Oglas

28th St. Petersburg International Economic Forum
Foto:EPA-EFE/ANATOLY MALTSEV/EPA/MAXIM SHEMETOV/not supplied / WillWest News / Profimedia
Foto:EPA-EFE/ANATOLY MALTSEV/EPA/MAXIM SHEMETOV/not supplied / WillWest News / Profimedia

Režim jede sam sebe: Putin proglasio rat ruskoj eliti, stradaju i njegovi lojalisti

09. jul. 2025. 17:42

Ruski predsednik Vladimir Putin ulazi u najopasniju fazu svoje vladavine — onu u kojoj se više ne bori samo protiv spoljnih neprijatelja, već i protiv sopstvenog državnog aparata.

Oglas

U julu 2025. zabeležen je niz dramatičnih čistki unutar ruske političke i poslovne elite: smene, hapšenja, pa i misteriozne smrti najviših zvaničnika. Nekadašnji lojalni kadrovi — danas su postali meta režima koji se, kako se čini, osipa iznutra.

Dogma lojalnosti, koja je decenijama činila temelj Putinove vlasti ("obogati se, ali budi poslušan"), danas više ne važi. U zamenu dolazi nova doktrina: niko nije siguran, niko nije nezamenjiv, i niko ne izlazi iz sistema bez posledica.

Roman Starovoit: Samoubistvo ili politička egzekucija?

Jedan od najšokantnijih događaja dogodio se 8. jula 2025. Tog jutra predsednik Putin je smenio ministra saobraćaja Romana Starovoita. Istog popodneva, njegovo telo pronađeno je u automobilu ispred kuće u Odincovu, sa pištoljem pored tela i prostrelnom ranom na glavi, navodi Insajder.

Ruski istražni komitet saopštio je da je smrt "verovatno samoubistvo", ali ruska štampa i politički analitičari odmah su izrazili sumnju. Starovoit je prethodno bio guverner Kurske oblasti (2019–2024), gde je, uz podršku Kremlja, vodio izgradnju fortifikacija na granici s Ukrajinom. Međutim, one nisu sprečile ukrajinsku ofanzivu tokom 2024, kada je deo teritorije bio privremeno zauzet — što je bilo viđeno kao veliki bezbednosni promašaj.

Government Meeting On Development Of Russia'S New Regions
Roman Starovoit Foto: Sofya Sandurskaya / Zuma Press / Profimedia | Roman Starovoit Foto: Sofya Sandurskaya / Zuma Press / Profimedia

Njegov naslednik u Kursku, Aleksej Smirnov, uhapšen je zbog pronevera u vezi s tim projektom, i, prema pisanju Telegram kanala “112”, svedočio je protiv Starovoita u okviru istrage o korupciji. Dnevnik Komersant spekulisao je da bi i sam Starovoit uskoro bio optužen.

U međuvremenu, Putin je ćutao. Kako piše BBC, njegov portparol Dmitrij Peskov kratko je izjavio: „Normalni ljudi ne mogu a da ne budu šokirani ovim. I mi smo šokirani. Sve je pod istragom“.

Većina državnih televizija nije ni pomenula smrt ministra u udarnim emisijama. Na kanalu „Rusija-1“, vest o njegovoj smrti pomenuta je tek 40 minuta nakon početka dnevnika — u trajanju od samo 18 sekundi, navodi BBC.

Andrej Badalov: Pad sa pogrešnog sprata

Par dana pre Starovoitove smrti, telo Andreja Badalova, potpredsednika državne kompanije Transnjeft, pronađeno je ispod njegove zgrade. Zvanična verzija: pao je sa prozora — još jedan „samoubistveni pad“ koji se često pojavljuje u ruskim obračunima.

Andrey Badalov
Andrej Badalov Foto: WillWest News / Profimedia | Andrej Badalov Foto: WillWest News / Profimedia

Međutim, kako je izvestila Novaja Gazeta, Badalov je živeo na desetom spratu, a prema navodima Telegram kanala Baza, pao je sa sedamnaestog.

Bio je 17. visoki funkcioner koji je poginuo pod sumnjivim okolnostima od početka invazije na Ukrajinu 2022. godine. Većina tih slučajeva klasifikovana je kao samoubistvo, dok se nekoliko odnosilo na padove s prozora, upotrebu vatrenog oružja, ili otrova.

Konstantin Strukov: Od milijardera do neprijatelja

Još jedan dramatičan primer je slučaj Konstantina Strukova, jednog od najbogatijih ljudi u Rusiji, vlasnika zlatarske kompanije Južuralzoloto. Njegovo bogatstvo procenjeno je na preko 3,5 milijarde dolara.

Međutim, kako je objavio Moskov tajms, nedavno je njegov privatni avion sprečen da poleti, a sud je naredio nacionalizaciju njegove firme. Bez javnog objašnjenja.

Lojalnost koju je Strukov izražavao režimu više nije bila dovoljna da ga zaštiti. U vreme kada Putinov režim traži nove izvore finansiranja za rat, i milijarderi postaju zamene za budžetske rupe.







I vojska pod udarom

Ni najviši vojni kadar nije pošteđen. General-pukovnik Halil Arslanov, bivši zamenik načelnika Generalštaba, osuđen je na 17 godina zatvora zbog pronevere više od 1,6 milijardi rubalja iz ugovora sa vojno-komunikacionom firmom Voentelekom, pisao je Tass.

Tužilaštvo ga je optužilo i da je iznudio mito od 12 miliona rubalja od rukovodioca jedne vojne firme. Pored njega, na višegodišnje kazne osuđeni su i pukovnik Pavel Kutahov, te penzionisani oficir Igor Jakovljev. Pre samo nekoliko godina, Arslanov je bio jedan od najmoćnijih ljudi u ruskoj vojsci. Danas je još jedno ime na spisku “eliminisanih” ljudi iz vrha odbrane.

Rosgvardija: Udar na Putinovu unutrašnju vojsku

Posebno je značajan udar na Nacionalnu gardu (Rosgvardiju), instituciju osnovanu 2016. s ciljem da štiti vlast od unutrašnjih pretnji.

Viktor Strigunov, bivši prvi zamenik direktora ove službe, uhapšen je u julu 2025. zbog sumnji na korupciju i zloupotrebu službenog položaja, prenele su ruske agencije. Optužen je da je omogućio izgradnju vojnog kompleksa u Kemerovu, uprkos tehničkim zabranama, što je državu koštalo više od 2 milijarde rubalja.

U istom periodu, najmanje još trojica visokih oficira Rosgvardije uhapšena su zbog mita i pronevera: general Konstantin Rjabih, Nikolaj Čepkasov i Mihail Varencov, pisao je Moskov tajms.

Krah svemirskog sektora: I privatnici gube

Ni ruski inovatori nisu zaštićeni. Privatna svemirska firma SR Space, koja se bavila lakim raketama i satelitima, suočava se sa bankrotom. Državna poreska uprava blokirala je račune firme u četiri banke i pokrenula stečajni postupak, piše Komersant.

Prethodno su i drugi pioniri svemirskog biznisa propali: Dauria Aerospace, KosmoKurs, kao i pokušaj oživljavanja projekta Sea Launch. Među uzrocima: sankcije, izolacija, birokratija i odsustvo investicija. Svemirski sektor, nekada ponos ruske tehnološke nezavisnosti, sada postaje simbol propasti ambicija.

Medijska tišina: Strah kao kontrolni mehanizam

Zanimljivo je da, i pored dramatičnih događaja, državna televizija gotovo da ne izveštava o ovim slučajevima. Na dan smrti Romana Starovoita, “Večernje vesti” na kanalu Rusija-1 nisu ni pomenule njegovu smenu — a vest o smrti došla je tek krajem emisije, u trajanju od 18 sekundi.

Razlog je jednostavan: režim koristi televiziju kao glavni instrument kontrole narativa. Umesto informisanja javnosti, poruka je upućena onima u vlasti — elitama koje gledaju i slute: “sve se vidi, niko nije bezbedan”.

Putinov sistem je do sada opstajao zahvaljujući jednoj jednostavnoj logici: „Ako si lojalan— imaš zaštitu.“ Danas, to pravilo izgleda više ne važi, na šta ukazuju nedavne čistke, otkazi, navodna samoubistva i nesrećni slučajevi.

Znakovi "re-Staljinizacije", kako je rekla profesorka Nina Hruščova za BBC, više nisu metafora, već stvarnost. Pad ministra, smrt oligarha, zatvaranje generala možda sugerišu da je Putinov režim u teškoj krizi.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare