Oglas

shutterstock_243995698
Foto:Shutterstock
Foto:Shutterstock

Padaju optužnice: Politički kontekst kao argument odbrane

autor:
03. jun. 2020. 14:13

Koncept tužilačke istrage nije sasvim zaživeo ni posle deset godina primene, suđenja predugo traju, a zbog velikog broja optuženih u pojedinim slučajevima dolazi do česte opstrukcije postupka, pokazuje se u izveštaju Balkanske istraživačke mreže (BIRN) i Centra za pravosudna istraživanja (CEPRIS).

Oglas

Na osnovu statističkih podataka o radu timova Viših sudova i tužilaštva za suzbijanje korupcije, moglo bi se zaključiti da je došlo do poboljšanja na planu sistemske borbe protiv korupcije, navodi se u saopštenju.Analiza odabranih suđenja za dela organizovanog kriminala i korupcije pružila je uvid u poštovanje pravila po kojima se vodi krivični postupak, kao i u ponašanja učesnika u postupku, pa se ukazuje da stare slabosti koče napredak pravosudnog sistema, navodi se u saopštenju.Veliki broj optužnica pada na veštačenjima, a politički kontekst u kom je optužnica podignuta je jedan od najčešćih argumenata odbrane, dodaje se u analizi.Projekat je, nažalost, potvrdio da je još dalek put do toga da sudija postane onaj ko sumnja, za razliku od javnog tužioca koji veruje u navode optužbe koju je izneo na suđenju, rekao je Goran Ilic, profesor Pravnog fakultetaUniverziteta u Beogradu i član upravnog odbora CEPRIS.Ilić navodi da je i dalje raspodela uloga takva da je javni tužilac u velikoj meri pasivni učesnik, odnosno nosilac sporedne uloge na glavnom pretresu, dok je glavna uloga rezervisana za sud koji nastoji da održi optužbu u"životu".Mediji, sa druge strane, ne pokazuju veliko interesovanje za praćenje suđenja, a kada to i čine, izveštavanje medija koji dominantno kreiraju javno mnjenje je mahom stavljeno u funkciju vlasti.Mediji se koriste za napadanje i diskreditovanje protivnika, a u nekim slučajevima čak i za pritisak na tužioce i pravosuđe, navodi se u analizi.Analizirano je ukupno 186 izveštaja iz sedam medija različitih uređivačkih koncepata.O uređivačkim politikama i vrednosnom okviru izveštavanja najrečitije govori odabir tema koje će se naći na medijskoj agendi, kao i odabir objekata izveštavanja.Izdvojena su tri vrednosna okvira medijskog narativa - dominantno pozitivan, dominantno kritički i neutralan.Dominantno pozitivnim medijskim izveštavanjem potenciraju se uspesi u borbi protiv korupcije i mahom se plasira kroz nacionalne medije, ukljuujući i RTS, a dominantno kritički u prvi plan ističu sistemske probleme u funkcionisanju sudskog sistema i nedozvoljene političke i druge pritiske, što se vidi u izveštavanjima nedeljnika NIN i kablovske televizije N1.Neutralni stavovi se odnose na izveštavanje o sudskim procesima mahom kroz faktografske žanrove i prenošenje vesti i kraćih izveštaja, u najvećoj meri prenošenje vesti novinskih agencija, rekla je Tanja Maksić, medijski ekspert iz BIRN.Pratite nas i na društvenim mrežama:FacebookTwitterInstagramprenela nas beta

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare