Donald Tramp u Kongresu
Donald Tramp u Kongresu Foto: Profimedia

Američki predsednik Donald Tramp održao je noćas govor u Kongresu. Tokom skoro dva sata koliko je govorio pomenuo je Ukrajinu, carine, migrante...

„Amerika se vratila“, poruka je američkog predsednika Donalda Trampa članovima Kongresa u obraćanju tokom zajedničke sednice Senata i Predstavničkog doma.

U govoru koji je trajao gotovo sat i četrdeset minuta, predsednik Tramp istakao je da je vreme da Sjedinjene Države otpočnu, kako se izrazio, najuzbudljivije dane u istoriji zemlje.

„Tokom naredne četiri godine vodićemo naciju još dalje. Sjedinjene Države postaće najdominantnija civilizacija sa najvišim kvalitetom života“, poručio je Tramp u obraćanju protumačenim kao najduži govor jednog američkog predsednika u Kongresu.

„Američki san postaje veći nego ikada ranije“

Američki predsednik rekao je da je pre šest nedelja, kada je polagao zakletvu, proglasio početak zlatnog doba Sjedinjenih Država.

Donald Tramp u Kongresu
Donald Tramp u Kongresu
Foto: Profimedia

„Od tog trenutka počela je najveća i najuspešnija era u istoriji naše zemlje. Za četrdeset tri dana postigli smo više nego većina za četiri ili osam godina. I tek smo počeli. Ovde sam da izvestim da se Amerika vratila. Naš duh i ponos se vratio. Naše poverenje se vratilo. Američki san postaje veći nego ikada ranije. Naša zemlja se vraća na način koji nikada nije zabeležen, a možda nikada i neće”, rekao je na početku govora Tramp.

Ukazao je da je na predsedničkim izborima izvojevao ubedljivu pobedu.

„Pobeda je donela mandat kakav nije viđen decenijama“, na šta su republikanci članovi Kongresa reagovali odobravanjem, ali je deo prisutnih uputio povike nezadovoljstva.

Prekinuo ih je američki popredsednik Džej Di Vens koji je od obezbeđenja zatražio da Ala Grina, člana Kongresa iz redova demokrata, isprate iz sale. Tada je obraćanje predsednika Trampa nastavljeno. Predstavnicima demokrata je tokom obraćanja uputio kritike, rekavši i da je Džo Bajden, bivši šef države, najgori predsednik u američkoj istoriji.

„Apsolutno ništa ne mogu da kažem da ih usrećim, da ustanu, osmehnu se ili aplaudiraju. Mogao bih da nađem lek za veoma tešku bolest, ali me i dalje ne bi podržali. To je tužno i ne bi trebalo da bude tako. Za dobro naše nacije, hajde da radimo zajedno i zaista učinimo Ameriku ponovo velikom“, rekao je američki predsednik tokom obraćanja.

„Migranti su čuli moje reči i odlučili da ne dođu“

Ukazao je i da je već mnogo učinio za rešavanje situacije na granici Sjedinjenih Država gde se, već duže vreme, beleži rekordni priliv migranata iz Centralne Amerike.

„Rasporedio sam američke vojne i granične patrolu kako bih odbio invaziju sa granice u zemlju. Ilegalni prelasci granice prošlog meseca bili su najniži zabeleženi ikada“, rekao je Tramp za vreme čijeg mandata su počele deportacije migranata u zemlje porekla, a pojedine i u američku bazu Gvantanamo.

„Čuli su moje reči i odlučili da ne dođu“, rekao je američki predsednik.

Donald Tramp u Kongresu
Donald Tramp u Kongresu
Foto: Profimedia

Tramp je pohvalno govorio o Meksiku zbog, kako je naznačio, izručenja vođa narko kartela Sjedinjenim Državama prethodnih dana.

„Međutim, potrebno je da Meksiko i Kanada učine mnogo više, da zaustave priliv fentanila preko granice. Poslao sam Kongresu detaljan zahtev za finansiranje u kom se tačno navodi kako ćemo eliminisati pretnje, zaštititi našu domovinu i završiti najveću operaciju deportacije u američkoj istoriji“, naznačio je američki predsednik.

Pročitajte još:

Podsetio je da je američka administracija, od federalnih službenika zatražila da prekinu rad od kuće, i u potpunosti se vrate u kancelarije.

„Ili će se pojaviti na poslu, ili će biti otpušteni“, rekao je Tramp.

U prethodnom periodu otpuštene su hiljade federalnih službenika, a od državnih agencija je zatraženo da dostave procene o daljem smanjenju radne snage. Uz to, aludirao je i na optužbe sa kojima se suočio tokom administracije bivšeg predsednika Bajdena.

„Završili smo vladom gde je predsedniku dozvoljeno goni protivnika, poput mene. Kako se to završilo? Ne baš najbolje“, rekao je Tramp čije su reči naišle na odobravanje republikanaca.

Članovi Kongresa iz redova demokrata su tokom dela govora držali tablice na kojima je pisalo „netačno“.

Tramp je pomenuo i Srbiju

Predsednik Donald Tramp istakao je i da administracija koju predvodi staje na put, kako se izrazio, flagrantnom rasipanju novca poreskih obveznika.

„I u tom cilju je stvoreno potpuno nova Agencija za efikasnost vlade. Douž, možda ste čuli za njih“, koju predvodi bliski saradnik američkog predsednika i najbolgatiji čovek na svetu Ilon Mask – koji je među prisutnima u Kongresu.

„Nije mu ovo trebalo“, rekao je Tramp aludirajući na Maska.

Donald Tramp u Kongresu
Donald Tramp u Kongresu
Foto: Profimedia

Posle toga počeo je sa prezentovanjem spiska za koji je utvrdio da predstavlja rasipanje koje su Mask i Douž otkrili. Tu je pomenuo i novac za promovisanje različitosti, pravičnosti i inkuluzije (DEI) na radnim mestima koje je Agencija za međunarodni razvoj (USAID) uplatila Srbiji. Kada je tu informacija saopštila Bela kuća, početkom februara, naznačeno je da se radilo o zloupotrebama i beskorisnom trošenju novca.

Takođe, Tramp je utvrdio da je zahvaljujući Doužu otkrivena zloupotreba na osnovu koje osobe starije od sto godina koje traže isplate socijalnog osiguranja.

„Trenutno to istražujemo“, rekao je Tramp aludirajući na državnu tužiteljku Pem Bondi. Deo demokratskih članova Kongresa uzvikivalo je da su te tvrdnje predsednika Trampa lažne.

Osvrnuvši se detaljnije na ekonomiju, američki predsednik ukazao je da želi da ostvari najveće ciljeve u poslednje 24 godine.

„Želim da napravim ravnotežu u federalnom budžetu“, rekao je Tramp neposredno uoči mogućeg zatvaranja američke vlade usled roka za njeno finansiranje koji ističe 14. marta.

Zlatna karta za 5.000.000 dolara i carine

Takođe, govorio je i o zlatnoj karti, koja bi mogla da se kupi za 5 miliona dolara, kao put za dobijanje američkog državljanstva.

„Do detalja smo razvili ono što nazivamo zlatnom kartom, koja će uskoro biti u prodaji za 5 miliona dolara. Dok eliminišemo kriminalce, ubice, trgovce ljudima i druge predatore, dovešćemo brilijantne vredne ljude koji će stvarati nova radna mesta. Platiće mnogo novca kojim ćemo smanjiti dug“, rekao je američki predsednik o toj inicijativi.

Carine

Tramp, čija administracija je u utorak Kanadi, Meksiku i Kini uvela tarife od 25 odsto na uvozne proizvode, je tokom govora poručio da ne odustaje od takve ekonomske politike. Kritikovao je i Evropsku uniju, Indiju, Meksiko i Brazil, rekavši da vode trgovinsku politiku koja je nepravdena prema Sjedinjenim Državama.

„To čine naši prijatelji i neprijatelji. SAD će od 2. aprila pokrenuti recipročne tarife. Koliko god nas oni oporezivali, toliko ćemo i mi njih. Uzećemo hiljade milijardi dolara i otvoriti radna mesta kakva ranije nismo imali. Decenijama su od nas uzimale mnoge države i to više nećemo dozvoliti“, rekao je Tramp.

Prema njegovim rečima, carine ne služe samo za zaštitu radnih mesta američkih građana, već i da, kako je prezicirao, zaštite dušu Sjedinjenih Država.

„Nameti koje ćemo uvesti na robu iz drugih zemalja omogućiće da Ameriku ponovo učinimo velikom. Biće malih poteškoća, ali u redu smo sa tim. Neće ih biti mnogo“, ustvrdio je Tramp.

Takođe, preneo je da su SAD privukle znatne strane investicije u poslednjih nekoliko nedelja i to od kompanija SoftBank, OpenAI, Oracle i Apple.

„Sve ove investicije ostvarene su bez ikakvih troškova naše strane“, rekao je on.

„Mislim da će Grenland biti deo Amerike. Na ovaj ili na onaj način“

Tokom obraćanja Tramp je pomenuo i Grenland, autonomnu oblast u sastavu Danske, za koju su zainteresovane Sjedinjene Države. Građanima tog područja američki predsednik poručio je da imaju podršku da sami odrede svoju budućnost.

„Ako izaberete, dobrodošli u Sjedinjene Države. Grenland nam je potreban zbog nacionalne i međunarodne bezbednosti. Mislim da će se to ostvariti. Na ovaj ili onaj način“, rekao je Tramp koji je ranije poručio da ne isključuje upotrebu vojne sile za preuzimanje kontrole nad Grenlandom i Panamskim kanalom.

„Moja administracija će povratiti Panamski kanal“, rekao je Tramp tokom govora u Kongresu.

„Zelenski mi je poslao pismo, spreman je na sporazum“

U vezi sa ratom Rusije i Ukrajine, američki predsednik naznačio je da radi na okončanju tog sukoba.

„Hiljade Rusa i Ukrajinaca stradaju svake nedelje, želim da se to zaustavi. Želite li da to traje još pet godina?“, upitao je javno Tramp iznoseći tvrdnje da je Evropa potrošila više novca na rusku naftu nego na pomoć Ukrajini.

Preneo je i da je u utorak dobio pismo od ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog koji je iskazao da je spreman za potpisivanje sporazuma o retkim metalima i mineralima.

„U pismu se navodi da je Ukrajina spremna da što pre sedne za pregovarački sto kako bismo se približli trajnom miru. Niko ne želi mir više od Ukrajinaca. Napisao je da su njegov tim i on spremni da rade pod snažnim vođstvom predsednika Trampa kako bi bio postignut trajni mir. Preneo je i da ceni američku pomoć Ukrajini da očuva suverenitet i nezavisnost“, rekao je Tramp u vezi sa Ukrajinom.

Istovremeno, američki predsednik je pomenuo i da je imao ozbiljne razgovore sa Rusijom od koje je, kako je rekao, dobio snažne signale da je spremna za mir.

„Vreme je da se zaustavi ovo ludilo, da se zaustavi ubijanje i prekine besmisleni rat. Ako želite da okončate ratove, morate razgovarati sa obe strane,“ ustvrdio je američki predsednik.

„Mnogo stvari se dešava na Bliskom istoku“

Govoreći o sukobu na Bliskom istoku, rekao je da se radi na oslobođanju talaca zarobljenih u napadu ekstremista Hamasa oktobra 2023.

„U mom prvom mandatu, postigli smo jedan od najrevolucionarnijih mirovnih sporazuma. Sada ćemo na toj osnovi graditi i stvarati mirniju i prosperitetniju budućnost za ceo region. Mnogo stvari se dešava na Bliskom istoku“, rekao je Tramp u obraćanju pred članovima Kongresa.

Po trajanju svog obraćanja u sedištu američke zakonodavne vlasti predsednik Donald Tramp oborio je rekord bivšeg predsednika Bila Klintona.

Trampov prvi govor tokom zajedničke sednice Senata i Predstavničkog doma pre osam godina trajao je najkraće – sat i deset sekundi. Do sada najduži održao je 2019, kada je govorio jedan sat 22 minuta i 25 sekundi.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare