Oglas

France's far-right National Rally supporters react after second round of legislative elections
Marine Le Pen Francuska izbori Foto:EPA-EFE/CHRISTOPHE PETIT TESSON
Marine Le Pen Francuska izbori Foto:EPA-EFE/CHRISTOPHE PETIT TESSON

Politički zemljotres: Krajnja desnica preuzima primat u tri sile Evrope

autor:
01. sep. 2025. 13:25

Prvi put u modernoj istoriji populističke ili krajnje desničarske stranke vode u anketama u tri najmoćnije evropske države – Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Nemačkoj. To je, piše Volstrit žurnal, najnoviji znak rastućeg nezadovoljstva birača na kontinentu posle godina visoke imigracije i inflacije.

Oglas

Krajnje desne i antiimigracione stranke već su ušle u vlade Italije, Finske i Holandije. Ali ovo je prvi put da istovremeno imaju prednost u Francuskoj, Nemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu – trima državama koje nose najveću političku i ekonomsku težinu u Evropi. Analitičari upozoravaju da bi to moglo otvoriti period političkih potresa, iako su nacionalni izbori u svim tim državama još godinama udaljeni.

"Značajno je. Lideri u sve tri zemlje suočavaju se s usponom krajnje desnice koja deluje na pragu vlasti, osim ako političari ne adresiraju ono što podstiče taj rast – imigraciju i troškove života", rekao je Mudžtaba Rahman, šef za Evropu u konsultantskoj kući Evroazija.

Žordan Bardela i Marin Le Pen ispred svih u Francuskoj

Francuski Nacionalni front, preimenovan u Nacionalno okupljanje, tokom cele godine vodi u anketama.

Prema istraživanju agencije Elabe iz avgusta, Žordan Bardela, politički naslednik Marin Le Pen, uživa podršku 36 odsto ispitanika – više od bilo kog drugog političara u zemlji. Ankete pokazuju da bi kandidat Nacionalnog okupljanja, bio to Bardela ili Le Pen, imao prednost u prvom krugu predsedničkih izbora.

1720380877-12356422-1024x873.jpg
Žordan Bardela Francuska izbori Foto:EPA-EFE/CHRISTOPHE PETIT TESSON | Žordan Bardela Francuska izbori Foto:EPA-EFE/CHRISTOPHE PETIT TESSON

U parlamentu Nacionalno okupljanje danas ima najviše poslanika pojedinačno, što otežava vladavinu predsedniku Emanuelu Makronu i njegovom premijeru Fransoa Bajruu. Bardela je ove nedelje pozvao Makrona da raspiše nove izbore ili podnese ostavku. O poverenju francuskoj vladi glasaće se 8. septembra.

Ujedinjeno Kraljevstvo: Najdžel Faraž ispred Kira Starmera

U Velikoj Britaniji, stranka Reform UK pod vođstvom Najdžela Faraža poslednjih šest meseci snažno raste i sada vodi ispred vladajuće Laburističke partije i opozicionih konzervativaca. Time je doveden u pitanje duopol dveju stranaka koji je dominirao britanskom politikom čitav vek.

1686650539-profimedia-0764782375-1024x651.jpg
Foto:Mark Thomas / Alamy / Alamy / Profimedia | Foto:Mark Thomas / Alamy / Alamy / Profimedia

Pritisak na premijera Kira Starmera raste i zbog migracija. Između 2021. i 2024. u zemlju je legalno stiglo 4,5 miliona ljudi, uglavnom iz Indije, Nigerije i Kine – više nego u SAD-u, iako je britanska populacija pet puta manja.

Osim toga, desetine hiljada ljudi svake godine ilegalno prelaze Lamanš u malim čamcima. Samo do kraja avgusta ove godine prešlo ih je 29.000.

Nemačka: AfD ispred CDU-a

U Nemačkoj je Alternativa za Nemačku (AfD) od početka godine rame uz rame s demohrišćanima kancelara Fridriha Merca, a poslednjih nedelja prešla je u vođstvo, prema anketama agencije Forsa.

Stranka pod vođstvom Alise Vajdel zagovara deportacije migranata bez papira, izlazak Nemačke iz Evropske unije i evra, a neki njeni čelnici dovodili su u pitanje nemačku kulturu sećanja na Holokaust.

1740386988-Germany_Election_10389_b-1024x683.jpg
Alis Vajdel Foto: FoNet/AP | Alis Vajdel Foto: FoNet/AP

AfD ima sličan ekonomski program kao CDU, uključujući smanjenje poreza i povećanje penzija, ali se protivi ključnoj energetskoj tranziciji.

Pojedini poslanici izrazili su simpatije prema Rusiji i Kini, a stranka poziva na obnovu energetskih veza s Moskvom. Uprkos padu broja novih zahteva za azil zbog strožih kontrola granica, AfD beleži rast podrške, koji analitičari povezuju s ekonomskom stagnacijom i dvogodišnjom recesijom.

Zajednički imenitelj

Veliki priliv migranata, rast cena i dugotrajan osećaj ekonomske stagnacije doveli su do preokreta u političkom raspoloženju u tri ključne evropske zemlje.

"Ista je priča, od manjih engleskih gradova preko francuske provincije do nemačkih industrijskih središta – mnogi ljudi osećaju da ih tradicionalne elite ignorišu", rekao je Žeremi Galon, bivši francuski diplomata i šef za Evropu u konsultantskoj kući Meklarti Asošijets.

Rezultat je da krajnja desnica, po prvi put u modernoj istoriji, ima istovremenu prednost u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Nemačkoj.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare