Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski pozvao je na održavanje samita sa američkim predsednikom Donaldom Trampom i ruskim liderom Vladimirom Putinom.
„Ako Putinu ne odgovara sastanak jedan na jedan, ili ako svi žele da se sastanak održi u troje, nemam ništa protiv. Spreman sam na bilo koji format“, izjavio je Zelenski, prenosi The Telegraph.
Zelenski je takođe poručio da bi „zaista želeo“ da Tramp uvede sankcije ruskom bankarskom i energetskom sektoru kao odgovor na novi talas vazdušnih napada, kao i zbog odbijanja Moskve da pristane na prekid vatre.
Tokom noći, Ukrajina je izvela jedan od najintenzivnijih napada dronovima od početka rata, gađajući više ciljeva unutar Rusije. Zbog napada, moskovski aerodromi su morali privremeno da obustave rad, što je izazvalo haos u vazdušnom saobraćaju.
Među pogođenim objektima je i Mikron fabrika u Zelenogradu – jedan od najvažnijih ruskih proizvođača mikroelektronike i poluprovodnika koji se koriste u vojnim tehnologijama poput raketnih sistema, PVO i radara.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su njihovi PVO sistemi tokom noći presreli i uništili ukupno 296 ukrajinskih dronova, uključujući 40 usmerenih ka Moskvi.
„Tokom noći naši sistemi protivvazdušne odbrane uništili su i presreli 296 ukrajinskih bespilotnih letelica“, navodi se u saopštenju ruskog ministarstva. Na društvenim mrežama već kruže snimci napada.
Kijev se još nije oglasio, ali ovaj napad predstavlja jednu od najvećih vazdušnih ofanziva koje je Ukrajina sprovela do sada, u okviru intenziviranja napada unutar ruske teritorije poslednjih nedelja.
Ova eskalacija dolazi uoči današnje posete predsednika Zelenskog Berlinu, gde će se sastati sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom.
Merz je početkom nedelje izjavio da podržava pravo Ukrajine da koristi zapadno oružje za gađanje ciljeva duboko unutar Rusije i da su sva ograničenja dometa ukinuta još ranije.
Zelenski će u Berlinu biti dočekan uz vojne počasti, a fokus posete biće nemačka podrška Ukrajini i diplomatski napori da se postigne prekid vatre, saopštila je nemačka vlada.
Ukrajinski i ruski zvaničnici ovog meseca su održali prve direktne pregovore od početka ruske invazije 2022. godine, pod pritiskom Donalda Trampa, koji insistira na hitnom okončanju rata. Međutim, pregovori nisu rezultirali dogovorom, dok je Rusija tokom proteklog vikenda tri noći zaredom izvodila intenzivne vazdušne napade.
Dok Tramp poslednjih meseci pokazuje neodlučnost u podršci Ukrajini, Nemačka bi mogla preuzeti sve značajniju ulogu kao najveći vojni i finansijski saveznik Kijeva nakon SAD.
Merz, konzervativac koji je nedavno stupio na funkciju, najavio je da će preuzeti lidersku ulogu u pružanju pomoći Ukrajini, nasuprot opreznijem pristupu njegovog prethodnika Olafa Šolca.
Odmah po stupanju na dužnost, Merz je posetio Ukrajinu zajedno sa drugim evropskim liderima, a ove nedelje jasno je podržao pravo Ukrajine da koristi rakete dugog dometa za napade na rusku teritoriju.
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare