Oglas

Ko su tvorci prvih filmova: Priča o braći Limijer

22. mar. 2022. 18:17

Pre 127 godina u takozvanom Indijskom salonu Gran kafea na Bulevaru Kapusin u Parizu braća Limijer prikazala su prvi film u istoriji kinematografije.

Oglas

Ogist Mari Luj Nikolas i Luj Žan bili su francuski hemičari, industrijalci, pronalazači i autori prvog filma u istoriji.Luj je 1882. razvio metod za pravljenje fotografskih ploča, a do 1894. fabrika koju su braća osnovala u Lionu za izradu fotografskog materijala: hartija, hemikalija, proizvodila je 15 miliona ploča godišnje. Radili su na unapređivanju kinematoskopa Tomasa Alva Edisona. Godine 1895, patentirali su svoju verziju prve filmske kamere i projektora, kinematograf, a na današnji dan te godine demonstrirali su u Parizu prvi put pokretne slike, upotrebivši celuloidnu traku.Izumeli su postupak snimanja u prirodnim bojama i održali prvu filmsku predstavu na svetu. Njihov filmovi "Ulazak voza u stanicu" i "Izlazak radnika iz fabrike", koje su zvanično prikazali publici devet meseci kasnije, tačnije 28. decembra 1895. smatraju se prvim u istoriji filma. Odabrana publika mogla je na kratkom metru da vidi radnike koji napuštaju fabriku, čoveka koji pravi kolut preko glave, dečaka koji pokušava da zaustavi mlaz vode u bašti dok ga baštovan prska, bebu koja peca zlatnu rubici u malom akvarijumu…https://www.youtube.com/watch?v=OjG5bujrzGoNaredne godine, braća su, predvođena Lujem, napravila više od 40 ostvarenja snimajući svakodnevni život u Francuskoj. Pravili su prve filmske žurnale, šaljući snimateljske ekipe širom sveta da snime nov materijal i prikažu njihove filmove. Pored svih ostvarenja koje je Luj režirao, on je producirao oko 2.000. Braća Limijer su zaslužni i za neke od osnovnih izuma u kolor fotografiji. Postavili su teoriju u kojoj su koloidima pripisali glavnu ulogu u mnogim životnim procesima.

Auguste (1862-1954) et Louis (1864-1948) Lumière dans leur laboratoire.     HRL-601537,Image: 67881366, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Roger-Viollet via AFP / Roger Viollet / Profimedia
Braća Limijer Foto: Roger-Viollet via AFP / Roger Viollet / Profimedia | Braća Limijer Foto: Roger-Viollet via AFP / Roger Viollet / Profimedia

Iako su braća Maks i Emil Skladanovski iz Nemačke, tvorci uređaja pod nazivom bioskop, i francuz Anri Žoli koji je izumeo fotozootrop, kao i drugi, predstavljali javnosti svoje: eidoloskope, fantoskope, vitaskope, Lantamovu petlju (Latham loop) i panoptikon, braća Limijer zaslužuju da budu izdvojena od ostalih izumitelja. Njihove prenosive kamere sa ručnim upravljanjem omogućile su da se snimaju, štampaju i projektuju pokretne slike. Ubrzo su se po celom svetu snimali portreti, prizori iz života, kao i filmovi vojničkog, komičnog i panoramskog sadržaja. Ovi spontani isečci iz života, u trajanju od 15 do 20 sekundi, doveli su do izražaja ograničenja Diksonovih kratkometražnih filmova, koji su bili vezani za studio.https://www.youtube.com/watch?v=1dgLEDdFddkFilmovi braće Limijer više su se oslanjali na dokumentarnost snimljenih prizora tadašnje fotografije nego na teatarsku postavku. Njihova scenska dubina doprinosila je realističkom prikazu ulaska voza u stanicu La Siota, a osnovna narativna struktura, koja je sadržala početak, sredinu i kraj, bila je prisutna čak i u filmu "Izlazak radnika iz fabrike".Filmski žurnali braće Limijer, čije su odlike užurbanost i realističnost, predstavljaju preteču stila sovjetskih dokumentarista i italijanskih neorealista, dok film "Bebin doručak" odlikuje izrazito porodična atmosfera. Na programu Limijerovih našao se i film "Poliveni polivač", prva filmska komedija i najraniji narativni film. U tom ostvarenju nestašni dečak podiže nogu sa creva u trenutku kada baštovan zagleda kraj creva da vidi zbog čega voda ne teče.Brzina kojom se u kinematografiji razvio složeni kodeks trenutno prepoznatljivih narativnih simbola, kao i filmski jezik i poetika, još je impresivnija ako se filmska praistorija uporedi sa praistorijom drugih oblika umetnosti, poput romana. Ipak, u početku istorije filma većina nije smatrala film, zasnovan na trivijalnoj literaturi, stripovima, popularnoj fotografiji i melodrami, oblikom umetnosti. Film se tretirao kao vašarska atrakcija, mađioničarski rekvizit. Putujući prikazivači su predstavljali svoje filmove na vašarima i karnevalima. Kao prvi pravi filmski umetnik smatra se da bio je francuski iluzionista, otac narativnog filma, Žorž Melijes. Međutim, projekcija filma braće Limijer od 28. decembra 1895. smatra se najznačajnijim datumom u istoriji filma.Bonus video: Endi Vorhol - otac pop-arta

video-cdn src="https://best-vod.umn.cdn.united.cloud/stream?asset=sortivorholam-novas-worldwide&stream=hp3500&t=0&player=m3u8v&sp=novas&u=novas&p=n0v43!23t001" video-id="3144762"]

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare