Oglas

Opšta bolnica Vršac lekari čekaonica kombo Foto Google maps shutterstock nova rs.jpg
Foto: Google maps/Shutterstock/Nova.rs

Opšta bolnica u Vršcu u blokadi duže od godinu i po dana: Nema nefrologa i endokrinologa, a juče ostala bez jedinog kardiologa

07. jul. 2026. 13:39

Da je situacija u opštim bolnicama širom Srbije krajnje alarmantna, uprkos vlasti koja uporno javnosti “servira” priču o usponu u srpskom zdravstvu, pokazalo se na primeru najveće zdravstvene ustanove u Vršcu. Naime, vršačka bolnica, koja je u proteklih šest godina ostala bez čak 18 internista, pre nekoliko meseci poslednji endokrinolog otišao je u penziju, nemaju ni nefrologa, a juče je jedini kardiolog dao otkaz. Pored gorućih problema sa deficitom kadrova i račun ove ustanove je godinu i po dana u finansijskoj blokadi.

Oglas

Zatvorena porodilišta, otkazivanje operacija, kao i brojne lekarske greške, sve su učestalija pojava u opštim bolnicama, a razog tome su, kažu lekari, zabrinjavajuće veliki nedostatak kadrova, loši uslovi rada, učestali mobing nad zaposlenima, usled čega osoblje koje i dalje radi, ne može da postigne da adekvatno zbrine sve pacijenate.

Poslednja u nizu ustanova koja se suočava sa deficitom osoblja je Opšta bolnica u Vršcu, koja je juče ostala bez jedinog kardiologa.

“Kod nas je generalno jako loša situacija sa kadrovima. Kolega sa kardiologije, subspecijalista je juče dao otkaz. Osipanje kadrova traje neprestano još od pandemije, tačnije u poslednjih šest godina, od kada je čak 18 internista otišlo iz bolnice. Neki su penzionisani, a drugi su dali otkaze”, kaže za Nova.rs dr Tatjana Vešović, načelnica ginekologije i akušerstva porodilišta u bolnici u Vršcu.

Dr Tatjana Vesovic
Foto: Privatna arhiva

Osim problema sa kardiologom, pacijenti ove bolnice već dugo ne mogu da dobiju pomoć ni nefrologa, ni endokrinologa.

“Nemamo nijednog nefrologa, a poslednji endokrinolog, koji je radio, otišao je u penziju pre nekoliko meseci. Od tada niko nije zaposlen na njegovo mesto. To su sve subspecijalisti, koje nije lako ni dovesti da rade, jer oni uglavnom idu u velike kliničke centre ili odoše svi u inostranstvo. Posao direktora je da rešava ove probleme jer ovako ne može da se radi, pacijente nema ko da leči. Očigledno je da službe ne funkcionišu jer ljudi, kako kažu, ne žele da budu mobingovani, da trpe pritiske, da rade u lošim uslovima, a plate su nikakve za sve ono što rade malobrojni lekari koji su ostali u državnim bolnicama po Srbiji. Ovo stanje kakvo je u državi preliva se u stanje u zdravstvu jer sistem godinama ne funkcioniše”, objašnjava dr Vešović.

Blokada računa gotovo 500 dana

Iako ministar zdravlja Zlatibor Lončar neumorno ponavlja da se kadrovi u zdravstvu vraćaju iz inostranstva u Srbiju, i da se zapošljavaju u manje bolnice i domove zdravlja, situacija na terenu ga oštro demantuje.

“U Vršcu, inače, primamo kadrove sa juga Srbije iz Niša, Leskovca, Prokuplja, ljude koji dolaze na sever da rade, ali sad i oni odlaze u privatnu praksu ili van zemlje. Ne znam gde su ti ljudi koji se vraćaju iz inostranstva, za nas su nevidljivi. Tim povodom mislim da bi bilo korisno i pametno napraviti studiju, obići manje bolnice u državi i videti koliko lekara gde radi, koliko je pedijatara, radiologa, kardiologa i kako se narod leči. Ministarstvo zdravlja treba da se zapita zašto ljudi daju otkaze i odlaze. Deluje kao da im je cilj da zatvore male bolnice jer se privatne masovno otvaraju, dogovaraju se privatna zdravstvena osiguranja, pa ovo stanje, u kome se uništava državno zdravstvo uopšte ne čudi. Država kupuje medicinsku opremu za ustanove, ali to ne vredi kad nemamo nikoga da radi sa njom. Naše malobrojne kolege, koje su stručne, su izuzetno preopterećene, što dovodi do posledica”, naglašava doktorka Vešović.

Opšta bolnica Vršac Foto: Google maps
Foto: Google maps

Dok se Opšta bolnica u Vršcu suočava sa nedostatkom stručnog osoblja, a samim tim postoji opasnost i od gašenja odeljenja, istovremeno im je već godinu i po dana, tačnije 492 - račun u blokadi. Prema podacima Registra dužnika u prinudnoj naplati Narodne banke Srbije, račun ove bolnice je u blokadi za iznos od 2.889.449 dinara, što je blizu 25 hiljada evra.

Kako su saopštili iz Stranke slobode i pravde, račun bolnice je u blokadi zbog dugovanja prema dobavljačima.

Kada smo pokušali da saznamo kako će uprava vršačke bolnice rešiti problem kadrova, ali i finansija, pozvali smo v.d. direktora dr Ivana Ivanovića, koji do objavljivanja ovog teksta, nije odgovorio na naše pozive, poruke, ni mejlove.

lekari odlazak leđa shutterstock_2651067413.jpg
Foto: Shutterstock

Podsećamo da je zabrinjavajuć deficit kadrova zastupljen u većini srpskih bolnica, pa su tako pacijentkinje porodilišta u Bačkoj Topoli danas obaveštene da će im porođaji biti - odloženi. Tačnije porođaji u porodilištu bačkotopolskog Doma zdravlja "Dr Janoš Hadži" biće privremeno obustavljeni od 20. jula do 3. avgusta zbog, kako navode u ovoj zdravstvenoj ustanovi, planiranog korišćenja godišnjih odmora zaposlenih.

Ovo nije prvi put da se obustavljaju porođaji u pomenutoj ustanovi. Takođe su bili stopirani i u periodu od 8. do 15. juna, kako je tada navedeno, usled "nepredviđenih kadrovskih okolnosti", odnosno zbog privremene sprečenosti za rad zaposlenih.

Inače, dok se kadrovi po bolnicama očigledno osipaju, ministar zdravlja Zlatibor Lončar hvali se zdravstvenim radnicima koji se, kako on tvrdi, nezaustavljivo vraćaju iz inostranstva i zapošljavaju u zdravstvenim ustanovama širom Srbije.

An agreement on business and technical cooperation was signed between the Public Company Post of Serbia and the companies NITES doo and MEDIT doo, establishing the E-prescription service - a modern software solution that enables the prescription and imple
Zlatibor Lončar Foto: L.L./ATAImages

Prema njegovim rečima, od početka sprovođenja ove inicijative "za povratnike" u Srbiju se vratilo blizu 350 lekara, medicinskih sestara, tehničara i drugih zdravstvenih radnika. Sve veći broj povratnika, kaže ministar, "predstavlja potvrdu da Srbija danas nudi uslove za profesionalni razvoj i rad uporediv sa najrazvijenijim evropskim zdravstvenim sistemima, zahvaljujući značajnim ulaganjima države u zdravstvenu infrastrukturu, opremu i kadrove".

Za to vreme, zatvaraju se bolnička odeljenja zbog deficita lekara, stopiraju porođaji usled nedostatka ginekologa-akušera, decu u prigradskim domovima zdravlja leči jedan ili nijedan pedijatar…

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare