Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs Šta udišemo i zbog čega se razboljevamo autor: Bojana Milovanovic Društvo 09. dec. 2020. 19:19 > 09. dec. 2020. 19:24 0 Podeli vest: Postavi Nova.rs za omiljeni Google izvor Više Zagađenje je postalo jedan od najvećih problema za Beograd. Naša prestonica potala je svetski lider po količini štetnih čestica u vazduhu, čestica koje nas guše. Sve je više onih koji u takvim okolnostima strahuju za svoje zdravlje. Pojedini stručnjaci tvrde da od posledica zagađenja u Srbiji godišnje umre oko 6.000 ljudi. Sve je više onih koji su zabrinuti za svoje i za zdravlje svoje porodice, pa nabavljaju prečišćivače vazduha. Nisu retki ni oni koji razmišljaju da zbog zagađenja napuste Beograd i Srbiju. Podeli vest: Oglas Na portalu Eko straža, objavljen je tekst doktorke Tamare Živanović koji podrobno objašnjava u kolikoj opasnosti zapravo živimo. Ponuđene su i konkretne mere koje bi mogle da poprave stvar i da nam pomognu da prodišemo.Ovaj tekst prenosimo vam u celosti:U moru strašnih vesti koje nam je donela 2020. godina kolektivno smo otupeli, podigli prag za ono što nas potresa i na šta reagujemo. Možda nije šokantno kao pandemija novog virusa ili talas demonstracija širom sveta, ali zagađenost naše životne sredine je nažalost dugoročni problem, oko nas je uvek, živimo u njemu, ostavljamo ga budućim generacijama, a nema izgleda da ćemo uskoro naći ,,vakcinu’’ tj. jednostavno i jednokratno rešenje posle koga će se život vratiti u normalan tok. Zagađenost vazduha nije nova tema, ali nam se neminovno nametnula prošle zime, iako postoji mnogo duže. Uprskos minimalnom prisustvu ovog problema u javnosti, svako je mogao da primeti da je vazduh počeo da se vidi, da mu je boja siva, da često ima neprijatan miris, a da zgrada preko puta ulice više nije vidljiva. Ako ste preuzeli aplikaciju koja vam pokazuje kakav je kvalitet vazduha u vašem delu grada (a pritom ste srećni da živite na mestu koje ima mernu stanicu) primetili ste da je broj dana kada vam se savetuje da ostanete u kući i zatvorite prozore veliki, da se poklapa sa grejnom sezonom, a da do poboljšanja dodje kada je napolju jak vetar ili kiša. Šta kazu objektivni podaci? Prema IQ air svetskom izveštaju o kvalitetu vazduha za 2019. godinu Srbija je na 32. mestu u svetu po zagađenju vazduha, ali kada govorimo o Evropskim zemljama, ispred Srbije su samo Bosna i Hercegovina, Severna Makedonija, Bugarska i Kosovo. 2019. godine Valjevo je bilo peti najzagadjeniji grad u Evropi, a Niš je na trinaestom mestu. Ovaj redosled je napravljen prema dostupnim podacima mernih stanica za prosečnu vrednost koncentracije PM 2.5 (μg/m3).Zagađenje vazduha značajno doprinosi ukupnom morbiditetu i preranom umiranju u Srbiji, koja ima veći broj prevremenih smrti od većine zemalja Evropske unije. Kvalitet vazduha koji se procenjuje na osnovu podataka dostupnih mernih stanica pokazuje da koncentracija zagađivača, naročito atmosferskih čestica (PM), veoma često prekoračuje vrednost bezbednu za ljudsko zdravlje.Prema procenama Svetske zdravstvene organizacije zagađenje vazduha predstavlja najhitniji zdravstveni rizik za životnu sredinu sa kojim se suočava naša globalna populacija. Procenjuje se da dovodi do sedam miliona prevremenih smrtnih slučajeva godišnje, dok se procenjuje da 92% svetske populacije udiše toksičan vazduh, a u manje razvijenim zemljama čak 98% dece mlađe od pet godina. Kao rezultat, zagađenje vazduha je glavni uzrok smrti dece mlađe od 15 godina, ubijajući godišnje 600000. Zašto je vazduh zagađen? Zagađivači vazduha se mogu ili otpuštati u atmosferu (primarni zagađivači) ili se u atmosferi formiraju hemijskim reakcijama između primarnih (sekundarni zagađivači vazduha). Važna je veličina zagađivača, agregatno stanje, koncentracija u atmosferi, ali i njegovo vreme zadržavanja u atmosferi i geografska distribucija. Neki zagađivači, pogotovo oni udruženi sa efektom staklene bašte (ugljen-dioksid, azot-oksid i metan) imaju veoma dug život u atmosferi, mogućnost da se šire i tako deluju globalno.Najveći izvori zagađenja su emisije zagađivača iz termoelektrana, rafinerija, petrohemijske industrije, hemijske industrije, metalurških i drugih industrijskih postrojenja i spaljivanja otpada. Izvori zagađenja u zatvorenom prostoru su aktivnosti čišćenja u domaćinstvu, hemijsko čišćenje, štamparije i benzinske pumpe. Mobilni izvori su automobili, aviosaobraćaj, železnice i drugi vidovi transporta. Prirodni izvori zagađenja su požari, vulkanske erupcije, peščane oluje i poljoprivredna spaljivanja. Zašto nas zagađen vazduh brine? Ima više zagađivača koji su važni za zdravlje ljudi. Prve na listi su čestice PM 2.5, veoma malog dijametra, koje mogu da prodru u respiratorni sistem udahom i dovedu do respiratornih i kardiovaskularnih oboljenja, poremećaja reproduktivnog, centralnog nervnog sistema i nastanka kancera. Foto: Vesna Lalić/Nova.rs | Foto: Vesna Lalić/Nova.rs Razumevanje bioloških mehanizama kojima zagađen vazduh deluje na organizam se značajno poboljšalo u poslednjoj deceniji. Sada znamo da PM čestice deluju putem nekoliko mehanizama kojima kao rezultat ostvaruju zapaljenje i oksidativni stres. Udisanje PM dovodi do zapaljenskog procesa u malim disajnim putevima (bronhiole, alveole) što pogoršava već postojeću astmu ili hroničnu opstruktivnu bolest pluća, pravi novu opstrukciju pluća i remeti razmenu gasova. PM takođe oštećuju normalan imuni odgovor u plućima delujući kao imunosupresor. Zapaljenski odgovor u plućima oštećuje i krvne sudove u ostatku organizma, što dovodi do poremećaja endotela (unutrašnjeg sloja krvnog suda) i do povećanog zgrušavanja krvi, što zajedno može da pogorša proces ateroskleroze i dovede do pucanja već formiranog plaka, a od skoro su se pojavili dokazi da dugotrajno izlaganje zagađenju može imati i ulogu u započinjanju samog procesa ateroskleroze na zdravom krvnom sudu.Kao što se i očekuje, respiratorni poremećaji su blisko povezani sa udisanjem zagađivača iz vazduha. Oni ulaze u organizam kroz disajne puteve i nakupljaju se u ćeliji. Čestice PM, prašina, benzen i ozon dovode do ozbiljnog oštećenja respiratornog sistema. Rizik se povećava kod pacijenata koji već boluju od respiratornog oboljenja kao što je astma. Hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP) može da nastane kao posledica zagađenja vazduha, a i zagađenje može pogoršati njen tok.Više studija je pokazalo da hronično izlaganje zagađenom vazduhu pomaže širenju ali i mortalitetu od bolesti COVID 19. Konkretno, čini se da su PM 2.5 i NO2 više povezani sa ovim efektom nego ostali zagađivači. Manja povezanost PM10 sa COVID 19 incidencom i mortalitetom može da se objasni time da čestice veće od 5 mikrometara ne mogu da dodju do receptora za virus SARS-CoV-2 koji se nalazi na alveolarnim ćelijama tip II.Brojni kardiovaskularni efekti su uočeni nakon izlaganja zagađenju vazduha. Koronarna ateroskleroza je primećena nakon dugotrajnog izlaganja, a posledice kratkotrajnog izlaganja su povezane za nastankom hipertenzije, šloga, miokardijalnog infarkta i srčane insuficijencije. Foto: Michaela Dusíková / Profimedia | Foto: Michaela Dusíková / Česká ilustrační fotografie / Profimedia Nakon prolongiranog izlaganja zagađenju zabeleženi su i neurološki efekti kod dece i odraslih. Psihološke komplikacije, autizam, poremećaj rasta fetusa i niska telesna težina na rođenju beleže se kod dugotrajnog izlaganja zagađenju vazduha. Nije dokazano, ali postoje osnovane sumnje da je dugoročna izloženost zagađenju vazduha faktor rizika za nastanak Parkinsonove i Alchajmerove bolesti. Konkretno pesticidi i metali su označeni kao etiološki faktori. Mehanizmi za razvoj neurodegenerativnog oboljenja uključuju oksidativni stres, inflamaciju, agregaciju proteina i oštećenje mitohondrija u neuronima.Kod pasa koji žive u delovima Meksika sa visokim zagađenjem vazduha primećeno je zapaljenje mozga, a humane studije su u krvi otkrile povećanje sistemskih markera zapaljenja (IL-6 i fibrinogena) koji zajedno za pogoršanjem procesa ateroskleroze i oksidativnim stresom predstavljaju mehanizam za nastanak neurološih poremećaja izazvanih dugoročnim zagađenjem vazduha.Postoji više studija koje su koristeći magnetnu rezonancu mozga ispitivale povezanost između izlaganja zagađenom vazduhu u ranom životu sa promenama sive i bele mase u mozgu, funkcijom mozga i nervnim razvojem. Čak šest njih je nedvosmisleno pokazalo da prenatalno i postnatalno izlaganje zagađivačima može da dovede do poremećaja u određenim neuronskim mrežama.Zagađivači vazduha koji prolaze kroz kožnu barijeru mogu da dovedu do bržeg starenja kože, psorijaze, akni, ekcema i atopičnog dermatitisa, a povezuju se i sa nastankom raka kože.Kontaminacija oka zagađenjem iz vazduha može dovesti do iritacije, retinopatije i suvoće oka.Studije u različitim delovima Sjedinjenih Američkih Država su ukazale na povezanost izlaganja trudnica česticama PM2.5, ozonu i toploti sa prevremenim porođajem, niskom telesnom težinom bebe na rođenju i povećanom šansom za smrt fetusa. Moguća objašnjenja za prevremeni porođaj su ulaženje toksičnih materija u krv i započinjanje sistemskog zapaljenja ili poremećaja u funkciji autonomnog nervnog sistema. Niska telesna težina na rođenju se može objasniti direktnim toksičnim efektima na fetus, lošijom plućnom i srčanom funkcijom majke, sistemskim zapaljenjem i zapaljenjem posteljice, poremećajem u ekspresiji gena ili povećanom viskoznošću krvi. Mehanizmi za smrt fetusa uključuju poremećaj transporta kiseonika, oštećenje DNK i oštećenje posteljice. Studije takođe ukazuju na povećan rizik od preeklampsije (visok pritisak, otoci i belančevine u urinu) u trudnoći kod trudnica koje su izložene povećanoj koncentraciji PM2.5, naročito u trećem trimestru.I na kraju, postoje jasni i značajni dokazi koji pokazuju vezu između spoljašnjeg zagađenja vazduha, pogotovo PM čestica sa incidencom i smrtnošću od raka pluća, što uzrokuje stotine hiljada smrtnih slučajeva godišnje širom sveta. Koje grupe su posebno ugrožene? Osetljive grupe koje zahtevaju posebnu zdravstvenu zaštitu su stari, deca, trudnice, dijabetičari, srčani i plućni bolesnici, naročito asmatičari.Deca spadaju u grupu najosetljiviju na efekte zagađenja vazduha. Deca imaju veću frekvencu disanja od odraslih i zato preuzimaju više zagađivača po jedinici telesne težine. Oni takođe provode više vremena napolju te se povećava njihova ekspozicija. Pluća u razvoju imaju smanjen metabolički kapacitet da podnesu toksične napade.Oboleli od respiratornih ili kardiovaskularnih bolesti su takođe u značajnom riziku. Studije su pokazale povezanost između zagađenja vazduha i češćeg obraćanja lekaru ovih ranjivih grupa, pogoršanju bolesti i potrebi za korišćenjem većeg broja lekova kako bi se bolest kontrolisala. Nedavno je ustanovljeno da dijabetičari imaju veći rizik za razvoj kardiovaskularnih komplikacija ako su izloženi visokoj koncentraciji PM2.5 čestica.Ljudi sa lošijim socioekonomskim statusom doživljavaju veće zdravstvene probleme povezane sa zagađenjem vazduha. Tome doprinose loš nutritivni status, ograničen pristup zdravstvenoj nezi, češće prateće bolesti i veća ekspozicija. Genetski polimorfizam utiče na osetljivost kao i neke genetske mutacije. Pušenje oštećuje mehanizme odbrane u plućima, te je ova grupa osetljivija na efekte zagađenja. Fizička aktivnost povećava količinu nataloženih čestica u plućima zbog povećane frekvence disanja prilikom vežbanja. Šta zagađuje vazduh u Srbiji? Osnovni uzrok zagađenja vazduha u Srbiji je energetski sektor (termoelektrane, daljinske toplane i individualno grejanje domaćinstva), sektor transporta (stari vozni park), otpad i industrijske aktivnosti (rafinerija nafte, hemijska industrija, rudarstvo, prerada metala i građevinska industrija). Specifični identifikovani zagađivači su petrohemijski industrijski kompleksi u Pančevu i Novom Sadu, fabrike cementa u Popovcu, Kosjeriću i Beočinu, hemijska postrojenja i metalurški kompleksi u Smederevu, Sevojnu i Boru, termoelektrane u Obrenovcu, Lazarevcu i Kostolcu, zagrevanje individualnih domaćinstava na fosilna goriva i saobraćaj naročito u većim gradovima kao što su Beograd, Novi Sad i Niš. Foto: Shutterstock | Foto: Shutterstock U Beogradu, istraživanje ukazuje na značaj taloženja teških metala u vazduhu usled intenzivnog automobilskog saobraćaja, sagorevanja fosilnih goriva kao i putne prašine koja je važan izvor PM zagađenja. Uočava se sezonsko pogoršanje zagađenja tokom grejne sezone. Lokalnom zagađenju doprinose i čestice iz termoelektrane u Obrenovcu.Od strane eminentnih stručnjaka je u poslednje vreme skrenuta pažnja na značaj prodaje sirovog lignita (uglja sa primesom gline, vlage, pepela, jalovine) koji ima nisku toplotnu moć, a otpušta ogromnu količinu zagađivača kada sagoreva u pećima koje su dizajnirane za bolje ugljeve. Ko su zagađivači? Glavni primarni zagađivači vazduha, oni koji se emituju direktno u životnu sredinu uglavnom kao rezultat sagorevanja fosilnih goriva i goriva iz biomase su gasoviti zagađivači sumpor-dioksid (SO2), azot-dioksid (NO2), ugljen-monoksid (CO) i isparljiva organska jedinjenja (VOC) koja obuhvataju više ugljovodonika, oksigenata, halogenata i drugih jedinjenja ugljenika koja se otpuštaju u atmosferu u obliku gasa. U razvijenim državama se danas sumpor otklanja iz motornih goriva u procesu rafinisanja i iz složenih gasova pre emisije, a katalizatori na automobilima mogu da efikasno otklone ugljen-monoksid.Pored toga, formiraju se sekundarni zagađivači vazduha u atmosferi hemijskim reakcijama između primarnih zagađivača, tako nastaje gasoviti ozon (O3), čestice sulfata i nitrata.Atmosferske čestice (PM-particulate matter) su čestice primarnog sagorevanja i sekundarne čestice koje se formiraju u atmosferi kao rezultat hemijskih reakcija između raznih zagađivača. Sadrže sitne tečne ili čvrste kapljice koje se mogu udisati i izazvati ozbiljne zdravstvene posledice. PM10 su čestice aerodinamičnog prečnika manjeg od 10 mikrometara, a PM 2.5. su one koje imaju prečnik manji od 2.5 mikrometara što im omogućava da prođu kroz grlo ili nos do alveola u plućima a zatim prođu ćelijsku membranu i uđu u krvotok. Svetska zdravstvena organizacija predlaže vrednost do 10 μm/m3 da bi se rizik od uticaja PM2.5 na zdravlje sveo na minimum. Šta pojedinac može da uradi? Postoje jednostavne metode koje može da primeni svako od nas. Limitiranje aktivnosti na otvorenom, nošenje maske tokom perioda zagađenja, zaštita životnog prostora zatvorenim prozorima i vratima, korišćenje uređaja za prečišćavanje vazduha i mobilnog uređaja za monitoring. Praćenje kvaliteta vazduha iz sigurnih izvora (npr. IQAir.com, AirVisual App, Air Quality App, Aircare App).Pojedinac može da doprinese smanjenju zagađenja vazduha tako što će odabrati čistije načine transporta (pešačenje, bicikl, električna vozila, javni prevoz), smanjiti ličnu upotrebu energije i stvaranje otpada, učestvujući u podizanju lokalne svesti o zagađenju, podržati lokalne inicijative koje mogu da učine zdravijim naš grad, državu ili planetu (npr. ekostraza.com, reri.org.rs, balkangreenenergynews.com, novastaraplanina.com).Sve veći broj studija sugeriše da uzimanje pojedinih antioksidanata može da smanji uticaj zagađenja na zdravlje. Oni potencijalno mogu da smanje efekte oksidativnog stresa. Mediteranska dijeta, povećan unos voća i povrća, konzumacija ribljeg i maslinovog ulja, unos sulforafana (naročito zastupljen u brokoliju), vitamini E i C se trenutno pominju u studijama na ovu temu. Šta sistem može da uradi? Većina zemalja širom Evrope nastavlja da se suočava sa nebezbednim vrednostima PM 2.5, te se donose brojne regulative koje bi smanjile nivo ovih toksičnih čestica direktno ili putem smanjenja drugih zagađivača od kojih one nastaju u atmosferi kao što su NO2 i NH3. Do kraja 2020. godine bi trebalo da budu usvojeni propisi koji ograničavaju sadržaj sumpora u gorivima za brodarstvo. Većina zemalja radi na povećanju broja elekričnih automobila, ali neke su se odlučile i za hrabrije korake, zabranu upotrebe uglja, odnosno početak kompletne tranzicije energetske matrice. Na primer, upotreba uglja za proizvodnju električne energije opada u Velikoj Britaniji i Nemačkoj, a obe zemlje planiraju postupno ukidanje uglja: Velika Britanija do 2025. godine, a Nemačka između 2035. i 2038. godine.U Srbiji, praćenje kvaliteta vazduha je prva stavka u rešavanju problema, zato što ono što ne detektujemo ne možemo da popravimo. Važno je da se svuda postave merne stanice, kako bi podaci o kvalitetu vazduha postali dostupni. Od 2006. godine SEPA (Agencija za zaštitu životne sredine) je odgovorna za uspostavljanje i operativno funkcionisanje nacionalnog sistema za automatsko praćenje kvaliteta vazduha. Srbija svake godine izveštava Evropsku agenciju za životnu sredinu o kvalitetu i monitoringu vazduha. Takođe učestvuje u Evropskom programu za monitoring i procenu u okviru ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu o dugoročnom prekomernom zagađenju vazduha i redovno izveštava o rezultatima.Analiza svetske zdravstvene organizacije nedvosmisleno ukazuje da bi se mogao smanjiti broj preranih smrti i broj godina izgubljenog života povezanih za zagađenjem vazduha u Srbiji ukoliko bi se smanjio nivo zagađivača u vazduhu na vrednosti koje preporučuju vodiči SZO. Analiza ukazuje na brojne mere koje bi mogle smanjiti zagađenje vazduha u Srbiji:U industriji, uvođenje čistih tehnologija, poboljšanje upravljanja otpadom, uključujući hvatanje metana koji se emituje sa mesta otpadaU energetskom sektoru, pristupačna čista energija za kuvanje, grejanje i osvetljenje u domaćinstvuU transportu, prelazak na čiste načine proizvodnje električne energije, davanje prioriteta javnom transportu u urbanim sredinama, hodanju i biciklizmu, međugradskom putovanju železnicom i prelazak na čistija teška dizel vozila sa i vozila sa niskom emisijom gorivaU urbanom planiranju, povećanje energetske efikasnosti zgrada, pravljenje gradova zelenijim, kompaktnijim i energetski efikasnijim. Pažljivo planiranje institucija kao što su škole, igrališta i bolnice.U proizvodnji električne energije, povećana upotreba goriva sa niskim emisijama i obnovljivih izvora energije, kao što su solarna energija, vetar i hidroenergija, kogeneracija toplote i energije (npr kroz mini mreže i proizvodnju krovne solarne energije).Kod upravljanja otpadom, usvajanje strategija za smanjenje stvaranje otpada, odvajanje, reciklažu, ponovnu upotrebu, poboljšanje metoda za upravljanje biološkim otpadom, a u slučaju spaljivanja otpada, korišćenje najbolje dostupne tehnologije uz strogu kontrolu emisije.Izgradnja institucionalnih kapaciteta, obuka ljudskih resursa u savremenim metodama praćenja uticaja na zdravlje, posebno u mreži instituta za javno zdravlje.Bolje planiranje kolaboracije i koordinacije među istraživačima koji rade na proučavanju uticaja zagađenja vazduha na zdravlje.Bolja kvantifikacija hroničnih efekata zagađenja identifikovanjem razlika u odgovoru gradova i stanovništva na izloženost zagađenju vazduha i kvantifikovanjem uticaja zagađenja vazduha na teret bolesti.Podrška za upoređivanje efekata zagađenja vazduha na zdravlje sa onima u drugim gradovima i zemljama.Podrška za redovnu registraciju podataka o zdravlju i zagađenju vazduha.Promovisanje studija o ekonomskom uticaju zagađenja vazduha na zdravlje.Praćenje i mapiranje ekoloških rizika i njihov odnos prema specifičnim zdravstvenim ishodima, uključujući ekološku pravdu, kao što je blizina ranjivih grupa izvorima zagađenja. Program epidemiološkog nadzora Trenutno je u izradi Plan kvaliteta vazduha za Beograd za narednih deset godina od strane Gradskog zavoda za javno zdravlje grada Beograda. Veoma je važno da se sve zainteresovane strane, građani, nezavisni stručnjaci, nevladine organizacije uključe aktivno u izradu ovog plana, što podrazumeva poziv od strane Gradskog zavoda na javnu raspravu. Važno je da i ubuduće u drugim gradovima u Srbiji javnost bude uključena u donošenje strateških ekoloških i urbanističkih planova. Važno je da javnost bude informisana, a na osnovu temeljne procene uticaja projekata na životnu sredinu, o potencijalu zagađenja vazduha kompanija koje ulaze na domaće tržište pre nego što investitor dobije građevisku dozvolu. Foto: Vesna Lalić/Nova.rs | Foto: Vesna Lalić/Nova.rs Pošumljavanje gradova, izgradnja biciklističkih staza, izgradnja metroa, više električnih vozila u javnom prevozu, subvencije države za kupovinu električnog vozila, dostupnost punjača za električna vozila, najam automobila (car sharing), podsticanje rada od kuće, kontrola i obavezivanje velikih postrojenja da smanje emisiju zagađivača, nedozvoljavanje ulaska na tržište kompanijama koje su veliki zagađivači, stroge kazne za prodaju sirovog lignita, stroga kontrola kvaliteta goriva u prodaji, izbacivanje iz upotrebe mazuta kao izvora energije, težnja smanjenju korišćenja uglja, subvencije za prelazak na čistiji način zagrevanja životnog prostora, mogućnost da se centralno grejanje isključi kada nije potrebno, smanjenje računa za struju ukoliko domaćinstvo ima drugi izvor energije (solarne ploče), podizanje svesti o smanjenju potrošnje električne energije, energetska efikasnost novoizgrađenih objekata, pomoć za rekonstrukciju starih objekata kako bi se postigla bolja energetska efikasnost, više kontejnera za reciklažu, javna rasprava prilikom donošenja važnih planova za kontrolu kvaliteta vazduha samo su neki od predloga koji meni padaju na pamet, na kojima bi trebalo da radimo odmah, bez odlaganja. Imate li vi ideju?Pratite nas i na društvenim mrežama:FacebookTwitterInstagram Alarm: Katastrofalno zagađenje u Beogradu (FOTO) Društvo 0 Zagađenje - šta se preduzima u fabrikama i elektranama Društvo 0 Korona i zagađenje: Smrtnonosna kombinacija nad Srbijom Društvo 0 Šta zagađenje radi tvom telu - od glave do pete Zdravlje 0 beograd eko straža zagadjenje Pratite nas na društvenim mrežama: Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi? Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare Budite prvi koji će ostaviti komentar Pošalji komentar Pročitaj komentare (0)
0 Počinje vladavina Strelca, period preokreta i promene planova: Saznajte šta čeka vaš horoskopski znak do 21. decembra Lifestyle 0
0 Za 3.000 evra kupio je oronulu kamenu kuću - ispod starih podova čekalo ga je iznenađenje Lifestyle 0
0 Holandsko rešenje za uštedu na grejanju odmah možete da primenite: Tri male intervencije za topao stan Lifestyle 0
0 Na ovom idiličnom mestu renoviraju stare kuće i nude ih besplatno na 10 godina, a i stranci mogu da se prijave Lifestyle 0
0 Slavlje se pretvorilo u skandal: Otkrivena mračna prošlost najstarije stanovnice u istoriji zemlje Lifestyle 0
1. "Zaštitićemo ljude, objekte..." Zet Suzane Mančić postao potpredsednik sektora bezbednosti Pink Media Group, potpisao ugovor sa Željkom Mitrovićem
2. Pakovanje Ane Brnabić može da počne, Tomislav Nikolić nek’ se pripremi: Uskoro kreće selidba SNS funkcionera iz državnih vila na Dedinju
3. Malo ko zna ko je bio otac Dejana Šoškića: Decenijama pre nego što je njegov sin postao guverner, nalazio se na čelu jedne jugoslovenske republike
4. Vojni veteran Novica Antić traži odgovore od Generalštaba: Ko je naredio angažovanje 525 vojnika na dan izbora i da li su bili spremni za intervenciju protiv građana?
5. Opstruisao povratak aviona sa Vulinom, misterija kako je kontroverzni biznismen Radoičić pobegao iz Srbije: Na ova pitanja odgovore mora da da načelnik Granične policije Dragiša Simić
Odmor kakav poznajemo izlazi iz mode - ovih 7 trendova potpuno će promeniti način na koji putujemo u 2027.
Efekat Skali: Kako je uloga Džilijan Anderson u seriji „Dosije X“ pokrenula jedan globalni fenomen među ženama
0 INTERVJU Jovo Bakić: I dalje se pripremam za ministra policije. Ako ostanem u Skupštini, voleo bih da i Vučić bude tu Politika 0
0 Posle skandala sa milionskim nekretninama Siniše Malog, Nenada Popovića, Macuta i Đuke, naprednjaci našli nekom da pakuju "stambenu aferu" Politika 0
2 Fajnenšel tajms: Vučić vređao službenike i vršio pritisak zbog Trampovog hotela u Beogradu, otkriveni novi detalji afere Generalštab Svet 2
Predsednički izbori moraju biti raspisani do 27. novembra: Ovo su mogući kandidati, oglasili se Dačić i Karić
0 Zvezda ubacila 115 poena Ciboni: Motli eksplodirao za partiju karijere u crveno-belom, briljirali Moneke i Dobrić
0 VIDEO Kolabirao usred intervjua uživo pred kamerama: Slavni fudbaler se srušio nakon osvajanja trofeja koji se čekao 19 godina
Željko Mitrović najavio osnivanje Akademije za bezbednost: Vodiće je zet Suzane Mančić, obučavaće instruktore za upravljanje dronovima Showbiz 0
Bila je Žena-mačka pre skoro 35 godina, a i danas se za njom okreću svi: Mišel Fajfer na pragu osme decenije lepša nego ikad (FOTO) Showbiz 0
Zašto lakše trošimo novac koji „ne vidimo“ i da li je impulsivna kupovina oblik zavisničkog ponašanja
Koliko čučnjeva bi trebalo da možete da uradite u svojim godinama: Pogledajte tabelu i šta se smatra dobrim rezultatom
0 Italijanska "penicilin supa" podiže energiju i vraća snagu u hladnim danima: Pravi se začas, a uključuje nekoliko sastojaka koje vam ne bi palo na pamet da dodate u supu Gastro 0
0 Samo 85 grama ove namirnice može da zadovolji vaše dnevne potrebe za vitaminom D - a nije losos Gastro 0
4 Polovinu hleba stavili su u aluminijumsku foliju, a drugu u papirnu kesu: Već sutradan razlika je bila očigledna Gastro 4
0 EU dala novac za beogradsku Hitnu pomoć, potrošen na opremanje kancelarija direktora i šefova: Lekari nemaju ormariće, a vozila u raspadu VIDEO
0 Predsednički izbori moraju biti raspisani do 27. novembra: Ovo su mogući kandidati, oglasili se Dačić i Karić Politika 0
0 Međak o Čupićevom izostanku sa samita EU–Zapadni Balkan: Propuštena prilika da se Srbija u Briselu predstavi kao "glavna zvezda", ali nije smak sveta Politika 0
0 "Nama je bila potrebna Dubravka bankarka, a ne Dubravka ministarka": Goran Bogdan o aferi sa srpskom ministarkom i njenoj ulozi u projektu u Istri Biznis 0
0 Miloš Vazura od Partizana traži 50.000 evra "za uspešno poslovanje", suđenje otvoreno za javnost, evo kad počinje Fudbal 0
0 Od puštanja na slobodu do poternice: Slučaj "Banjska" od početka pratio niz propusta, SNS biznismen Radoičić ponovo nedostupan pravosuđu Hronika 0
Priveden bivši fudbaler Vladimir Volkov: Policija u njegovom automobilu pronašla pištolj sa izbrušenim serijskim brojem Hronika 0
Za 3.000 evra kupio je oronulu kamenu kuću - ispod starih podova čekalo ga je iznenađenje Lifestyle 0
Britanski Telegraf o planovima Studentske liste: Rijaliti samo 45 minuta dnevno, četvorodnevna radna nedelja i prekid trgovine oružjem sa Izraelom Politika 0
Željko Mitrović najavio osnivanje Akademije za bezbednost: Vodiće je zet Suzane Mančić, obučavaće instruktore za upravljanje dronovima Showbiz 0
0 Ko je Vladimir Volkov? Osvajao titule sa Partizanom, igrao Evropu i bio jedan od najboljih Fudbal 0
Teška saobraćajna nesreća u Inđiji: Automobil sleteo sa puta, jedna devojka poginula, druga teško povređena Hronika 0
Fajnenšel tajms: Vučić vređao službenike i vršio pritisak zbog Trampovog hotela u Beogradu, otkriveni novi detalji afere Generalštab Svet 2
Bila je Žena-mačka pre skoro 35 godina, a i danas se za njom okreću svi: Mišel Fajfer na pragu osme decenije lepša nego ikad (FOTO) Showbiz 0
1. Najbizarnije preletanje ikada: Saša Mirković tvrdi da je žrtva Vučićevog režima - a preko 11 miliona je razloga da mu ne verujemo
2. FOTO Olga Danilović prvi put pokazala trudnički stomak i raznežila sve: Ljudi mesecima nisu znali šta se s njom dešava, a onda su stigle najlepše vesti
3. SNS-ovci napravili račun od skoro 100.000 dinara u Skupštini: Evo koliko bi mogli da izgube od plate zbog opomena
4. U ovoj zgradi zimi nije potrebno grejanje, a leti klima: Računi za struju su manji za 80 odsto u odnosu na sve ostale
6. Ko su ljudi koji stoje iza paljenja lokala u Beogradu: Penzionisani policajac Dumanović objašnjava šta policija mora da uradi
7. "Nama je bila potrebna Dubravka bankarka, a ne Dubravka ministarka": Goran Bogdan o aferi sa srpskom ministarkom i njenoj ulozi u projektu u Istri
8. Priveden bivši fudbaler Vladimir Volkov: Policija u njegovom automobilu pronašla pištolj sa izbrušenim serijskim brojem
9. SNS pisala međunarodnim institucijama: Žale se što nemaju potpredsednika Skupštine i što njihovi poslanici dobijaju opomene
0 Zvezda ubacila 115 poena Ciboni: Motli eksplodirao za partiju karijere u crveno-belom, briljirali Moneke i Dobrić
0 VIDEO Kolabirao usred intervjua uživo pred kamerama: Slavni fudbaler se srušio nakon osvajanja trofeja koji se čekao 19 godina
0 Bojkot na Dan Narodnog pozorišta: Uprava slavila pred polupraznom salom, zaposleni se okupili u klubu Kultura 0
0 Saša Mirković najavio tužbu protiv Nova.rs za "zločin protiv čovečnosti" - zbog teksta u kojem smo napisali da je preletač Showbiz 0
0 „Ne mogu da verujem da ovome dolazi kraj, sve će mi nedostajati“: Emocije preplavile takmičare „Najvećeg gubitnika“ kako se bliži finale Showbiz 0
0 Holandsko rešenje za uštedu na grejanju odmah možete da primenite: Tri male intervencije za topao stan Lifestyle 0
0 Na ovom idiličnom mestu renoviraju stare kuće i nude ih besplatno na 10 godina, a i stranci mogu da se prijave Lifestyle 0
0 Rasel Brand skuplja novac kako bi osporio presudu za silovanje: Nakon osude raskinuo saradnju sa advokatom Sudbine 0
0 Italijanska "penicilin supa" podiže energiju i vraća snagu u hladnim danima: Pravi se začas, a uključuje nekoliko sastojaka koje vam ne bi palo na pamet da dodate u supu Gastro 0
Odmor kakav poznajemo izlazi iz mode - ovih 7 trendova potpuno će promeniti način na koji putujemo u 2027.
Efekat Skali: Kako je uloga Džilijan Anderson u seriji „Dosije X“ pokrenula jedan globalni fenomen među ženama
Emotivna scena iz doma Brusa Vilisa: Glumčeva ćerka pokazala kako provode vreme dok se on bori sa demencijom (FOTO) Showbiz 0
Udala se Majli Sajrus: Pevačica izgovorila sudbonosno „da“ pred 140 zvanica, pa poručila - "Jedva čekam da dobijemo bebu!" Showbiz 0
Predsednički izbori moraju biti raspisani do 27. novembra: Ovo su mogući kandidati, oglasili se Dačić i Karić
Britanski Telegraf o planovima Studentske liste: Rijaliti samo 45 minuta dnevno, četvorodnevna radna nedelja i prekid trgovine oružjem sa Izraelom
Miloš Vazura od Partizana traži 50.000 evra "za uspešno poslovanje", suđenje otvoreno za javnost, evo kad počinje
0 "Moram zbog sina, on živi od toga" Naš pevač stigao u Beograd, pa priznao da ga nervira što svaki vikend mora da radi
0 "Da sam odrastao uz balkanskog oca, on ne bi bio ovako jak i hrabar kao moja majka": Božo Vrećo otvorio dušu o detinjstvu
0 Ljubavna priča poznate pevačice rasplakala je region: Zbog čuvenog boksera odrekla se karijere, a onda se u 75. godini vratila na scenu
0 Pogledajte koje su ulice zatvorene zbog Beogradskog polumaratona i kako ide gradski prevoz Lifestyle 0
Milijarder koji želi da oživi mamute sada pravi nove ratne pse za vojsku uz pomoć genetske modifikacije
Propisi protiv budućnosti: Trgovci i dalje treba da pored izdavanja digitalnog računa štampaju i fiskalni
Andreja je prodao sve u Kanadi i preselio se u Srbiju: Danas njegov biznis pomaže strancima da ovde započnu novi život
0 SAZNAJEMO Računi kineske kompanije CCECC, koja je rekonstruisala Železničku stanicu u Novom Sadu, blokirani po nalogu Poreske uprave Biznis 0
Advokat Ivan Ninić: Pljačkaju nas do zadnjeg dana, Vlada u tehničkom mandatu prazni budžet za 11 miliona evra zbog Ekspa Biznis 0
Međak o Čupićevom izostanku sa samita EU–Zapadni Balkan: Propuštena prilika da se Srbija u Briselu predstavi kao "glavna zvezda", ali nije smak sveta Politika 0
Zašto lakše trošimo novac koji „ne vidimo“ i da li je impulsivna kupovina oblik zavisničkog ponašanja
NOVA BAZA „Oterani“: Stručnjak smenjen zbog kolegijalnosti, sudija kažnjen zbog „Ceprisa“, inspektora progonili, posthumno ga proglasili za heroja Politika 0
NOVA BAZA „Oterani“: Direktor odbio da vodi naučnike na miting, inspektor zbog „Jovanjice“ proglašen za izdajnika, meteorolog otpušten jer se borio za čist vazduh Politika 0
NOVA BAZA „Oterani“: Lekar smenjen zbog kritikovanja ministra, tužiteljka progonjena jer je ukazala na bezakonje, general odbio da se odrekne veterana Politika 0
NOVA BAZA „Oterani“: Naučnik smenjen zbog Darije Kisić, tužiteljki se osvetio Nenad Stefanović, časni policajac postao „otac blokadera“ Politika 2
ISPOVEST - "Sinan je odjednom počeo da plače": Pevač iz Loznice otkriva kako je Sakić proveo poslednje dane
Koliko čučnjeva bi trebalo da možete da uradite u svojim godinama: Pogledajte tabelu i šta se smatra dobrim rezultatom
0 Vojislav Milovančević u Dnevniku na RTS 1: Pritisci na Nova.rs ne prestaju, redakcija strahuje od gašenja portala, odlazeća vlast pokušala da utiče na uređivačku politiku
0 Ističe vreme, glavna hala za Ekspo mora biti gotova do 1. decembra: Pogledajte šta je sve sagrađeno u Surčinu FOTO, VIDEO
0 Švercovali kokain u posebno napravljenim bunkerima u kamionima: U zajedničkoj akciji srpske i slovenačke policije uhapšeno 6 osoba
DS: Naprednjaci spremili predlog za Skupštinu grada Beograda, zadužiće još 105 miliona evra Politika 0
Predsednički izbori moraju biti raspisani do 27. novembra: Ovo su mogući kandidati, oglasili se Dačić i Karić Politika 0
Britanski Telegraf o planovima Studentske liste: Rijaliti samo 45 minuta dnevno, četvorodnevna radna nedelja i prekid trgovine oružjem sa Izraelom Politika 0
Miloš Vazura od Partizana traži 50.000 evra "za uspešno poslovanje", suđenje otvoreno za javnost, evo kad počinje Fudbal 0
Od puštanja na slobodu do poternice: Slučaj "Banjska" od početka pratio niz propusta, SNS biznismen Radoičić ponovo nedostupan pravosuđu Hronika 0
Ruski brod u plamenu na putu ka Kalinjingradu: Finska vojska otkrila na koga sumnja, evakuisano 16 mornara Svet 0
FOTO "Gušimo se u smeću, kad padne kiša ulicama plivaju kese i džakovi": Alarmantne scene iz Smedereva, građani strahuju od zaraze Društvo 0
Britanija povlači veliki potez protiv Rusije: Na njenom tlu proizvodiće se ukrajinski dronovi dugog dometa Svet 0
Teška saobraćajna nesreća u Inđiji: Automobil sleteo sa puta, jedna devojka poginula, druga teško povređena Hronika 0
Vukanović: Srbi dobili novu dinastiju Dodik, ostaje da se vidi da li će i princeza Gorica dobiti neki resor Svet 2
Bojkot na Dan Narodnog pozorišta: Uprava slavila pred polupraznom salom, zaposleni se okupili u klubu Kultura 0
Talas hakerskih napada potresa Evropu: Zamrzivači se sami odmrzavali, avioni gubili GPS signal, iz banke nestalo 100 miliona evra Svet 0
Zvezda ubacila 115 poena Ciboni: Motli eksplodirao za partiju karijere u crveno-belom, briljirali Moneke i Dobrić Evroliga 0
Poštanska štedionica traži reakciju nadležnih zbog "uznemiravanja građana": Na mrežama su se pojavili pozivi za povlačenjem novca iz ove banke Biznis 0
Krvavi rat klanova ponovo bukti u Crnoj Gori: Đuričković izrešetan sa 30 metaka, ubijena mu i dva brata Svet 0
"Prevario me sa ženom, pa sa muškarcem": Naša pevačica iznenadila priznanjem o bivšem dečku Showbiz 0
Evropske demokrate pozdravljaju odluku Komisije da ponovo ispita preuzimanje medija N1, Nova, Danas i Radar Biznis 0
Miloš odbio da prikuplja kapilarne glasove za SNS, pa smenjen u Komesarijatu za izbeglice: „Napredovali su oni koji su išli na stranačke mitinge“ Društvo 0