Veštačka inteligencija danas može da napiše školsku lektiru, novinski tekst, pa čak i imitira stil vašeg omiljenog pisca. Neki u tome vide kraj pisanja kakvo poznajemo – drugi početak zlatnog doba za autore. Dok mediji otpuštaju novinare i eksperimentišu sa AI alatima, sve više se postavlja pitanje: hoće li buduće književne i novinarske nagrade ići mašinama umesto ljudima?
Otprilike ovako zvuče sve češće diskusije o tome šta veštačka inteligencija znači za budućnost pisanja – od poezije do novinarstva, od bloga do romana. Dok jedni predviđaju kraj autentične ljudske reči, drugi veruju da AI može biti upravo ono što će spasiti pisce iz zagrljaja besmisla. Pitanje koje se postavlja – da li će jednog dana AI dobiti Nobela za književnost ili Pulicera za novinarstvo – više nije samo provokacija, već ozbiljna tema.
U centru ovog diskursa nalazi se startap Every, medijska kompanija nastala 2020. godine, koja objedinjuje newslettere, eseje i tekstove o tehnologiji, produktivnosti i ekonomiji. Ono što je posebno zanimljivo kod ovog startapa jeste što su njegovi osnivači – pisci. Ali ne obični pisci, već oni koji otvoreno eksperimentišu s AI alatima kao što su GPT-4 i Claude, kombinujući ih sa sopstvenim glasom.
Njihova filozofija je jednostavna: veštačka inteligencija ne treba da zameni pisce, već da ih osnaži. Autori na Every platformi koriste AI kao „prvog nacrtača“, pomoćnika koji generiše ideje, stilove, pa čak i dijaloge – ali krajnji glas uvek ostaje ljudski. Ovo je hibridna vizija pisanja budućnosti – gde tehnologija ne oduzima autentičnost, već je modelira.
Ipak, svet nije Every. U mnogim medijskim kućama AI već ima mnogo manje nežnu reputaciju. CNET je jedan od primera: ova tehnološka platforma je 2023. godine pokušala da automatizuje pisanje finansijskih tekstova pomoću AI, ali je serija grešaka i netačnih podataka dovela do skandala. Više novinara je dobilo otkaz, a verodostojnost sajta je ozbiljno narušena.
Slično se dogodilo i u BuzzFeedu, koji je 2023. otpustio deo svog redakcijskog tima, istovremeno najavljujući širenje upotrebe AI u kreiranju sadržaja. Iako su u početku tvrdili da je AI samo pomoć, postalo je jasno da će mašine preuzeti veliki deo posla koji su nekada radili ljudi.
Mišljenja poznatih pisaca i novinara o veštačkoj inteligenciji kao „novom piscu“ dramatično se razlikuju.
📚 Margaret Atwood, autorka „Sluškinjine priče“, kaže: „AI ne može pisati ono što ne razume. Može generisati tekst, ali ne zna zašto to radi. To je kao papagaj koji ponavlja bez razumevanja značenja.“
🖋️ Ezra Klein, kolumnista The New York Timesa, piše: „AI neće zameniti sve pisce. Ali će zameniti one koji pišu bez stava, bez hrabrosti, bez duše.“
📖 S druge strane, Paul Graham, osnivač Y Combinatora i pisac mnogih uticajnih eseja, veruje da je AI poput štamparske prese u 15. veku: „Ljudi se boje kao da će sve nestati. A zapravo će se samo promeniti ko ima moć da stvori i distribuira reč.“
Za sada, Nobelova nagrada za književnost ostaje rezervisana za ljude – i to ne samo zbog pravila već i zbog etike. Međutim, zanimljiv eksperiment dogodio se 2023. kada je roman pod pseudonimom, napisan uz pomoć GPT-4, ušao u širi izbor za japansku književnu nagradu Akutagawa.
Slično tome, neki AI-generisani tekstovi već osvajaju nagrade za blogove, kratke priče ili čak naučne eseje – naravno, kada žiri ne zna da je u pitanju AI.
Što se tiče novinarstva – iako AI još uvek nije dobio Pulicera, sve je više tekstova koji se čitaju više od radova iz „pravih“ redakcija. Veštačka inteligencija može da generiše analize, istraži arhivu za sekunde i napiše čitav izveštaj dok se vi još uvek trudite da napišete lead. Ali – nema poziv, nema sagovornika, nema pitanja, nema nerva.
Hoće li AI jednog dana postati bolji pisac od čoveka? Možda. Ali pravo pitanje nije da li može, već šta onda s tim? Pisanje je više od sintakse i stila – ono je čin empatije, sumnje, traženja i borbe. Čak i ako AI piše savršenije, ljudi će i dalje želeti da čitaju druge ljude.
AI je, za sada, samo novo pero. A priča – i dalje mora da ima dušu.
Napomena: Ovaj tekst, kao i njegov naslov i ilustraciju je napravio ChatGPT