Oglas

epa11492779 British Prime Minister Keir Starmer during a meeting with King of Jordan Abdullah II bin Al-Hussein (not seen) at 10 Downing Street in London, Britain, 23 July 2024.  EPA-EFE/ANDY RAIN / POOL
Kir Starmer Foto:EPA-EFE/ANDY RAIN

Novi svetski poredak na pomolu: Američki saveznici sve bliži Kini

autor:
03. feb. 2026. 20:25

Kineski predsednik Si Đinping poslednjih nedelja intenzivno vodi diplomatske i ekonomske razgovore sa nizom zapadnih saveznika koji nastoje da unaprede odnose sa drugom najvećom svetskom ekonomijom. Kanadski premijer Mark Karni sklopio je trgovinski sporazum sa Pekingom, britanski premijer Kir Starmer boravio je u Kini, dok se poseta nemačkog kancelara Fridriha Merca očekuje narednog meseca.

Oglas

Kako piše Associated Press u analizi, od povratka Donalda Trampa na mesto predsednika Sjedinjenih Američkih Država dolazi do značajnih promena u globalnom poretku. Najbliži američki saveznici sve češće traže nove prilike u odnosima s Kinom, nakon sukoba sa Trampom oko carina, ali i njegovih zahteva da Danska, članica NATO-a, ustupi Grenland Sjedinjenim Državama.

Redefinisanje odnosa sa Pekingom

Uprkos riziku da razljute Vašington, američki saveznici redefinišu odnose sa zemljom koja je dugo smatrana glavnim geopolitičkim rivalom Zapada i ključnim ekonomskim konkurentom SAD-a. Dok pojedini političari i stručnjaci izražavaju zabrinutost da bi ovaj zaokret mogao da poremeti ravnotežu snaga u korist Pekinga, drugi smatraju da i Kina i SAD koriste pritiske kako bi ostvarile sopstvene interese.

„Angažujemo se široko, strateški i otvorenih očiju“, rekao je nedavno kanadski premijer Karni na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu. „Prihvatamo svet kakav jeste, ne čekamo onaj kakav bismo želeli.“

U Vašingtonu, međutim, raste zabrinutost zbog takvog razvoja događaja. „Umesto da gradimo jedinstven front protiv Kine, mi svoje najbliže saveznike guramo u njen zagrljaj“, upozorila je američka senatorka Džin Šahin, vodeća demokrata u Odboru za spoljne poslove Senata.

Tramp: „To je veoma opasno“

Upitan o poseti britanskog premijera Starmera Pekingu, Donald Tramp je izjavio da je „veoma opasno da to čine“. „A još je opasnije, po mom mišljenju, da Kanada ulazi u poslove s Kinom“, dodao je Tramp, iako i sam planira posetu Pekingu u aprilu. „Kanadi ne ide dobro, ide joj veoma loše. Kina ne može biti rešenje“, poručio je.

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku Kaja Kalas priznala je da Kina predstavlja dugoročni izazov zbog svoje „prakse ekonomske prisile“, ali je istakla da EU mora da traži različita partnerstva širom sveta.

Evropa brani sopstvene interese

Dok Evropa preispituje svoju strategiju, to ne znači automatski zaokret ka Kini, smatra Una Aleksandra Berzina-Čerenkova, zamenica direktora Letonskog instituta za međunarodne poslove. „Ovo je pre svega zaokret ka zaštiti Evrope kao bloka“, ocenjuje ona.

Kina, s druge strane, nastoji da zaobiđe institucije EU u Briselu i direktno sarađuje sa evropskim prestonicama, objašnjava ekonomistkinja Ališa Garsija Herero iz francuske investicione banke Natiksis. Cilj Pekinga je da zadrži lak pristup evropskom tržištu, uz minimalne ustupke evropskim kompanijama u Kini. „Evropa im je potrebna, ali ne moraju da se bore za nju“, ističe ona.

Tim Rihlig, viši analitičar Instituta Evropske unije za bezbednosne studije u Parizu, smatra da je došlo do nepovratne promene u odnosima Evrope sa dve najveće svetske ekonomije. „U slučaju SAD to je bio Grenland, a kod Kine oktobarske kontrole izvoza retkih zemnih metala“, rekao je. „Oba događaja su, po mom mišljenju, jasno pokazala Evropi da se suočava sa velikim silama koje se ne ustručavaju da vrše pritisak na EU.“

„Svi žele u Peking“

Evropski lideri danas posećuju Kinu iz sličnih razloga kao i Tramp — zbog ogromne kineske ekonomije, njene uloge u globalnim pitanjima i potrebe za stabilnim kanalima komunikacije. „Svi idu u Peking, uključujući i čoveka koji ne želi da mi idemo u Kinu“, rekao je Jerg Vutke, bivši predsednik Privredne komore EU u Kini.

Tokom posete ovog meseca, prve za jednog kanadskog premijera posle osam godina, Mark Karni je smanjio carinu od 100 odsto na kineska električna vozila, koju je 2024. uveo njegov prethodnik Džastin Trudo, u zamenu za niže carine na kanadske poljoprivredne proizvode. Tramp je potom zapretio uvođenjem carine od 100 odsto na robu iz Kanade, što je Karni odbacio kao blef.

„Srednje sile moraju delovati zajedno, jer ako nismo za pregovaračkim stolom, lako možemo završiti na meniju“, poručio je Karni u Davosu.

Starmerov zaokret i novi talas poseta

Značajan iskorak napravio je i britanski premijer Kir Starmer, koji je postao prvi britanski lider koji je posetio Kinu nakon osam godina zategnutih odnosa. Starmer i Si Đinping pozvali su na uspostavljanje strateškog partnerstva, a poseta je donela niz poslovnih sporazuma, uključujući niže kineske carine na škotski viski i bezvizni režim od 30 dana za britanske turiste.

U poslednje vreme Peking su posetili i finski premijer Peteri Orpo, francuski predsednik Emanuel Makron, irski premijer Mihol Martin i južnokorejski predsednik Li Dže Mjung. Očekuje se i dolazak nemačkog kancelara Fridriha Merca, koji najavljuje oštriji pristup Kini, s fokusom na trgovinski deficit i zavisnost Evrope od kineskih sirovina.

Dok se američki saveznici približavaju Pekingu, pojedini analitičari upozoravaju na sve dublje podele unutar Zapada. „Biće gotovo nemoguće da se SAD i zapadne zemlje ujedine kako bi, po potrebi, izolovale Kinu ili postavile zajednička pravila za saradnju“, zaključio je Skot Kenedi iz Centra za strateške i međunarodne studije.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare