Džek London Skerletna smrt i Sali Runi Bajni svete, gde si ti Foto:Promo/Geopoetika

Džek London, „Skerletna smrt”, Mastilo, 2021. Sali Runi, „Bajni svete, gde si ti”, Geopoetika, 2021.

Džek London, „Skerletna smrt”, Mastilo, 2021.

„Izgledalo mi je kao da umire neki antički sveti plamen na triput osvećenom oltaru.”

Džek London Skerletna smrt Foto:Promo

Kratki roman Džeka Londona pandemiju slika na najefektniji način – racionalnim i jasnim pripovedanjem pouzdanog glasa, što znači: mirno, sabrano i ledeno beznadežno. Stari, (k)oronuli profesor Smit kazuje zadivljaloj unučadi o davnom dobu koje je znalo za industriju, tehnologiju i inteligenciju. Skerletna smrt spustila se na spokojni svet koji nije slutio nemir i pomor, satrla ga hitro i temeljno, budeći u ljudima najgore: uskogrudost i lakomost.

Strah izazvan pandemijom prati pouka o uzaludnosti civilizacijskog progresa: koliko god muke da iskusi, ljudski rod odbija da veruje prethodnom iskustvu, i radije srlja u nove epizode bola i nasilja. Džek London ispisuje sugestivnu i jezovitu povest svakog društva koje je ledeno i surovo pred patnjom i propašću. Damari elana u mikrozajednicama preživelih svode se na pokazne vežbe najgoreg u ljudskoj naravi: truda da se skrše zakoni prirode, i težnje da se u novoj stvarnosti prigrabi moć. Svet je zlokobna pozornica gladi i strasti.

Serum protiv skerletne smrti načinjen je u Berlinu, prekasno da se spreči masovno stradanje. Džek London pandemiju smešta u 2013, a pripovest o njoj šest decenija kasnije: Džejms Hauard Smit neukim unucima, koji su sad lovci i sakupljači, otkriva kako je tekla apokalipsa. Pošto je pregrmeo epidemiju bubonske kuge u San Francisku početkom XX veka, Džek London zna da je u zarazi zalud čuvati imovinu, znanje i pamćenje: jedini zalog i resurs je goli ljudski život, s kojim se kreće od nule.

Sali Runi, „Bajni svete, gde si ti”, Geopoetika, 2021.

„Da li je kult slavnih ličnosti nekako metastazirao da bi popunio prazninu koju je religija ostavila.”

Sali Runi Bajni svete, gde si ti Foto:Promo/Geopoetika

Treći roman Sali Runi rado je čitan – kao da govori o spokojnom svetu, kao da se ne završava pandemijom. Iako je u fokusu dela „Bajni svete, gde si ti” složen odnos dve prijateljice koje ulaze u tridesetu, neke od važnijih tema ipak su sudbina čovečanstva u krizi vrednosti i mogući povratak vere u Boga.

Koliko god radili na stvaranju utiska da svojim životom umeju da upravljaju bez prozaka, džointa i kondoma na komandnoj tabli, aktere muče nedoumice o navigaciji u haotičnom svetu bez etičkih imperativa, ekonomske i emotivne stabilnosti, ekološkog balansa. Ne pristajući na tezu da sazrevanje ličnosti može da se prikaže i u estetskom vakuumu, Sali Runi ne dozvoljava junacima koje satire glad za bliskošću da iz vida izgube kontekst sveta u kom žive. Ljubav nije vanvremena, i stalno nas zapeku podsećanja na to, tim pre što su Alis i Ajlin deo književne industrije u kojoj se svako pošten zapita da li se kreativni trud savremenog sveta možda ipak traći na trivijalnosti.

Od minimalizma u američkoj prozi (Rejmond Karver i En Biti) Irkinja Runi baštini zbunjenost i raslojenost junaka, žudnju za intimnošću i trapavost u komunikaciji. Ubrzo će biti jasnije da je „Bajni svete, gde si ti” najavio roman pandemije: stilski nimalo revolucionaran i tematski nimalo šokantan, taj će roman korigovati portret svakodnevice, dati nova značenja izolaciji i monotoniji, redefinisati emocije i interakcije.

Bonus video: Andrićevi znakovi u Beogradu

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar