Oglas

Rembrant slike
Foto: Sotheby’s

Nenadano otkriće vredno 12 miliona: Kako je anonimna slika postala još jedno remek-delo Rembranta, i koju poruku holandskog majstora krije

01. jul. 2026. 17:40

Delo "Suffer little children to come unto me", koje je tek nedavno, nakon nekoliko stotina godina, pripisano Rembrantu van Rijnu, uoči večerašnjeg javnog nadmetanja u Sotbiju procenjeno je na cifru između osam i 12 miliona evra.

Oglas

"Noćna straža", "Izgubljeni sin", "Autoportret sa dva kruga", "Oluja na Galilejskom moru" i "Čas anatomije doktora Nikolasa Tulpa" su remek-dela umetnosti koja su najčešće i prva asocijacija na pomen holandskog majstora Rembranta van Rajna. Međutim, relativno skorašnje otkriće ponovo je u žižu javnosti vratilo jednog od najvećih slikara u istoriji čovečanstva, rođenog u Lajdenu 15. jula 1606. godine.

Rembrant, Noćna straža
Reembrant van Rajn, Noćna straža, 1642, Foto: Wikipedia

Naime, kada je nekoliko slojeva naknadno dodate boje uklonjeno s jedne slike iz 17. veka, ispostavilo se definitvno da je autor dela niko drugi do holandski velikan likovne umetnosti Rembrant van Rajn.

Ne samo da je anonimni počinilac dodavao slojeve boje na Rembrantovu sliku "Suffer little children to come unto me" iz 1627. godine, već je turban koji je bio na glavni jedne od figura na ovom ulju na platnu zamenio tradicionalnom holandskom kapom.

I što je najgore ta anonimna ruka očigledno je, menjajući Rembrantov original, očigledno pogrešno shvatila biblijski lajtmotiv na slici - "Pustite decu k meni". Promašila je poentu - poruku o toleranciji, iako Isus Hrist na delu, iz rane faze Rembrantovog stvaralaštva, blagosilja decu kao i odrasle. U Novom zavetu, kao i u nekoliko jevanđelja, pre svega "Jevanđelju po Luki", Isus Hrist kori svoje sledbenike zato što odbijaju roditelje koji su mu dovodili decu i kaže im: "Pustite decu da dolaze k meni; nemojte ih sprečavati, jer takvima pripada Carstvo Božije!"

Holandski slikar je, ne slučajno koristeći se inspiracijom iz Biblije, na delu prikazao brojne raznovrsne figure. Pored čoveka s turbanom, na slici su i pripadnici jevrejske i hrišćanske vere.

Čini se da je umetnik bio podstaknut multikulturalnim holandskim društvom u kom su u 17. veku bili pripadnici različitih religija, piše "Gardijan". U trenutku nastanka ove slike vladalo je, međutim, i versko rivalstvo. Veliki broj migranata dolazio je tada u Holandiju, a mnogi su se naselili u Rembrantovom rodnom mestu - Lajdenu, što je većina stanovništva ovog grada dočekivala s neodobravanjem.

Rembrandt (1606-1669). Dutch Painter. Self portrait wearing a Toque and a Gold Ghai
LANMAS / Album / Profimedia

Istoričar umetnosti Endru Grejam-Dikson smatra, kako je rekao za britanski dnevnik, da slika simboliše Rembrantovu blisku vezu sa Remonstrantima (arminijancima), protestantskim pokretom i teološkoj struji u Holandiji koja se početkom 17. veka odvojila od ortodoksnog kalvinizma i zalagala se za versku toleranciju i prihvatanje.

- Kada je Rembrant 1627. godine započeo rad na ovoj slici, Lajden je prolazio kroz veliku humanitarnu krizu. Naime, Tridesetogodišnji rat je bio na vrhuncu, a stotine hiljada izbeglica je preplavilo Holandiju. Samo godinu dana ranije 1.500 zanatlija je sa svojim porodicama stiglo tamo. Odjednom se u tom gradu stvorila gužva. Procenjuje se da je Lajden primio oko 10.000 izbeglica samo u jednoj godini - podseća britanski istoričar umetnosti.

Kontroverzan potez

Grejam-Dikson ukazuje i na veliku simboliku dela iz kičice Rembranta van Rajna. S namerom holandski slikar na platnu dočarava scenu u kojoj brojne porodice i decu dočekuje Isus Hrist.

- To je bio veoma kontroverzan potez u ono vreme. Jer, bilo je ljudi u Lajdenu koji nisu želeli da ih dočekaju. I ova slika nas navodi na zaključak da je Rembrant bio na strani onih dobrih, koji su želeli da dočekaju izbeglice, na strani humanitarne pomocći... Dakle, ovo je više od slike, jer smatram da je njome Rembrant želeo da iskaže svoj moralni stav - sud je istoričara umetnosti.

Slika, koja je dimenzija 106 sa 80,5 centimetara, otkrivena je 2014. godine na jednoj aukciji u Nemačkoj. Zanimljivo je da je na aukciji u kući Lemperc u Kelnu tada bila katalogizovana kao "anonimna slika holandske škole iz polovine 17. veka". Prodata je na toj aukciji za milion i po evra. I tek posle tog javnog nadmetanja u Kelnu ugledni trgovac umetninama iz Amsterdama Jan Siks izneo je tvrdnju da ju je naslikao Rembrant, i to u ranom periodu svog opusa, dok je još stvarao u Lajdenu. Potkrepio je tu tvrdnju ugledavši na slici, u gornjem desnom uglu, figuru mladića. A figura tog mladića jeste, zapravo, Rembrantov autoportret, tvrdio je Siks.

Nakon toga i nekoliko cenjenih istoričara umetnosti, među kojima je i Kristofer Braun iz Oksforda, potvrdilo je sumnju Siksa. Delo "Suffer little children to come unto me" je tako, konačno, zahvaljujući stručnjacima, pripisano originalnom autoru - Rembrantu. Od kada je utvrđeno da ju je naslikao Rembrant slika je dva puta izložena. Najpre je to bilo 2019. na izložbi "Young Rembrandt" u Lajdenu, i godinu dana kasnije u engleskom Oksfordu.

Sada, kao Rembrantova slika, biće ponuđena na aukciju u Sotbiju. Javno nadmetanje u londonskoj aukcijskoj kući zakazano je za danas, a cena slike procenjena je na sumu između osam i 12 miliona funti. Visoka cena za ovo delo opravdava se time da je slika među najznačajnijim ranim Rembrantovim radovima koji su se dosad nalazili u privatnim kolekcijama.

Image: 1006468570, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no  , Credit line: Historic Images / Alamy / Profimedia
Historic Images / Alamy / Profimedia

Uoči aukcije, slika je predstavljena javnosti proteklog vikenda u londonskom Sotbiju, što je bila prva prilika da se vidi u restauriranom stanju i onako kako ju je Rembrant dočarao. Dakle, bez gomile naknadno dodatih slojeva boje, i bez izmenjenih motiva. Spekulisalo se da slika nije bila do kraja dovršena, i da je neke izmene na delu načinio holandski slikar, inače Rembrantov sledbenik Nikolaes Moajert.

Čitava porodica na slici

S obzirom da će se pred kupcima naći u originalnom rukopisu, počasni predsednik aukcijske kuće Sotbi Aleks Bel precizirao je za "Gardijan" da je delo kasnijim prefarbavanjem pretvoreno u tradicionalni, konvencionalni tretman "pipave" teme:

- A original ima raznovrsniju "paletu" likova, uključujucći istaknutu figuru s turbanom u sredini. Pošto je prednji deo slike ostao nedovršen, prilično grubo ga je završio neki anonimni umetnik. Restauracija je sada uklonila sve naknadne dopune.

Pojasnio je to dodavši da je, primera radi, Rembrant naslikao nago dete u toj gomili ljudi, dok ga je umetnik, koji se kasnije dohvatio slike, to isto dete - obukao.

Rembrant slike
Foto: Sotheby’s

- Ne znamo kakav je bio Rembrantov konačan plan za završetak ove figure detata, ali i to je, u šta sada imamo prilike da se uverimo, nesumnjivo mnogo upečatljivije od dorađene verzije i naglašava ranjivost dece koja traže Hristov blagoslov.

Stručnjaci smatraju da je "Suffer little children to come unto me" bila posebna slika za Rembranta, gotovo lična stvar. Jer, na slici je dočarao različite članove svoje porodice, uključujući i roditelje. I naravno sebe samoga, kao mladića koji se, bar tako deluje, naginje napred da vidi taj čudesan događaj, dok gleda direktno u posmatrača.

- Ni na jednoj drugoj slici Rembrant ne okuplja svoju porodicu na tako zaokružen način - objasnio je Bel, podsetivši da su se slikarevi roditelji nadali da će im dete imati karijeru pravnika, ili da će raditi u nekakvoj administraciji ili crkvi.

No, uprkos tome što je "izneverio" njihova htenja, prepoznali su talenat svog sina i finansirali njegovo umetničko obrazovanje.

Postoji i teorija da je Rembrant van Rajn ovo delo naslikao ubrzo nakon što je okončao šegrtski posao u ateljeu vodećeg amsterdamskog umetnika Pitera Lastmana. I roditeljima je predstavio sliku dokazavši im da se njihova vera u njega ali i investicija isplatila…

h_54981894-scaled.jpg
Rajskmuzeum u Amsterdamu Foto: EPA-EFE/REMKO DE WAAL

A Rembrant, koji se smatra jednim od najznačajnijih slikara u istoriji umetnosti, preminuo je 4. oktobra 1669. u 63. godinu u Amsterdamu ostavivši iza sebe opus sačinjen od oko tri stotine slika, isto toliko grafika i nekoliko stotina crteža.

Rekord autoportreta

I uoči večerašnje aukcije nije zgoreg podsetiti da su Rembrantova dela i danas među najskupljim na javnim nadmetanjima širom sveta. Pre desetak godina njegovu sliku "Dvojni portreti Martena Solmansa i Opjen Kopit" prodala je na aukciji u Kristiju porodica Rotšild, u čijem je vlasništvu bila dugo. Udruženim snagama ovo remek-delo iz 1634, jedini slikarevi portreti koji prikazuju figure u punoj veličini, kupila su ga dva muzeja - Luvr i Rijks (koji se inače diči najvećom zbirkom Rembrantovih dela) za cifru od 160 miliona evra. To je i dugo bio rekord za jedno Rembrantovo delo i jedna od najskuplje prodatih slika ikad.

U istoj aukcijskoj kući ulje na platnu holandskog slikara iz 1658. "Portret čoveka sa rukama akimbo" prodato je za više od trideset miliona evra...

Stradanje Hristovo
Rembrant van Rajn, Evo čoveka (Ecce Homo), 1634, Foto: Wikimedia.org/ The National Gallery, London

No, rekord drži "The Standard Bearer", autoportret iz 1636. koji je otišao za 198 miliona dolara.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare