Oglas

Dmitry Medvedev meets Presidents of Abkhazia and South Ossetia
Dmitry Medvedev Foto:EPA-EFE/VALERY SHARIFULIN / SPUTNIK
Dmitry Medvedev Foto:EPA-EFE/VALERY SHARIFULIN / SPUTNIK

Medvedev poručio Švedskoj i Finskoj: Šteta što više niste neutralni, sad možemo da vas gađamo nuklearnim oružjem

30. apr. 2025. 16:43

Bivši predsednik Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da su Švedska i Finska sada legitimne mete ruskih nuklearnih udara, nakon što su postale članice NATO-a. Medvedev, poznat po svom oštrom antizapadnom stavu, rekao je da su se te dve zemlje, ulaskom u „neprijateljski savez“, odrekle svog neutralnog statusa i postale vojni ciljevi Rusije.

Oglas

„Njihova neutralnost im je donosila brojne geopolitičke benefite. Sada, kao deo NATO-a, automatski su postale mete za naše oružane snage, uključujući potencijalne nuklearne i preventivne udare,“ rekao je Medvedev za državnu agenciju TASS.

Finska je ušla u NATO u aprilu 2023, a Švedska u martu 2024, čime je alijansa proširila granicu sa Rusijom za preko 1.300 km.

Ratna retorika: Šojgu i Lavrov upozoravaju na 3. svetski rat

Bivši ministar odbrane Sergej Šojgu, sada sekretar ruskog Saveta bezbednosti, upozorio je da bi uvođenje zapadnih trupa u Ukrajinu moglo izazvati nuklearni svetski rat. Nazvao je planove o tzv. „koaliciji voljnih“ – koje predlaže Velika Britanija – „agresorskim kontingentom“ i „okupatorima“.

„Ukoliko se NATO trupe pojave u Ukrajini, to bi moglo da izazove direktan sukob sa Rusijom,“ upozorava Šojgu, dodajući da bi Rusija mogla ponovo početi testiranja nuklearnog oružja u Arktiku, prvi put od Hladnog rata.

Rusija jača vojsku na granici sa Finskom

Rusija je ranije ovog meseca počela sa izgradnjom nove vojne infrastrukture duž granice sa Finskom. Formira se "Lenjingradski vojni okrug", a prema rečima finskog generala Vese Virtanena, Moskva „testira jedinstvo NATO-a“ i gleda da li će doći do aktivacije člana 5 – kolektivne odbrane.

Finska vlada tvrdi da je Rusija započela hibridne napade – šaljući migrante ka granici u pokušaju da destabilizuje Finsku i EU. Premijer Petteri Orpo nazvao je ovu taktiku „napadom“ u nevojnom obliku.

Putin želi pauzu u borbama za Dan pobede – ali pod strogim uslovima

U svetlu nadolazećeg Dana pobede (9. maj), Putin je predložio trodnevno primirje od 8. do 10. maja. Međutim, zapadni analitičari i ukrajinski zvaničnici ocenjuju taj predlog kao ciničan trik za zaštitu parade, jer Rusija nije u stanju da efikasno obori ukrajinske dronove.

U međuvremenu, Moskva je odbacila američki mirovni plan koji bi podrazumevao priznanje ruske kontrole nad Krimom i zamrzavanje fronta. Lavrov je poručio da bi Rusija prihvatila primirje samo pod uslovima koji uključuju:

  • Smenjivanje predsednika Zelenskog
  • Priznanje ruskog suvereniteta nad četiri okupirane oblasti
  • Ograničenje ukrajinske vojske

Dok političari govore o primirju, na terenu situacija ostaje brutalna. Rusija je u poslednjih 48 sati napala Ukrajinu sa preko 100 dronova. Dvanaestogodišnja devojčica je poginula u centralnoj Ukrajini, a više civila je ranjeno u Kijevu i drugim oblastima.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare