Oglas

Vladimir Putin, Si Đinping i Donald Tramp 14455888
ANDRES MARTINEZ CASARES / POOL / EPA

Si Đinping predstavio plan od četiri tačke za novi svetski poredak pred sastanak sa Trampom i Putinom

autor:
19. nov. 2026. 10:50

Istorijski trilateralni sastanak predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, predsednika Rusije Vladimira Putina i kineskog lidera Si Đinpinga počeo je danas u kineskom gradu Šenženu, na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC). Reč je o prvom zajedničkom sastanku lidera tri najveće nuklearne sile sveta, koji se održava u trenutku ozbiljnih međunarodnih sukoba, trgovinskih tenzija i rastuće neizvesnosti u globalnim odnosima.

Oglas

Kako prenosi CNN, trojica lidera sastala su se u rezidenciji Kilin vila u Šenženu, a razgovori bi mogli da obuhvate neka od najosetljivijih pitanja današnjice – od rata u Ukrajini i nuklearnog razoružanja do međunarodnih institucija i odnosa velikih sila.

Američki predsednik Donald Tramp poručio je na početku sastanka da njegov pristup odnosima sa Rusijom i Kinom predstavlja zaokret u američkoj spoljnoj politici.

„Kao predsednici tri najveće zemlje sveta, imamo posebnu odgovornost da održavamo otvoren, međusobno uvažavajući i produktivan dijalog o pitanjima koja utiču ne samo na naše narode već i na čitavu planetu“, izjavio je Tramp.

On je ocenio da su prethodni američki lideri prečesto izbegavali razgovore sa državama sa kojima su imali nesuglasice.

„Prečesto su prethodni lideri izbegavali razgovore sa državama sa kojima se nisu slagali. Mi mislimo suprotno i uvereni smo da smo u pravu“, rekao je Tramp.

Prema njegovim rečima, odbijanje dijaloga nikada nije dovelo do rešavanja međunarodnih problema.

„Nijedan problem nikada nije rešen odbijanjem razgovora. Nijedan mir nije postignut propuštanjem prilika za dijalog. Mi biramo drugačiji put“, poručio je američki predsednik.

Tramp najavio razgovore o Ukrajini i nuklearnom razoružanju

Jedna od najvažnijih tema istorijskog sastanka jeste rat u Ukrajini, za koji Tramp veruje da bi mogao da bude blizu rešenja.

Američki predsednik izrazio je optimizam da bi pregovori mogli da doprinesu okončanju sukoba, iako nije izneo konkretne detalje mogućeg sporazuma.

„Mislim da se stvari pokreću. Mislim da bi on (Putin), a nadam se i druga strana, želeli da vide kraj tog rata“, rekao je Tramp.

On je potvrdio i da će nuklearno razoružanje biti jedna od tema razgovora, ali je priznao da je izuzetno teško ubediti države da se odreknu nuklearnog arsenala.

„Kada jednom imate nuklearno oružje, veoma je teško odreći ga se. Tako stvari funkcionišu“, rekao je američki predsednik.

Iako su očekivanja od samita relativno skromna kada je reč o mogućnosti postizanja velikih sporazuma, Tramp nije isključio iznenađenje.

„Hajde da vidimo možemo li nešto da postignemo“, poručio je pre nego što su novinari napustili prostoriju i razgovori nastavljeni iza zatvorenih vrata.

Si Đinping predstavio četiri principa za novi odnos velikih sila

Kineski predsednik Si Đinping, domaćin istorijskog sastanka, pozvao je SAD, Rusiju i Kinu da zajednički preuzmu odgovornost za očuvanje međunarodne stabilnosti.

„Kina, Rusija i Sjedinjene Američke Države trebalo bi da daju primer saradnje u suočavanju sa globalnim izazovima, zajednički održavaju svetski mir i stabilnost i daju veći doprinos napretku čovečanstva“, izjavio je Si.

Prema navodima kineske državne televizije CCTV, Si je tokom sastanka predstavio četiri principa na kojima bi trebalo da počivaju odnosi velikih sila.

Reč je o međusobnom poštovanju, mirnoj koegzistenciji, saradnji zasnovanoj na obostranoj koristi i održavanju stalnog dijaloga i komunikacije.

Kineski lider upozorio je da odsustvo komunikacije između velikih sila može imati ozbiljne posledice.

„Bez komunikacije, sumnje će se širiti, a manja trvenja mogla bi da prerastu u velike sukobe“, poručio je Si.

On je predložio da Kina, Rusija i SAD održavaju redovne sastanke na visokom nivou, uspostave stalne kanale komunikacije i razviju mehanizme za upravljanje krizama kako bi se izbegle pogrešne procene koje bi mogle da dovedu do sukoba.

Njegove poruke dolaze u trenutku kada su odnosi Pekinga i Vašingtona opterećeni sporovima oko Tajvana, koji Kina smatra svojom teritorijom.

Peking je više puta upozorio Vašington da je pitanje Tajvana „crvena linija“ u bilateralnim odnosima koju SAD ne smeju da pređu.

Tramp otvorio i pitanje Međunarodnog krivičnog suda

Jedna od neočekivanih tema koju je Tramp najavio na početku sastanka odnosi se na međunarodne institucije koje, prema njegovom mišljenju, ugrožavaju suverenitet država.

Američki predsednik rekao je da sa Sijem i Putinom želi da razgovara o načinima zaštite nacionalnog suvereniteta od, kako ih je nazvao, „odmetnutih globalističkih organizacija“.

Posebno je izdvojio Međunarodni krivični sud (MKS), za koji tvrdi da je prekoračio svoja ovlašćenja.

„Ta institucija se otrgla kontroli i otišla daleko izvan svoje nadležnosti“, rekao je Tramp.

Ova izjava posebno je značajna zbog činjenice da je Međunarodni krivični sud izdao nalog za hapšenje ruskog predsednika Vladimira Putina zbog navodnih ratnih zločina u Ukrajini.

Trampova administracija već je vodila kampanju protiv tog suda, uključujući uvođenje sankcija i ograničenja putovanja pojedinim njegovim zvaničnicima.

Prema CNN-u, deo Trampovog neprijateljstva prema ovoj instituciji povezan je i sa činjenicom da je nekadašnji tužilac MKS-a Džek Smit kasnije vodio istrage protiv njega u Sjedinjenim Američkim Državama.

Tramp Putina nazvao prijateljem, a sa Sijem istakao odlične odnose

Uoči zajedničkog sastanka, Tramp je imao odvojene susrete sa ruskim i kineskim predsednikom, tokom kojih je koristio izrazito prijateljski ton.

Govoreći o odnosima sa Sijem, američki predsednik istakao je da njihovo „izvanredno lično prijateljstvo“ veoma dobro služi građanima obe zemlje.

Putina je, s druge strane, nazvao „mojim prijateljem“.

Takav pristup predstavlja važan deo Trampove diplomatske strategije, koja se zasniva na neposrednim kontaktima sa liderima država sa kojima Vašington ima duboke političke i bezbednosne nesuglasice.

Sastanak u Šenženu održava se u trenutku kada se međunarodni odnosi suočavaju sa brojnim izazovima, uključujući rat u Ukrajini, sporove oko Tajvana, trgovinske sukobe i pitanja kontrole nuklearnog naoružanja.

Iako još nema naznaka da će trojica lidera postići konkretan sporazum, sam njihov zajednički susret predstavlja značajan diplomatski događaj.

Razgovori su u toku, a ostaje da se vidi da li će istorijski samit doneti konkretne rezultate ili će ostati pre svega simboličan pokušaj približavanja tri velike sile.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare