Podrška studentima nije politička odluka, već moralna. Mladi su pokazali ono što mi, odrasli, često zaboravljamo – da se dostojanstvo ne meri funkcijama, već hrabrošću da se kaže „dosta“, kaže u intervjuu za Nova.rs Danijela Nestorović, narodna poslanica iz redova Ekološkog ustanka.
Bojkotujete rad parlamenta i nećete učestvovati na izborima. Uz DS i Kreni–promeni, samo Ekološki ustanak daje potpunu podršku studentima na ovaj način. Mislite li da je dobra poruka biračima to što cela opozicija nije zauzela isti stav?
Želim da naglasim da je stav Ekološkog ustanka da bez dogovora svih aktera nema smisla ići ni u bojkot, ni u izlazak. Moramo prestati da gledamo jedni u druge kao konkurente. Sveopšte ujedinjenje je jedini realan odgovor na sistem koji nas svakog dana deli i slabi. To ne znači da svi mislimo isto, već da imamo isti cilj – slobodne izbore i smenu vlasti na miran, demokratski način.
Vlast se hrani našim podelama. Ako se ponovo rasipamo u više kolona, građani će biti umorni i razočarani. Ali ako pokažemo da možemo zajedno, čak i bez formalne koalicije, promenićemo energiju u društvu.
Ujedinjenje opozicije, sindikata, građanskih inicijativa, studenata i svih slobodnih ljudi – to je nacionalni interes, ne partijska taktika. Jer, ne branimo mi više samo političku opciju, već pravo svakog čoveka da živi bez straha.

Sveopšte ujedinjenje nije samo strategija – to je moralna obaveza. Naš stav nije vođen kalkulacijom, već odgovornošću. Ekološki ustanak ne učestvuje u radu parlamenta jer institucije ne funkcionišu. Odbijamo da dajemo legitimitet sistemu koji je obesmislio i Skupštinu i dijalog.
Istovremeno, ne isključujemo dijalog – naprotiv, smatramo da je on ključan, ali dijalog svih aktera, ne fingirani razgovori pod uslovima vlasti.
Podrška studentima nije politička odluka, već moralna. Mladi su pokazali ono što mi, odrasli, često zaboravljamo – da se dostojanstvo ne meri funkcijama, već hrabrošću da se kaže „dosta“. Na žalost, opozicija je podeljena u pristupima. Ali poruka građanima ne bi smela da bude da smo razjedinjeni, već da svaki deo opozicije traži način da se izbori za iste ciljeve. Mi i dalje pozivamo sve kolege na dogovor, a ne na povlačenje.
Da li mislite da je nedavno puštanje aktivista i studenata iz pritvora bilo povezano s dolaskom Ursule fon der Lajen?
Svakako jeste. Tajming nije slučajan. Vlast se pred međunarodnim gostima uvek trudi da pokaže „umiveno lice demokratije“. Ali istina je da u Srbiji ljudi bivaju hapšeni zbog stava, a ne zbog dela.
To što su pušteni tek kad je stigao visok gost govori sve o prirodi ovog režima – sloboda u Srbiji postoji samo kad dođe neko iz Brisela.
Mi nećemo da živimo u zemlji u kojoj se građani oslobađaju samo zbog protokola EU, a ne zbog pravde.
Kako vidite nasilje koje je u prethodnom periodu obeležilo zasedanja lokalnih skupština širom Srbije?

To nasilje je posledica potpune erozije institucija. Kada su institucije zarobljene, nasilje postaje jedini jezik vlasti. Ono što se dešavalo u Nišu, Kragujevcu, Novom Sadu, Beogradu – sve je to slika jednog istog sistema: strah od građana.
Kad se narod pojavi na sednici, vlast se krije iza kordona i batinaša. A u normalnim društvima – vlast se pojavljuje pred narodom da bi mu položila račun.
Kakvu atmosferu očekujete na lokalnim izborima u Negotinu i Mionici koji se približavaju?
Atmosferu pritiska, straha i nepoverenja, na žalost. Ali i rastuću odlučnost građana da to više ne trpe.
Ti izbori će biti ogledalo cele Srbije – da li smo spremni da se suprotstavimo mašineriji nasilja i laži ili ćemo pristati na privid demokratije.
Mi ćemo biti uz građane, s njima na terenu, i nećemo odustati od borbe za uslove u kojima izbori zaista znače izbor.
Kako komentarišete kampanju vlasti o tome da je nadstrešnica namerno srušena?
Ta kampanja je ogledni primer propagande. Umesto da odgovore zašto su ugrozili bezbednost ljudi i zašto prikrivaju krivicu, oni izmišljaju teorije zavere.
Vlast više ni ne pokušava da dokaže istinu – dovoljno im je da posumnjate u nju. Ali građani nisu naivni, vide da se istina ruši zajedno sa institucijama.
Mislite li da režim priprema teren za nasilje na protestu 1. novembra?
Na žalost, sve ukazuje na to. Režim funkcioniše kroz proizvodnju straha – najpre targetira, zatim zastrašuje, a na kraju nasilje pravda „reakcijom“. Ali građani ne smeju da nasednu. Protest mora biti miran, ali odlučan. Na nasilje se ne odgovara nasiljem, nego istinom i masovnim prisustvom. Kad nas ima dovoljno, batinaši beže, jer nemaju pred kim da glume moć.
Kako komentarišete poslednje istraživanje o rejtingu studentske liste u odnosu na blok oko Aleksandra Vučića?
Ta istraživanja treba uzeti s rezervom, ali jasno je da studenti bude nadu. Oni nisu klasična politička snaga, već moralna.
Njihov rejting ne meri se procentima, već poverenjem koje su probudili u ljudima. I to je suština – promena neće doći odozgo, nego od građana koji su odlučili da više ne ćute.