Rekorderi, gubitnici, kavaljeri i osvetnici: 12 najupečatljivijih momenata u istoriji dodele Oskara

Najviše se, naravno, priča o dva filma. Jedan je "Sinners" Rajana Kuglera koji je postavio rekord - ima najviše nominacija u gotovo stogodišnjoj istoriji dodele - čak 16. A drugi "One Battle After Another" (Jedna bitka za drugom) Pola Tomasa Andersona ima tri manje nominacije, no dosad je osvojio većinu prestižnih nagrada, od BAFTA do priznanja Zlatni globus.

I umesto prognoziranja favorita za Oskara donosimo nešto drugačiju vizuru i vraćamo se u prošlost...

Ko su najveći dobitnici, a ko najveći gubitnici u svetu filma u proteklih maltene stotinak godina, koji su to glumci i reditelji i danas neprikosnoveni po broju osvojenih Oskara, a koji pak holivudski studio ili franšiza imaju najviše statua Američke akademije za film? Od prve dodele Oskara tokom više od devet i po decenija najatraktivnija ceremonija u svetu kinematografije obilovala je s pregršt nezaboravnih trenutaka.

Najstarija i najuglednija ceremonija u svetu umetnosti, Oskar, međutim, prvih nekoliko godina od ustanovljavanja nije privlačila toliko pažnju javnosti. Prva dodela Oskara održana je 16. maja 1929, na privatnom branču u holivudskom Hotelu "Ruzvelt" kojoj je prisustvovalo samo 26 zvanica. Pobednici su se znali unapred, voditelji su bili Daglas Ferbanks i Vilijam Sesil de Mil, a prvi laureat bio je glumac Emil Janings za uloge u filmovima "Poslednja zapovest" i "Put svega živog". Ali od kako je pedesetih godina prošlog veka ceremonija počela da se prenosi na televiziji, dodela priznanja Američke akademije za film postaje jedan od najprestižnijih i najiščekivanijih događaja u svetu sedme umetnosti.

I pred 98. ceremoniju, zakazanu za 15. mart u losanđeleskom Dolbi teatru, donosimo 12 najzanimljivijih detalja sa dosadašnjih dodela Oskara:

3 filma osvojila pet najvažnijih Oskara:

Ostvarenje Frenka Kapre iz 1934. "Dogodilo se jedne noći", "Let iznad kukavičjeg gnezda" Miloša Formana (1975) i "Kad jaganjci utihnu" Džonatana Demija iz 1991. godine jedina su tri filma u gotovo stogodišnjoj istoriji dodele najvažnijih američkih filmskih priznanja koja su ovenčana sa pet najvažnijih Oskara - najbolji film, glavna muška uloga, glavna ženska uloga, najbolji reditelj i najbolji scenario.

3 filma sa najviše, 11 Oskara

Sa rekordnih 11 Oskara kroz istoriju ovenčana su samo tri filma: "Ben Hur", epski spektakl Vilijama Vajlera iz 1959. godine, "Titanik" Džejmsa Kamerona iz 1997, i treći deo trilogije Pitera Džeksona "Gospodar prstenova: Povratak kralja" iz 2003. Sva tri ostvarenja su, ujedno, laureati i najvažnije nagrade - za najbolji film.

Samo još jedan film u proteklih 98 godina ovenčan je sa dvostrukim brojem statueta - "Priča sa zapadne strane". Ovo ostvarenje Roberta Vajza i Džeroma Robinsa iz 1961. osvojilo je deset Oskara. Svi ostali filmovi u prethodnih devet i po decenija imaju manje od deset nagrada.

3 filma s najviše nominacija

Najviše nominacija ikad ima film koji je upravo sada u trci za Oskara. Reč je o filmu "Sinners" Rajana Kuglera koji se diči sa čak 16 nominacija. Do ove godine rekord su držala ostvarenja "Sve o Evi" (1950), "Titanik" (1997) i "La la lend" (2016) koja su bila nominovana po 14 puta. Film Džozefa Mankijeviča sa Bet Dejvis na kraju je dobio šest Oskara, kao i ostvarenje Dejmijena Šazela, dok je Kameronova priča ovenčana s 11 nagrada.

I dok su "Sve o Evi" i "Titanik" dobili nagrade i za najbolji film, "La la lend" je ostao bez tog, najvećeg priznanja.

Najviše nominacija, nijedna nagrada

Delo Herberta Rosa "Prekretnica" (1977) i "Boja purpura" Stivena Spilberga (1985) bili su veliki favoriti za Oskara. Oba filma, u dve različite decenije, imali su po 11 nominacija, a sa ceremonija Američke akademije za filmsku umetnost i nauku njihovi autori otišli su kao pravi gubitnici - bez ijedne jedine nagrade.

Samo jedna franšiza dva puta laureat

Od svih franšiza kroz istoriju samo je jedna dva puta, za dva različita ostvarenja, nagrađena Oskarom za najbolji film. U pitanju je saga o porodici Korleone reditelja Frensisa Forda Kopole. Originalni film iz trilogije "Kum" iz 1972. poneo je titulu najboljeg ostvarenja na 45. ceremoniji, a samo dve godine kasnije nastavak - "Kum 2" ponovo je dobio najznačajnijeg Oskara.

Zanimljivo je da je i treći, poslednji nastavak serijala - "Kum 3" iz 1990. godine bio nominovan za istu nagradu, ali ona je otišla filmu "Ples sa vukovima". Inače, od svih filmskih franšiza s najviše Oskara diči se serijal “Gospodar prstenova” - 17.

Dizniju najviše nominacija i nagrada

Legendarni filmski studio Volt Dizni diči se najboljim skorom u čitavoj istoriji dodele Oskara. Naime, ovaj studio bio je nominovan čak 59 puta, a ovenčan je sa 22 statuete za kratke i dugometražne animirane filmove i dokumentarce. Na tu brojku treba dodati još četiri počasna Oskara.

Ali, "u stopu" ovaj studio prati i jedan muzički umetnik - slavni kompozitor Džon Vilijams koji ima čak 54 nominacije, od kojih poslednju 2024. za muziku za film "Indijana Džons i artefakt sudbine". Ujedno je tad, kada mu je bilo 92 godine, postao i najstarija ličnost nominovana za nagradu Američke akademije. Vilijams je Oskarom ovenčan pet puta, a poslednji put za muziku za film "Šindlerova lista" 1993.

Ketrin Hepbern, glumica s najviše Oskara

Američka dramska umetnica Ketrin Hepbern jedina je glumica koja je četiri puta dobila priznanje Akademije za filmsku umetnost. Iako mnogi u njena najbolja glumačka ostvarenja ubrajaju "Filadelfijsku priču", "Adamovo rebro" ili "Afričku kraljicu" Oskara nije dobila niti za jedan od tih filmova.

Čuva i danas rekord kao glumica sa najviše zlatnih statueta za uloge u ostvarenjima "Ladolež" (1933), "Pogodi ko dolazi na večeru" (1967), "Zima jednog lava" (1968) i "Na Zlatnom jezeru" (1981).

I dok je Hepbernova dobila četiri Oskara od 12 nominacija, Meril Strip je, ipak, najnominovanija glumica u istoriji Oskara. Čak 21 put bila je u trci za najbolju glavnu ili epizodnu žensku ulogu, a ovenčana je sa tri Oskara. Prvi je stigao 1979. za epizodnu rolu u "Krameru protiv Kramera", a druga dva za najbolju glavnu ulogu u filmovima "Sofijin izbor" (1982) i "Čelična dama" (2011).

Danijel dej Luis, glumac s najviše Oskara

Najviše Oskara, tri, dele dve glumačke veličine različitih generacija: Danijel dej Luis i Džek Nikolson. Međutim, iako su izjednačeni po broju statueta nisu i po njihovoj "jačini”. Jer, irski glumac Danijel dej Luis sva tri Oskara dobio je za glavne muške uloge u filmovima "Moje levo stopalo" (1989), "Biće krvi" (2007) i "Linkoln" (2012).

A Džek Nikolson je dva puta poneo titulu najboljeg glumca u glavnoj ulozi - za "Let iznad kukavičjeg gnezda" (1975) i "Dobro da bolje ne može biti" (1997), ali za rolu u ostvarenju "Vreme nežnosti" iz 1983. nagrađen je za epizodu. No, Nikolson je zato najnominovaniji glumac u istoriji. U odnosu na Luisa sa “samo” šest nominacija, slavni holivudski veteran ima ih čak 12.

Ford, reditelj s najviše Oskara

Jedini reditelj kog je čak četiri puta Američka akademije za filmsku umetnost proglasila najboljim jeste Džon Ford. Prvog Oskara dobio je za film "Potkazivač" (1935), pet godina kasnije za "Plodove gneva", a već 1941. za ostvarenje "Kako je bila zelena moja dolina". Ujedno je i jedini koji je Oskara za najboljeg reditelja dobio dve godine zaredom. Poslednju zlatnu statuetu dobio je 1952. za "Mirnog čoveka". Jednog Oskara manje - tri dobili su režiseri Vilijam Vajler i Frenk Kapra.

Oskari u porodici Hjuston

Holivudska dinastija Hjuston diči se neobičnim dostignućem. Sineasta Džon Hjuston bio je reditelj svome ocu, glumcu Volteru Hjustonu u filmu "Blago Sijera Madre" (1948). I Oskara su dobili obojica: Volter za najbolju mušku epizodnu ulogu, a Džon za reditelja i najbolji adaptirani scenario. Slična priča ponovila se i 1985. kada je bio reditelj svojoj ćerki, glumici Anđeliki Hjuston u filmu "Čast Pricijevih". Iako je Hjuston bio nominovan za najboljeg reditelja, nije osvojio priznanje, ali zato je Anđelika bila laureat nagrade za najbolju žensku epizodnu ulogu. Još jedna holivudska porodica - Kopola ne može se podičiti Oskarima za tri uzastone generacije, ali zato može s najviše kao familija. Bilo ih je sedam!

Slatka osveta Džuli Endrjuz

Iako je britanska glumica Džuli Endrjuz dobila Toni nagradu za ulogu Elize Dulitl u komadu "Moja lepa gospođice", koji se sa velikim uspehom igrao na Brodveju, kada je 1964. godine rađena filmska verzija Holivud je nije smatrao dovoljno poznatom da bi mogla da reprizira ulogu i na velikom platnu. Umesto toga rola Elize Dulitl poverena je Odri Hepbern. Endrjuzova ipak uspeva da se probije do velikog platna i dobija ulogu u mjuziklu "Meri Popins". I iste godine Odri Hepbern i Džuli Endrjuz bile su nominovane za Oskara u kategoriji - najbolja ženska uloga. "Slatku osvetu" priredila je Džuli svojoj zemljakinji, koleginici ali i producentima filma "Moja lepa gospođice", jer je Endrjuz za rolu "Meri Popins", a ne Hepbernova dobila Oskara.

Ričard Atenborou kavaljer

Kada je britanski reditelj Ričard Atenborou na 55. ceremoniji dodele dobio nagradu za najbolji film - "Gandi", kao i priznanje za najboljeg reditelja, šokirao je sve svojom skromnošću i kavaljerstvom. Nakon što je njegova istorijska drama dobila nagrade Američke akademije za filmsku umetnost u dve ključne kategorije, Atenborou je izjavio da je film "E.T. vanzemaljac" Stivena Spilberga zaslužio Oskara više nego njegova epska ekranizacija života Mahatme Gandija…