Najsnažniji motivi građanima Srbije da se uključe u dobrotvorne akcije su osećaj da čine dobro delo i uverenje da ličnim angažovanjem doprinose rešavanju nekog važnog problema, pokazalo je istraživanje javnog mnjenja o filantropiji u Srbiji za 2020. godinu.
Istraživanje je predstavila Trag fondacija, a sporovedeno je uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) sprovedeno u saradnji sa agencijom Ipsos Stratedžik Marketing.
Najveću motivisanost građani su pokazali kada je potrebno pomoći deci oboleloj od retkih bolesti i s invaliditetom, deci bez roditeljskog staranja, teško bolesnima, siromašnima i žrtvama nasilja.
I pored loše materijalne situacije, zabeležen je rast prosečne vrednosti pojedinačnih donacija. Prosečni minimalni i maksimalni iznosi izdvojeni iz ličnih budžeta u dobrotvorne svrhe u 2020. godini veći su u odnosu na prosek iz 2018. godine.
Najmanja prosečna donacija u 2020. godini bila je 408 dinara, što je za 32 odsto ili za 130 dinara više u odnosu na iznos donacija dve godine ranije. Najveća prosečna darovana suma u 2020. godini iznosila je 1.562 dinara, odnosno tri odsto ili 33 dinara više od najveće prosečno donirane sume u 2018. godini, pokazalo je isitraživanje.
Poverenje u organizatore filantropskih akcija je takođe važan motiv građanima da se uključe u neku filantropsku aktivnost, a fondacije se nalaze na visokom trećem mestu liste subjekata koje građani Srbije navode kao one koje bi podržali u cilju prikupljanja sredstava za neki plemeniti cilj, odmah nakon ličnih inicijativa građana i zdravstvenih ustanova.
Javnost Srbije u fondacijama vidi subjekte od poverenja i za njih veruje da poseduju stručan kadar i mobilizatorsku moć pokretanja filantropskih akcija, navedeno je u saopštenju.
Direktorka za filantropiju i partnerstva Trag fondacije Marija Mitrović ukazala je da bi skoro polovina građana dala novac fondaciji koja ulaže u opšte dobro.
„Ukoliko bi se odlučili da novac usmere preko fondacija, najveći broj građana, 42 odsto, bi želeo da povremeno dobija informacije o daljem toku svoje donacije. Nešto više od četvrtine njih, izrazilo je želju da redovno dobija izveštaje, dok je svaki deseti građanin iskazao spremnost da se lično, volonterski uključi u neku akciju davanja za opšte dobro“, rekla je Mitrović.
Ona j naglasila da su to pokazatelji da je „potrebno podsticati građane i na druge vidove pomoći, kao što su doniranje robe, znanja i vremena, ali i obezbediti im mehanizame podrške, poput poreskih olakšica i povoljnije zakonodavne regulative”.
“Istraživanje je pokazalo da je neophodno raditi na povećanju poverenja u sve društvene aktere koji se bave filantropskim aktivnostima. Za same filantropske akcije je važno da se transparentno sprovode, što je odgovornost organizatora akcija“, istakla je Jelena Avramović, menadžerka programa, USAID Srbija.
Uočeno je i da je potrebno omogućiti građanima veću dostupost informacija o akcijama davanja za opšte dobro, u čemu, prema njenim rečima, „ključnu ulogu igraju mediji, koji bi trebalo da o njima izveštavaju redovno i sveobuhvatno, od početka do kraja”.