Seizmolog: Potres od 6,5 Rihtera bio bi katastrofa za Zagreb

Devetog novembra 1880. u 7 i 33 sati dogodio se najjači potres dosad, magnitude 6,3 s epicentrom u Medvednici, oko mesta Kašina i Planina. Oštećeno je više od 1700 kuća, prema nekim procenama današnje vrednosti oko 50 miliona kuna. Brojni građani su odselili u Beč, Graz, Maribor i Trst.Među ostalim, velika oštećenja pretrpela je i stara zagrebačka katedrala, a obnova je trajala sledećih 20-ak godina. Ponovno će se godinama, neki kažu i decenijama, obnavljati zagrebačka prestonica, simbol prirodne katastrofe koja je glavni grad Hrvatske pogodila pre šest meseci.Zagreb se tresao i noćas i jutros, a pre dva dana potres magnitude 4,2 zatresao je Dalmaciju i Liku.Šta se događa u ovom trenutku, za Dnevnik HTV-a je objasnila voditeljka Seizmološke službe, Ines Ivančić."Mi smo već istog dana kada se potres dogodio predvideli da će se Zagreb "tresti" još 6 meseci - do godine dana. Ne možemo precizno predvideti koliko će tačno trajati ti after šokovi, odnosno naknadni potresi. Oni su uobičajeni nakon ovako jakog potresa magnitude 5,5 po Rihteru. Međutim, ono na što seizmologija nema odgovora jeste hoće li se među njima dogoditi neki jači. Ne možemo predvideti u kom će se vremenskom razmaku ti naknadni potresi događati, možemo samo reći da će ih biti jako puno", rekla je Ivančić.

Najjači potres mogao bi biti 6,5 po Rihteru

"Potres koji je pogodio Zagreb 1880. bio je magnitude 6,3. U to doba nije bilo seizmografa koji bi tačno izmerio magnitudu potresa. Potres iz marta je ustvari najjači potres u Zagrebu koji su zabeležili seizmološki instrumenti. Osim istorijskih činjenica, prognoze se temelje i na geografskim specifičnostima ovog područja, objašnjava.Objasnila je i što bi potres magnitude 6,3 do 6,5 značio za Zagreb."Bio bi to puno, puno gori scenario od onog što smo imali u martu. Sasvim je sigurno da bi bilo puno više žrtava, puno više razrušenih kuća, pogotovo u centru grada gde su zgrade stare i nisu građene protiv potresa. Za sve zgrade koje nisu tako građene taj bi potres bio gotovo katastrofalan", zaključila je.Kaže da seizmolozi već 6 meseci skupljaju podatke."Voleli bi da ih imamo više, da imamo još više instrumenata koji su zabeležili još više podataka jer ti podaci nose znanje i poznavanje onoga što je ispod Zagreba. Što više podataka imamo, možemo utvrditi gde se nalaze raspuknuća i koja je dinamika među njima", kaže Ivančić. Ističe da se zemlja nalazi na seizmološki aktivnom području."Zagrebačko područje je seizmološki aktivno područje, riječko takođe. Što više idemo prema jugu, prema Dubrovniku, ta aktivnost raste", rekla je.Kaže da su potresi koji se na našem području događaju uobičajena seizmološka aktivnost.