Pančevačka Petrohemija pala je u ruke NIS-a, koji sada zvanično ima 90 odsto udela u vlasništvu. Udeo Srbije sveo se na 10 procenata. Ova promena u vlasničkoj strukturi i novi upliv ruskog kapitala, barem trenutno, neće imati posledice po Srbiju, ali stručnjaci ističu da je rat koji se trenutno vodi u Ukrajini nepredvidiva stvar, te da budućnost može da donese probleme u vidu novih pritisaka na Srbiju.

Petak, 9. jun, je doneo velike promene u Petrohemiji – umesto 20 odsto, NIS sada ima 90 odsto vlasničkog udela.

Foto: Shutterstock/Andrej Privizer

NIS je za to dao 150 miliona evra.

Naftna indstustrije Srbije, podsećamo, dugo nije u većinskom vlasništvu države. Trenutno, 50 odsto vlasništva drži ruski Gazprom Neft, potom 6,15 odsto Gazprom, 13,98 su manjinski akcionari, a 29,87 procenata vlasništva ima država Srbija.

PROČITAJTE JOŠ

Imajući u vidu spoljnopolitičke okolnosti, pritiske oko uvođenja sankcija Rusiji sa kojima se Srbija suočava od početka rata u Ukrajini, postavlja se pitanje kakve posledice po našu državu može da ima odluka da se domaća kompanija “prepusti” NIS-u, čiji većinu drže Rusi.

Kako za “Novu” ističe stručnjak za energetsku politiku Miodrag Kapor, trenutno ovakva odluka ipak ne može da dovede Srbiju u nepovoljniji položaj nego sada.

Miodrag Kapor Foto:N1

“Kolektivni Zapad će da zažmuri na ovo, ali to ne znači da će ovu odluku da gledaju dobronamerno”, kaže Kapor.

Ipak, on ističe da to što je Srbija pristala na to da NIS bude većinski vlasnik Petrohemije, pokazuje stav koji državnici imaju prema ratu u Ukrajini.

“To je korak ka, ne mogu da kažem savezništvu, ali ka blagonaklonom gledanju ruske agresije na Ukrajinu”, kaže naš sagovornik.

Ekonomski analitičar Bogdan Petrović je saglasan – trenutno ne postoji bojazan da bi NIS-ovo preuzimanje Petrohemije moglo da ima posledice po Srbiju.

“Ne može da bude posledica jer to ne predviđaju sankcije Evropske unije. NIS-ovo preuzimanje Petrohemije je nešto o čemu se dugo govori, za šta je Evropska komisija dala saglasnost, dakle za to je postojalo zeleno svetlo iz Brisela, nije bilo primedbi”, kaže naš sagovornik.

Bogdan Petrović Foto:N1

Ipak, Petrović ističe da u jednom trenutku može da ima potencijalnih problema.

“Rat donosi iznenađenja. Može da se desi da EU zatraži od Srbije da uvede neke oštre sankcije. Važno je naglasiti da trenutno nema mogućnosti za tako nešto”, zaključuje naš sagovornik.

Kako je sve počelo?

U septembru prošle godine, Evropska komisija odobrila je pripajanje pančevačke Petrohemije Naftnoj industriji Srbije. Evropska komisija zaključila je da ovo spajanje ne bi izazvalo probleme u vezi sa konkurentnošću tržišta.

Inače, ugovor o strateškom parnetrstvu oko državne Petrohemije potpisan je pre toga, krajem 2021. godine. NIS se tada jedini javio na javni tender za dokapitalizaciju Petrohemije kroz strateško partnerstvo, vredan 150 miliona evra. Pre strateškog partnerstva, NIS je imao 20 odsto vlasničkog udela u Petrohemiji.

Foto:TANJUG/ VLADIMIR DJOKOVIC

Taj sporazum imao je, kako su svojevremeno naveli iz NIS-a, tri stuba oporavka Petrohemije: finansijsko restruktuiranje, realizaciju investicionog programa i promenu sistema menadžmenta kompanije.

Foto: Vesna Lalić/Nova.rs

Inače, Petrohemija je 2021. godinu, sudeći prema finansijskom izveštaju, završila sa dobitkom od skoro 35,5 miliona evra.

Ipak, do pre samo nekoliko godina, ova firma imala je ogromne gubtike.

Promenu je donela 2017. godina, kada je Petrohemija ostvarila dobit od 40,5 milijardi dinara, iako je prethodnu, 2016, završila sa gubitkom od 5,3 milijarde.

Srbija i sankcije

Savet Evropske unije doneo je, na samom početku rata, odluku da uvede sankcije Rusiji zbog njene agresije na Ukrajinu.

Foto: Shutterstock

Od tada pa do danas, Srbija se tome nije pridružila.

“Imali smo korektan razgovor, ali odluku o sankcijama donose građani Srbije preko svog rukovodstva, a mi smo odluku doneli u martku 2022. godine i utvrdili svoj stav. Srbija vodi svoju politiku. Srbija je nezavisna i poštuje svoje interese” rekao je Vučić za ruske RIA Novosti nakon nedavnog razgovora za predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.

On je, inače, više puta izjavio da će Srbija nastaviti sa politikom vojne neutralnosti i da će pokušati da izdrđi “koliko god bude mogla” bez uvođenja sankcija Rusiji.

BONUS VIDEO Vučić komentarisao reakciju Moskve na njegovu izjavu da će možda morati da uvede sankcije

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare