Darko Rundek: Ceo sistem je doveden u pitanje

Darko Rundek, kantautor i nekadašnji frontmen Haustora uspešno gradi muzičku karijeru i u novom milenijumu, a poznat je, kako pišu Zorica Kojić i Dragan Ambrozić u uvodu za intervju sa njim za novi broj nedeljnika "Vreme", odakle prenosimo deo razgovora, i kao "uticajan, slobodni anti-establišment mislilac". Rundek u razgovoru za beogradski nedeljnik govori o uticaju koronavirusa na njegov i naše živote, ekologiji, stvaranju, novom albumu, sećanju na Milana Mladenovića, novotalasnoj generaciji, odnosima u regionu, nastupima u Srbiji posle 2000. godine...Upitan za to kako pronalazi sopstveni mir u turbulentnim vremenima, Rundek kaže:- Dobra strana ovih vremena je što nas konačno globalno i lokalno stavlja pred bitna pitanja. Računica je jednostavna, male prilagodbe više nisu dovoljne, čitav sistem je u pitanju. Ekološka katastrofa koja je u tijeku otkriva meta-krizu: masovno izumiranje života na Zemlji. I najavljuje izravnu egzistencijalnu prijetnju. Za razliku od pandemije, koliko god ona bila tragična, radi se o sveokupnom urušavanju, koje će imati nesagledive posljedice. S najvećom mogućom ozbiljnošću treba tome prići. Na osobnoj razini Sanda i ja ovdje na Braču s jedne strane pratimo situaciju iz više uglova, s druge pokušavamo konkretno primijeniti svoje zaključke. Vježbamo prehrambrenu nezavisnost bez mesa i mliječnih proizvoda, proizvodnju smeća smo sveli na apsolutni minimum birajući što kupujemo i kompostirajući ostatke hrane, i naravno, uzgajajući dobar dio vlastite hrane u dva vrta i dva manja maslinika u kojima raste i mnoge vrste divljeg bilja (lavanda, origano, smilje, ružmarin, smokve…), a i maslinovo ulje je u svemu tome vrlo bitno. Naravno da time dobijamo određen mir jer činimo koliko možemo zasad, kao odgovor na drugi dio vašeg pitanja.https://twitter.com/NedeljnikVreme/status/1311643777044340738Upitan za to koju vrstu stvarnosti umetnik u izolaciji treba da opisuje i kakva je uloga umetnika u globalnim krizama poput ove, Rundek odgovara sa: "da uvijek svedoči o unutarnjoj potrazi, koja je prirodno povezana sa svijetom u kojem živi".- Govoriti o vrijednostima ili ideologijama, bez da je to povezano s intimnim preispitivanjem, nije posao umjetnika. I inače nisam sklon veličanju onog što se danas smatra umjetnošću, ali sigurno je da, za razliku od većine političara, neki umjetnici još uvijek imaju relativni kredibilitet, pa njihova javna riječ u ovom trenutku znači - ocenjuje kantautor.Rundek je bio i član žirija za dodelu Nagrade Milan Mladenović. Na pitanje da li je pomišljao na frontmena EKV stvarajući novu pesmu "Tko su svi ti ljudi?", zašto je Mladenovićev rad i danas važan i šta nagrada sa njegovim imenom znači mladim stvaraocima kaže:- Sjećam se Milana kao prijatelja sa kojim sam dijelio fino razumijevanje i poštovao to što poduzima. Nisam razmišljao o vezi pjesme "Tko su svi ti ljudi" s njegovom estetikom, ali sad kad kažete, mogao bih je prepoznati. Milanov je rad trajno važan, jer se ugradio u kolektivnu svijest i simbolizira nešto. Zato je i njegova nagrada tako važna, pošto je iza nje konkretan autentični stvaralac i njegova razina autentičnosti kao kriterij. To je otprilike bio moj pristup pri izboru pjesama. Vjerujem da su se Remi i Gile slično postavili. Pristiglo je oko 250 pjesama iz svih bivših republika. Bilo je puno vrijednih tekstova i muzike, pa je bilo teško odabrati jednog pobjednika. Kad se sve zbroji i oduzme, Dram je zasluženo osvojio nagradu i želim im još puno dobrih pjesama.https://www.youtube.com/watch?v=tT3huNGbZfUKantautor kaže i da su se promenile okolnosti u odnosu na vreme kada je njegova generacija stvarala novi talas, a da mu se "iako se veze uspostavljaju, čini da je jugoslavenski kulturni prostor sada previše rascjepkan da bi dobio neki značajniji zajednički kulturni elan", a poredeći tadašnji i sadašnji umetnički život kaže da ono ide u korist ondašnjem, da mladi sada ne mogu očekivati "prosperitetnu" budućnost po merilima 1980-ih godina.- Ono što nam se u tim takozvanim prosperitetnim vremenima činilo kao napredak, zapravo je bio najdestruktivniji period što se tiče odnosa zapadne civilizacije i njenih satelita po cijeloj planeti, prema zemlji, vodi, zraku... - rekao je Rundek, dodajući da su muzičari tada svedočili o tom "otuđenom i krivom smeru", te da su "lude 1980-te bile zamah koji vodi u čemerne 2020-te".Rundek navodi i da je pad "ratnih režima" iz devedesetih doživeo kao istorijsku nužnost, a da je prva smena vlasti bila "ulaznica za 'civilizirani svijet'", govoreći i o 5. oktobru 2000. u Srbiji.- U Srbiji su stotine hiljada ljudi hrabro rekle dosta, izvrgavajući se pogibelji. Bio sam ponosan na njih. U Hrvatskoj je zbog Tuđmanove smrti i perspektive ulaska u EU ta promjena bila glađa... - naveo je on.Za regionalne odnose danas, 20 godina kasnije, ocenjuje da se slobodnije mogu razmenjivati ideje, a da se od prvog dolaska nakon rata "osjeća više nego dobrodošao", dodajući i da je "tako toplu i velikodušnu publiku teško igdje drugdje naći i osjećam veliku zahvalnost".Na pitanje da li muzika ima isceliteljske moći i da li su one dovoljne da nadvladaju sumorne političke trendove današnjice, Rundek zaključuje:- Mislim da se muzika previše sluša, a samim tim i sve površnije. Ta joj površnost oduzima mnogo od moći, za koju ionako ne vjerujem da bi mogla mijenjati političke trendove. Ali, oni su ionako mreškanje površine nad dubinama sa kojima je muzika povezana.Ceo intervju možete pročitati u najnovijem izdanju "Vremena".