0
Umesto po ustašama, ulice u jednom zagrebačkom kvartu nosiće imena zaslužnih glumica i umetnica, poruka je vijećnika Možemo.
Vijećnici promene – Možemo saopštili su da su na 20. sednici VGČ Črnomerec (zagrebačka gradska četvrt) doneli zaključak o preimenovanju četiri ulice u tom kvartu. Najpre su, u postu na Fejsbuku, podsetili da je danas samo desetak ulica i trgova u Zagrebu nazvano po ženama, dodavši:
„U GČ Črnomerec još nema niti jedne. U isto vrijeme, neke ulice nose nazive po osobama koje su djelovale i koje se povezuju s najmračnijim razdobljem naše povijesti. Odlučili smo barem malo doprinijeti ispravljanju te nepravde“.
I tako su na 20. sednici VGČ Črnomerec doneli zaključak o preimenovanju četiri ulice na području te četvrti koje nose nazive po, kako su objasnili, „istaknutim pripadnicima režima Nezavisne Države Hrvatske“. Posredi su imena Franje Nevistića, Ivana Oršanića, Srećka Karamana i Branka Klarića.
„Odlučili smo te ulice nazvati po našim istaknutim dramskim umjetnicama te smo dali pet mogućih predloga za zamjenske nazive Odboru za imenovanje naselja, ulica i trgova Gradske skupštine“.
A predlozi su, kako su naveli, Mia Oremović, Božena Begović, Božena Kraljeva, Eliza Gerner i Sidonija Erdődy (Rubido).
Ko su umetnice po kojima će se ubuduće zvati ulice u tom kvartu?
Božena Begović, rođena 1901, bila je ćerka književnika Milana Begovića i pijanistkinje Paule Begović. Osnovnu školu i gimnaziju završila u Hamburgu. Akademiju za glazbu i scensku umjetnost pohađala u Beču, gde je počela glumačku karijeru. Bila je rediteljka i glumica u dubrovačkoj kazališnoj družini, prva spikerka Radio-Zagreba, prva žena na poziciji direktorike drame u HNK-u i dramaturškinja, prva direktorka Pionirskog kazališta u Zagrebu (ZKM); prva predsednica Društva hrvatskih književnica. Prevodila je na nemački, esperanto, češki i francuski jezik Držića, Krkleca, Matkovića, Vesnu Parun, Krležu, a s francuskog i nemačkog jezika Rilkea, Cvajga, Balzaka…
Boženu Kraljevu (rođena 1904), posle odigrane uloge Berte u Strindbergovom „Ocu“ uprava HNK-a angažovala je kao glumicu. Tokom četiri decenije na sceni HNK ostvarila je brojne uloge. Bila je Julija, Ofelija i Dezdemona, Andromaha i Kasandra… Kraljeva je nastupala i na radiju i televiziji. Predavala je i glumu na Dramskoj akademiji u Zagrebu.
Mia Oremović završila je Školu primijenjene umjetnosti i Školu dramskih umjetnosti kod Branka Gavelle u Zagrebu. Karijeru je otpočela 1942, a samo tri godine kasnije postala članica zagrebačkog HNK, potom i Dramskog kazališta (Gavella). Za ulogu u filmu „H-8“ (1958.) Nikole Tanhofera nagrađena je na festivalu u Puli. Pamte se role u filmovima „Imam dvije mame i dva tate“ i „Tko pjeva zlo ne misli“.
Eliza Gerner započela je glumačku karijeru u rodnom Somboru. U Zagreb dolazi 1948. kako bi pohađala Dramski studio koji je vodio Tito Strozzi, koji će joj postati partner. Bila je članica Drame HNK-a u Zagrebu, glumila je na hrvatskom, nemačkom i mađarskom na mnogobrojnim pozornicama i bila angažovana i u Rijeci, Rostoku i Berlinu, igrajući Krležinu Melitu, Šoovu Kleopatru, Geteovu Klaru…
A Sidonija Erdody Rubido bila je prva hrvatska koncertna pevačica i operska primadona. Rođena je u Zagrebu 1819, a poticala je iz najuglednijih velikaških porodica Habzburške monarhije. Otac joj je bio grof Karlo, veliki župan Varaždinske županije, a majka grofica Henriet…
Bonus video: Protest u Zagrebu
