Oglas

Talin profimedia-0831195133
Rupert Oberhäuser / imago stock&people / Profimedia

Država koja može da preživi i bez teritorije: Estonija ima neverovatan plan za slučaj ruske okupacije

22. nov. 2026. 08:10

Estonija zatvara sve granične prelaze sa Rusijom nakon pokušaja sabotaže fabrike dronova, za koji tamošnje vlasti optužuju rusku vojnu obaveštajnu službu GRU. Istovremeno, ova baltička zemlja razvija neobičan plan za slučaj najgoreg mogućeg scenarija, ruske okupacije. Ukoliko bi neprijateljske snage zauzele njenu teritoriju, Estonija namerava da nastavi da funkcioniše kao država, ali iz inostranstva, uz pomoć digitalne infrastrukture.

Oglas

Dok se odnosi između Talina i Moskve dodatno zaoštravaju, Estonija, članica Evropske unije i NATO-a, preduzima sve ozbiljnije mere kako bi se zaštitila od mogućih ruskih pretnji.

Poslednja u nizu jeste odluka da od 1. decembra zatvori drumske granične prelaze sa Rusijom, nakon što je tokom vikenda sprečen napad na estonsku kompaniju za proizvodnju vojnih dronova.

Međutim, kako piše Politiko, estonske vlasti pripremaju se i za mnogo ozbiljniji scenario: mogućnost da Rusija jednog dana okupira njihovu zemlju.

U tom slučaju, državne institucije, registri i ključne javne usluge trebalo bi da nastave da rade izvan estonskih granica, čak i ako bi vlasti izgubile fizičku kontrolu nad teritorijom.

Napad na fabriku dronova

Estonske vlasti saopštile su da će od 1. decembra zatvoriti tri drumska granična prelaza sa Rusijom, Narvu, na severu zemlje, kao i Koidulu i Luhamu na jugu. Za sada nije poznato koliko će dugo ova mera biti na snazi.

Odluka je usledila nakon pokušaja napada na kompaniju „Threod Systems“, koja proizvodi bespilotne letelice velikog dometa namenjene izviđačkim i borbenim operacijama.

U subotu, 14. novembra, u ranim jutarnjim satima, grupa napadača pokušala je da provali u objekat kompanije u mestu Vimsi, nedaleko od Talina, sa namerom da izazove požar i eksploziju.

Prema navodima estonskih istražnih organa, napadači su planirali da razbiju prozore i u unutrašnjost zgrade ubace zapaljivu tečnost.

Napad je sprečen zahvaljujući brzoj reakciji obezbeđenja kompanije, a povređenih nije bilo. Proizvodnja nije prekinuta, niti je pričinjena značajnija materijalna šteta.

Estonske bezbednosne službe privele su osam osoba iz Letonije, dok je za pet osumnjičenih zatražen pritvor.

Estonska služba unutrašnje bezbednosti KAPO tvrdi da je napad organizovan po nalogu ruske vojne obaveštajne službe GRU.

Premijer Estonije Kristen Mihal izjavio je da Moskva ovakvim akcijama pokušava da zastraši njegovu zemlju i oslabi njenu podršku Ukrajini.

„Cilj Rusije je da nas uplaši, natera na oklevanje i oslabi našu podršku Ukrajini“, poručio je Mihal.

Naglasio je, međutim, da će odgovor Estonije biti upravo suprotan – jačanje bezbednosti, intenzivnija saradnja sa saveznicima i nastavak podrške Kijevu.

Ovo nije prvi incident te vrste. U avgustu je u Estoniji izveden napad podmetanjem požara na kompaniju „Milrem Robotics“, koja posluje u sektoru odbrambene tehnologije. Estonske vlasti su i tada odgovornost pripisale ruskim obaveštajnim službama.

Moskva je prethodne optužbe odbacila, dok je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova najavu zatvaranja granice ocenila kao još jedan primer, kako je rekla, agresivne rusofobije.

Plan za najgori scenario

Dok pokušava da spreči napade na svojoj teritoriji, Estonija istovremeno razrađuje strategiju koja bi joj omogućila da opstane čak i u slučaju vojne okupacije.

Kako piše Politiko, estonske vlasti razvijaju sistem nazvan hukukindlus, koji podrazumeva otpornost države na najteže moguće krize.

Ideja je na prvi pogled gotovo nezamisliva: ako bi neprijateljske snage zauzele Estoniju, njena vlada i ključne državne službe mogle bi da nastave da funkcionišu iz inostranstva, koristeći digitalne sisteme smeštene na serverima van zemlje.

Politiko ovaj scenario poredi sa delovanjem francuskog generala Šarla de Gola, koji je tokom Drugog svetskog rata iz Londona predvodio Slobodnu Francusku, nakon što je njegova zemlja pala pod nacističku okupaciju.

Razlika je u tome što bi Estonija pokušala da sačuva kontinuitet državnih usluga uz pomoć savremene tehnologije.

Zemlja sa oko 1,3 miliona stanovnika, koja sa Rusijom deli granicu dugu gotovo 300 kilometara, ozbiljno razmatra mogućnost da bi se našla među prvim metama u slučaju šireg sukoba Moskve sa NATO-om.

„Javne usluge bile bi prebačene u klaud ili u slučaju da naši data centri budu uništeni ili kada bi neprijateljski vojnici bili na terenu, pa više ne bismo mogli normalno da funkcionišemo“, objasnio je Tonu Grinberg, jedan od autora strategije i bivši visoki zvaničnik estonskog Ministarstva pravde i digitalnih poslova.

Rezervna kopija države već postoji u Luksemburgu

Estonija već godinama razvija jednu od najnaprednijih digitalnih državnih infrastruktura na svetu.

Ključni podaci o njenim građanima, zemljištu, zakonima i državnim institucijama čuvaju se i u takozvanoj digitalnoj ambasadi u Luksemburgu.

Reč je o rezervnoj infrastrukturi koja omogućava da najvažniji državni podaci ostanu sačuvani čak i ako bi njihovi originalni sistemi u Estoniji bili uništeni.

Međutim, vlasti sada žele da odu korak dalje.

Više nije dovoljno samo sačuvati podatke. Cilj je da se omogući da institucije nastave da pružaju usluge građanima čak i ako je čitava teritorija zemlje nedostupna.

„Sada želimo da zaista budemo onlajn, šta god da se dogodi. Sve ključne usluge moraju da ostanu dostupne“, rekao je Grinberg.

Estonska vlada zato razvija bezbedne aplikacije koristeći platforme Majkrosoft Azure i Amazon Web Services, kao i sopstvenu državnu klaud infrastrukturu.

Sistemi se postepeno raspoređuju u digitalnu ambasadu u Luksemburgu i na druge lokacije širom Evrope, kako bi se smanjio rizik da jedan napad ili uništenje jednog objekta paralizuje državu.

Alan Almere, savetnik za IT arhitekturu i infrastrukturu u estonskom ministarstvu, objašnjava da je cilj da država nikada ne bude primorana da počne iz početka.

„U najtežim scenarijima moramo da sačuvamo pouzdanu osnovu iz koje estonska digitalna država može ponovo da se izgradi“, rekao je on.

Drugim rečima, čak i ako bi zgrade ministarstava, administrativni centri i fizička infrastruktura bili uništeni ili zauzeti, država bi nastojala da sačuva svoje digitalne temelje.

Napad iz 2007. godine promenio je sve

Strah Estonije od ruskih sajber napada nije nov.

Još 2007. godine zemlja se suočila sa velikim talasom sajber napada koji su trajali 22 dana i ozbiljno poremetili rad državnih institucija, banaka i drugih važnih servisa.

Estonske vlasti su za te napade optužile Rusiju.

Taj događaj postao je prekretnica u razvoju estonske digitalne bezbednosti. Zemlja je narednih godina značajno unapredila svoje sisteme i izgradila infrastrukturu koja danas omogućava obavljanje velikog broja administrativnih poslova elektronskim putem.

Sada, gotovo dve decenije kasnije, Estonija pokušava da napravi sledeći korak – da obezbedi funkcionisanje države čak i u uslovima kada bi njen fizički opstanak bio ugrožen.

Najnoviji pokušaj sabotaže i odluka o zatvaranju granice pokazuju koliko ozbiljno Talin shvata bezbednosne pretnje koje pripisuje Moskvi.

Dok drugim merama nastoji da zaštiti svoju teritoriju i odbrambenu industriju, digitalnom strategijom Estonija se priprema i za situaciju u kojoj takva zaštita ne bi bila dovoljna.

Njena računica je jednostavna: čak i ako bi neprijatelj uspeo da zauzme teritoriju, to ne bi nužno značilo da je uspeo da ugasi državu.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare