim problemom u ishrani. Njegovo mišljenje je da se mnogo veća pažnja mora posvetiti namirnicama sa kojima se jaja jedu, naročito suhomesnatim proizvodima, puteru i belom hlebu.

Od četvrtog do sedmog mesta: Naizgled zdravi doručci sa skrivenim manama

  1. Kajgana od tri jajeta sa kobasicom, spanaćem, sirom i belim hlebom

Iako se ovaj doručak našao relativno visoko na listi, stručnjaci imaju ozbiljne zamerke.

Jaja su izvor proteina, a spanać donosi vitamine i minerale. Problem nastaje kada se dodaju masna, prerađena kobasica, sir i beli hleb.

Naidu posebno upozorava na kobasice, jer prerađeno meso često sadrži mnogo soli i zasićenih masti. Beli hleb ima manje vlakana od integralnog i brže se vari.

Zdravija verzija ovog obroka mogla bi da se napravi bez kobasice, sa više povrća i integralnim hlebom.

  1. Običan jogurt sa pomorandžom i zaslađenom granolom

Na prvi pogled, ovo deluje kao gotovo idealan doručak. Jogurt obezbeđuje proteine i kalcijum, pomorandža vitamin C i vlakna, dok granola može da sadrži korisne žitarice i orašaste plodove.

Međutim, problem je u dodavanju velike količine šećera tokom proizvodnje pojedinih vrsta granole.

Takav dodatak može znatno da poveća kalorijsku vrednost doručka, a da osoba toga nije ni svesna.

Važno je naglasiti da pomorandža nije problem zbog prirodnog šećera koji sadrži. Naprotiv, celo voće je preporučljiv deo uravnotežene ishrane.

Rešenje je izbor granole bez dodatog šećera ili jednostavna kombinacija običnog jogurta, ovsenih pahuljica i svežeg voća.

  1. Mafini sa borovnicama i velika kafa sa punomasnim mlekom

Mafini sa voćem često se doživljavaju kao zdraviji izbor od drugih slatkiša, ali njihov nutritivni sastav može da bude veoma sličan kolačima.

Mnogi sadrže znatne količine belog brašna, šećera i masti.

Ako se uz to popije veliki late sa punomasnim mlekom, doručak može da sadrži i više zasićenih masti.

Naidu smatra da ovakav obrok ne bi trebalo da bude svakodnevna navika.

  1. Dimljeni losos sa krem-sirom i belim pecivom

Ovaj doručak ima jednu veliku prednost: losos je dobar izvor proteina i omega-3 masnih kiselina.

Ipak, način pripreme ribe i dodaci mogu da promene ukupnu nutritivnu vrednost obroka.

Krem-sir može da sadrži dosta zasićenih masti, dok veliko belo pecivo obično ima manje vlakana od integralnog.

Poseban problem predstavlja so. Kardiolog Džozef Ju upozorava da dimljeni losos može da sadrži velike količine natrijuma, što je naročito važno za ljude sa povišenim krvnim pritiskom.

Zato bi povoljnija alternativa bila integralni hleb, manja količina krem-sira i riba sa manje dodatog natrijuma.

Tri doručka koja su završila na dnu liste

  1. Sendvič sa kobasicom, jajetom i sirom, uz prženi krompir

Ovakav doručak posebno je popularan u američkim restoranima brze hrane.

Iako jaje obezbeđuje korisne hranljive materije, ostatak obroka može da sadrži mnogo soli, zasićenih masti i kalorija.

Kobasica je prerađeni mesni proizvod, sir povećava količinu zasićenih masti, a prženi krompir dodaje energiju i masnoću, naročito kada je pripreman u velikoj količini ulja.

Redovno konzumiranje takvih obroka može otežati održavanje kvalitetne ishrane.

  1. Zaslađene žitarice sa sokom od pomorandže

Reklame često predstavljaju pahuljice sa mlekom i čašom voćnog soka kao idealan početak dana.

Međutim, mnoge industrijske žitarice sadrže znatne količine dodatog šećera, a relativno malo vlakana.

Kada se uz njih popije voćni sok, obrok može da sadrži mnogo šećera, a nedovoljno proteina i drugih sastojaka koji produžavaju sitost.

Cela pomorandža je obično bolji izbor od soka jer sadrži više vlakana.

Stručnjaci savetuju da se prednost daje nezaslađenim žitaricama od celog zrna, uz mleko ili jogurt i celo voće.

  1. Palačinke sa sirupom i puterom

Na poslednjem mestu našao se doručak koji je mnogima omiljen: velika porcija palačinki prelivenih slatkim sirupom, uz dodatak putera.

Kardiolog Čeng-Han Čen objašnjava da kombinacija rafinisanog brašna i velike količine šećera može da izazove nagliji porast glukoze u krvi, naročito kada obrok sadrži malo vlakana.

Puter dodatno povećava unos zasićenih masti.

To ne znači da palačinke treba potpuno izbaciti iz ishrane, već da je važna učestalost njihovog konzumiranja i način pripreme.

Palačinke od integralnog ili ovsenog brašna, sa svežim voćem i jogurtom umesto velike količine sirupa, mogu biti nutritivno povoljnija varijanta.

Nije važan samo doručak, već način ishrane tokom celog dana

Kardiolozi upozoravaju da ne postoji jedna namirnica koja može da zaštiti srce, kao što ni povremeno konzumiranje slatkog ili masnog doručka samo po sebi ne znači da će neko razviti kardiovaskularnu bolest.

Američko udruženje za srce (AHA) u smernicama iz 2026. godine ističe da je najvažnije dugoročno održavati kvalitetan obrazac ishrane. On podrazumeva dovoljno povrća, voća, integralnih žitarica, mahunarki, orašastih plodova i kvalitetnih izvora proteina, uz ograničavanje dodatog šećera, soli i zasićenih masti.

Jedan od najbolje proučenih načina ishrane za kontrolu krvnog pritiska jeste DASH režim, zasnovan na namirnicama bogatim vlaknima, kalijumom, kalcijumom i magnezijumom.

Američko udruženje za srce preporučuje da većina odraslih ne unosi više od 2.300 miligrama natrijuma dnevno, dok je poželjan cilj najviše 1.500 miligrama za mnoge odrasle osobe. Važno je razlikovati natrijum od kuhinjske soli, jer to nisu iste količine.

Zaključak je da zdrav doručak ne mora da bude komplikovan niti skup. Ovsene pahuljice sa voćem i orasima, običan jogurt sa semenkama ili integralni hleb sa jajetom i povrćem predstavljaju jednostavne mogućnosti koje se uklapaju u preporuke kardiologa.

Najvažnije je da se takvi izbori ponavljaju tokom vremena, jer zdravlje srca ne zavisi od jednog doručka, već od ukupnih navika.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare