Donald Tramp Foto:EPA-EFE/WILL OLIVER

Administracija predsednika Donalda Trampa vrši pritisak na Srbiju i druge balkanske zemlje da prihvate migrante deportovane iz SAD, navode izvori upućeni u pregovore.

Ovi zahtevi upućeni zemljama u regionu deo su šire strategije kojom se traže strane vlade spremne da prihvate migrante koje SAD deportuju, uključujući i one koji su prvobitno ušli u zemlju pod zaštitama uvedenim za vreme Bajdenove administracije, kažu izvori koji su želeli da ostanu anonimni zbog osetljivosti pregovora, piše Blumberg.

Prema navodima jednog izvora, regionalne kancelarije američkog Stejt departmenta dobile su zadatak da predstave ovu ideju balkanskim državama. Nije poznato da li su postignuti bilo kakvi konkretni dogovori.

Department of State Foto:Shutterstock/Mark Van Scyoc

Bela kuća je odbila da komentariše, a ni Stejt department ni Ministarstvo spoljnih poslova Srbije nisu odmah odgovorili na zahteve za komentar Blumberga upućene u sredu.

U maju je Vrhovni sud SAD omogućio Trampovoj administraciji da ukine privremeni legalni status za oko pola miliona ljudi iz Kube, Haitija, Nikaragve i Venecuele. Administracija sada traži moguće destinacije za migrante iz tih zemalja koji bi mogli biti deportovani, rekao je jedan izvor.

Volstrit žurnal je još u aprilu izvestio da SAD razmatraju slanje deportovanih migranata i u druge zemlje Balkana, uključujući Moldaviju i Kosovo, kao i u razne delove sveta.

Međutim, Srbija, koja do sada nije bila pominjana kao moguća destinacija za deportovane iz SAD, privlači pažnju Trampove porodice iz drugog razloga.

Pročitajte još:

Glavni grad Srbije trebalo bi da bude lokacija buduće kule „Trump Tower Belgrade“, projekta koji realizuje investicioni fond koji je suosnovao Trampov zet Džared Kušner. Trampova organizacija je sklopila ugovor o licenciranju svog brenda za ovaj projekat. Nakon što je Tramp predao kontrolu nad organizacijom svojim sinovima Eriku i Donaldu Trampu mlađem, upravo Tramp mlađi nadgleda očevu imovinu u okviru povereničkog fonda.

Podsetimo, plan srpskih vlasti i porodice Tramp je da se gradi na mestu bivšeg Generalštaba, što je izazvalo proteste, kojima je doprineo i skandal sa falsifikatom.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, poznat po balansiranju između Istoka i Zapada tokom svoje vladavine, otvoreni je simpatizer Donalda Trampa. Održavao je kontakte s konzervativnim krugovima u SAD i tokom Trampovog boravka van vlasti, a među prvima mu je čestitao na izbornoj pobedi – u telefonskom razgovoru kojem je prisustvovao i Ilon Mask.

Trampov najstariji sin više puta je posetio Srbiju, a njegov specijalni izaslanik Ričard Grenel odlikovan je najvišim civilnim priznanjem Republike Srbije. Tokom poslednje posete u aprilu, Tramp mlađi večerao je s Vučićem, obilazeći istočnoevropske prestonice u potrazi za poslovnim prilikama u svojstvu potpredsednika Trump Organization-a.

Kako piše Blumberg, Vučić je u maju planirao da se lično sastane s Trampom na Floridi, ali je zbog zdravstvenih problema morao da skrati posetu SAD. Samo nekoliko dana kasnije pojavio se na vojnoj paradi povodom Dana pobede u Moskvi, uprkos upozorenjima zvaničnika Evropske unije.

Sličan sporazum napravile Italija i Albanija

Dogovori o prihvatanju deportovanih migranata nisu bez presedana u regionu. Sličan sporazum postignut je između Italije i Albanije nakon što je premijerka Đorđa Meloni ubedila ovu balkansku zemlju da ugosti migrantske centre za ljude presretnute tokom pokušaja prelaska mora iz Afrike u Evropu. Italija snosi troškove tih centara. Međutim, ovaj aranžman je naišao na praktične poteškoće i pravne sporove pred italijanskim sudovima.

Ovi najnoviji razgovori sa balkanskim državama odvijaju se u trenutku kada se pojačana imigraciona politika SAD suočava s izazovima na sudovima. Više od 200 migranata, većinom iz Venecuele, deportovano je u zatvore u Salvadoru.

Tokom tog procesa, Trampova administracija pozvala se na zakon koji je ranije korišćen isključivo u ratnim okolnostima, a koji predsedniku omogućava da zaobiđe savezne imigracione propise i deportuje „neprijateljske strance“ u slučajevima kada neka strana država preti „invazijom ili pljačkaškim upadom“.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare