Oglas

Godfather of AI, Geoffrey Hinton Shares Nobel Physics Prize
Foto: Young Chris/CP/ABACA / Abaca Press / Profimedia
Foto: Young Chris/CP/ABACA / Abaca Press / Profimedia

Dobitnik Nobelove nagrade napustio Gugl da bi upozorio ljude na "zlo koje može da napravi veštačka inteligencija": "Ne znate šta nam se sprema"

30. apr. 2025. 07:53

Zahvaljujući doprinosu koji je dao razvoju tehnologije, Džefrija Hintona danas nazivaju jednim od “kumova veštačke inteligencije”, a prošle godine je za svoj rad dobio i Nobelovu nagradu za fiziku. Zato je uvek zanimljivo čuti njegovo mišljenje o napretku AI-ja, kao i o dobrim i potencijalno lošim stranama veštačke inteligencije. Na osnovu dosadašnjih izjava, Hintona bismo mogli opisati kao opreznog realistu, pa čak i blagog pesimistu – on je svestan snage ove tehnologije, ali i mogućnosti da njen razvoj krene pogrešnim putem.

Oglas

U jednom nedavnom intervjuu, veštačku inteligenciju uporedio je sa “mladuncem slatkog tigra”. Koliko god da vam je ta životinjica draga i simpatična, morate biti potpuno sigurni da vas neće pojesti kad poraste. A pošto je reč o tigru, jasno je da niko ne može sa sigurnošću reći da neće pokazati zube. Slično je i sa veštačkom inteligencijom – niko ne može garantovati da nam u budućnosti ne preti opasnost upravo od te tehnologije.

„Ljudi to još nisu shvatili, ne razumeju šta dolazi“, upozorio je Hinton.

Strah od vojne upotrebe veštačke inteligencije

1745992124-profimedia-0945153265-1024x682.jpg
Hinton 2024. godine u Švedskoj na dodeli Nobelove nagrade Foto: Henrik Montgomery/TT/Shutterstoc / Shutterstock Editorial / Profimedia | Hinton 2024. godine u Švedskoj na dodeli Nobelove nagrade Foto: Henrik Montgomery/TT/Shutterstoc / Shutterstock Editorial / Profimedia

Inače, Hinton je bivši zaposleni kompanije Google, koju je napustio 2023. godine jer je želeo javno da govori o potencijalnim opasnostima AI-ja bez straha da će to negativno uticati na njegovog tadašnjeg poslodavca.

Jedan od njegovih najvećih strahova je mogućnost da veštačka inteligencija izazove događaj masovnog uništenja, naročito ukoliko se koristi u vojne svrhe. Rekao je da mu je drago što ima 77 godina, jer tako verovatno neće doživeti najgore posledice korišćenja AI-ja.

Posebno ga je razočarao njegov bivši poslodavac - Google, kompanija koja je ranije tvrdila da nikada neće koristiti AI u vojne svrhe, ali je ove godine promenila svoju strategiju i sada je otvorena za takve primene.

Problem je, ističe Hinton, u tome što tehnološke kompanije, kako bi ostale konkurentne na ovom izuzetno vrednom tržištu, često stavljaju bezbednost u drugi plan. Profit postaje važniji od sigurnosti, a kada se to dogodi, otvaraju se vrata brojnim potencijalno negativnim scenarijima – uključujući i onaj da bi AI mogla preuzeti kontrolu nad ljudima. Po njegovoj proceni, postoji 10 do 20 posto šanse da se to zaista dogodi.

„Dovoljno je da pogledamo kako je situacija sa AI-jem izgledala pre samo pet godina, a kako izgleda danas. To je zastrašujuće“, rekao je.

Pozitivne strane uz pravu regulativu

1745992197-profimedia-0944325744-1024x682.jpg
Foto: Pontus Lundahl/TT / Shutterstock Editorial / Profimedia | Foto: Pontus Lundahl/TT / Shutterstock Editorial / Profimedia

Ipak, uprkos upozorenjima, Hinton veruje da veštačka inteligencija može doneti mnogo pozitivnog čovečanstvu – posebno u oblastima obrazovanja, medicine, nauke i borbe protiv klimatskih promena.

Kako bi se AI razvijala u pozitivnom pravcu, bez rizika da izmakne kontroli, ključno je staviti akcenat na bezbednost i regulativu – jasna pravila kojih bi svi morali da se pridržavaju, a koja bi sprečila da razvoj i primena AI-ja krenu pogrešnim putem.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare