Oglas

Grafikon, koronavirus, Francuska, Irska, Norveška Foto: Printscreen/ourworldindata.org
Foto: Printscreen/ourworldindata.org
Foto: Printscreen/ourworldindata.org

Ove zemlje imaju najmanje umrlih od korone, kako im uspeva

21. dec. 2020. 22:55
>
21. dec. 2020. 23:11

Vakcina protiv koronavirusa stiže, ali u većem delu Evrope, i pored epidemioloških mera, broj novozaraženih i umrlih raste. Neke zemlje ipak su uspele da broj umrlih drže pod kontrolom. Kako?

Oglas

Analiza podataka univerziteta Oksford i Džon Hopkins pokazala je da je dnevni broj umrlih u Finskoj, Norveškoj i Danskoj bio relativno nizak u periodu od 1. septembra do 30. novembra, uprkos relativno opuštenim epidemiološkim merama.U ovim nordijskim zemljama, za razliku od na primer Nemačke, Francuske ili Slovenije, nije bila na snazi zabrana kretanja, niti su prodavnice i ugostiteljski objekti radili kraće. Sve se svodilo na nivo preporuka - preporuka da se nose maske, preporuka da se drži distanca, da se izbegavaju veća okupljanja, posete starijim osobama u domovina i tome slično.Finska uspešna priča

Coronavirus sniffing dogs start their work at the Helsinki-Vantaa airport in Finland
Foto: EPA-EFE/MAURI RATILAINEN | Foto: EPA-EFE/MAURI RATILAINEN

Danska, Finska i Norveška brzo su reagovale na porast broja zaraženih i tokom leta uspele su gotovo da iskorene virus zahvaljujući jasnim smernicama, ali i spremnošću stanovnika da poštuju mere, masovnim testiranjem i praćenjem kontakata.Finska je bila najuspešnija sa najnižim brojem zaraženih i umrlih po glavi stanovnika. Vlasti su uspevale da kontrolišu izbijanje lokalnih žarišta i istovremeno se drže najopuštenijih mera na kontinentu. Nije bilo zabrane kretanja, škole i firme su radile normalno, a nošenje maske nije bilo obavezno.

h_55890911.jpg
Foto: EPA-EFE/IAN LANGSDON | Foto: EPA-EFE/IAN LANGSDON

"Nema ovde ničeg magičnog - samo smo imali pragmatičan pristup", kaže Peka Nuorti, profesor epidemiologije sa Tampere univerziteta.Kulturni, politički i geografski faktori poput manjeg broja stanovnika, manjeg obima putovanja i visokog poverenja u vladu, pomogli su da Finska bude svetao primer u borbi protiv korone.

Finska
epa08457983 People in newly re-opened Oodi central library in Helsinki, Finland, 01 June 2020. Cafes, restaurants, museums, libraries, swimming pools re-opened on 01 June 2020.  EPA-EFE/KIMMO BRANDT
Foto: EPA-EFE/KIMMO BRANDT | Foto: EPA-EFE/KIMMO BRANDT

Finske vlasti su povećale broj testiranja sa oko 3.000 u maju na gotovo 23.000 testova krajem novembra, leto su iskoristile da se pripreme za jesenji nalet respiratornih infekcija i korone, ograničivši putovanja u inostranstvo i odlučivši se za preventivne mere umesto zatvaranja. Da bi pomogli ljudima da se izoluju i ostanu kod kuće, vlada je obezbedila i ekonomsku pomoć.Norveški fokusNorveška se pak fokusirala na najranjiviju populaciju. Posle prolećnog zatvaranja koje je bilo najstrožije u Skandinaviji, vlasti su se suočile sa ogromnom krizom mentalnog zdravlja i odlučile da promene strategiju. Analizom podataka utvrđeno je da je u julu 40 odsto novozaraženih bilo iz doseljeničke populacije zbog čega je norveška vlada pokrenula kampanju edukovanja imigranata vrednu 770.000 dolara, koja je urodila plodom i rezultirala značajnim padom broja zaraženih u tim zajednicama.

h_56183697-1920x1281.jpg
Foto: EPA-EFE/BRYAN MEADE | Foto: EPA-EFE/BRYAN MEADE

Šta se desilo sa Danskom?Danska - gde je u međuvremenu broj umrlih počeo da raste zbog čega su prošle sedmice uvedene strože mere i zatvaranje na nivou cele zemlje, imala je uspešnu jesen zahvaljujući jasnim i koherentnim porukama koje su stizale sa vrha o rizicima i potrebi da se promeni način ponašanja i tako zaštite bližnji od virusa.Danska vlada imala je i još jednu stvar koja joj je išla na ruku - poverenje građana u institucije i način na koji se kriza "hendluje".

h_56025458-1024x683.jpg
Foto: EPA-EFE/OLAFUR STEINAR GETSSON | Foto: EPA-EFE/OLAFUR STEINAR GETSSON

"Stvar je u ljudskom ponašanju", rekao je generalni direktor danske zdravstvene administracije Soren Brostrom i dodao da ljudsko ponašanje pomaže u širenju bolesti i da je rešenje u kontrolisanju ponašanja. "Fizičko distanciranje, a ne lekovi ili vakcina, su medicinski magični metak kome se svi nadaju", rekao je on.Međutim, situacija se u decembru promenila. Premijerka Mete Fredriksen navela je da "na kraju, jedino što funkcioniše protiv korone je odgovornost za sebe i druge".Irski pristupSa druge strane, Irska je imala drugačiji pristup - zatvaranje i stroge restriktivne mere. To vladi možda nije donelo veliku popularnost, ali je uspelo da sačuva živote Iraca.Iako su višenedeljna zatvaranja od leta dovela mnoge firme i preduzetnike do ivice bankrota i izbezumila Irce koji vole porodična okupljanja i druženja po pabovima, pokazalo se da su stroge epidemiološke mere urodile plodom, dovele do smanjenja kontakata i mogućnosti zaražavanja i oslobodile već preopterećen zdravstveni sistem "zelenog ostrva".Razlog je disciplinovanost građana da poštuju mere i odlučnost vlasti da ne popuste pod pritiskom krhke ekonomije i slušaju savete stručnjaka.BONUS VIDEOhttps://www.youtube.com/watch?v=Gz3T8h_e0G8***Pratite nas i na društvenim mrežama:FacebookTwitterInstagram

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare