Oglas

profimedia-1100314041
So / towfiqu Barbhuiya / Alamy / Profimedia

Lekari upozoravaju: Evo koliko soli dnevno je previše i u kojoj ga hrani ima najviše

autor:
30. jul. 2026. 07:18

Većina odraslih osoba ne bi trebalo da unosi više od 2.300 miligrama natrijuma dnevno, što odgovara jednoj ravnoj kašičici soli. Ipak, mnogi ovu granicu značajno premašuju, čime povećavaju rizik od razvoja srčanih bolesti.

Oglas

Natrijum je neophodan za pravilan rad mišića i nerava, ali ga ima u velikim količinama u prerađenoj hrani i jelima iz restorana, zbog čega je priprema obroka kod kuće najbolji način da kontrolišete njegov unos, piše Health.com.

Iako se pojmovi „so“ i „natrijum“ često koriste kao sinonimi, među njima postoji razlika. Natrijum je mineral koji se prirodno nalazi u pojedinim namirnicama i jedan je od sastojaka kuhinjske soli, ali se u velikim količinama dodaje i prerađenim proizvodima. Neophodan je za niz važnih funkcija u organizmu – omogućava pravilan rad mišića i nerava, reguliše ravnotežu tečnosti, pomaže u održavanju odgovarajuće zapremine krvi i normalnog krvnog pritiska.

Rizici prekomernog unosa

Jedna kašičica soli sadrži oko 2.300 miligrama natrijuma, što je preporučena maksimalna dnevna količina. Za osobe koje imaju hipertenziju, odnosno povišen krvni pritisak, preporučeni limit je još niži i iznosi 1.500 miligrama dnevno.

Podaci pokazuju da oko 90 odsto ljudi starijih od dve godine unosi više natrijuma nego što se preporučuje, a prosečan dnevni unos prelazi 3.400 miligrama.

Glavni problem prekomernog unosa natrijuma jeste to što podstiče organizam da zadržava tečnost. To dovodi do porasta krvnog pritiska i povećava rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući hronično povišen krvni pritisak, oštećenje bubrega, bolesti srca, srčani i moždani udar.

Da li je premalo natrijuma štetno?

Postoje tvrdnje da ishrana sa veoma niskim unosom natrijuma može biti štetna, ali to je i dalje predmet naučnih rasprava. Neka istraživanja ukazuju na to da osobe koje unose manje od 3.000 miligrama natrijuma dnevno mogu imati veći rizik od srčanog ili moždanog udara, kao i srčane insuficijencije, u poređenju sa onima koji unose između 3.000 i 6.000 miligrama.

Uprkos tome, američka Uprava za hranu i lekove (FDA) i Američko udruženje za srce (AHA) i dalje preporučuju postojeće smernice zbog dobro dokumentovanih rizika povezanih sa prekomernim unosom natrijuma.

U pojedinim situacijama organizmu može biti potrebno više natrijuma nego što preporučuju opšte smernice. To se može dogoditi usled pojačanog znojenja, dugotrajnog i intenzivnog fizičkog napora ili kod određenih bolesti bubrega, poput Bartterovog sindroma. U takvim slučajevima obavezno je konsultovati lekara, koji može preporučiti veći unos u skladu sa zdravstvenim stanjem.

S druge strane, mnogo je verovatnije da bi trebalo da smanjite unos natrijuma ako ste stariji od 50 godina ili imate dijabetes, povišen krvni pritisak, probleme sa bubrezima ili hroničnu bolest bubrega.

Najveći izvori natrijuma u ishrani

Oko 70 odsto natrijuma koji prosečna odrasla osoba unese potiče iz prerađene hrane i gotovih obroka. Na primer, jedna šolja supe iz konzerve može sadržati više od 900 miligrama natrijuma, dok četvrtina šolje gotovog preliva za salatu ili jedan zamrznuti dijetalni obrok mogu sadržati gotovo 700 miligrama.

Najveći izvori natrijuma u ishrani su hleb i peciva, suhomesnati proizvodi, pica, meso živine, supe, sendviči, sirevi, jela od testenine, mesna jela i razne grickalice, piše Index.hr i daje kalkulator dnevnog unosa natrijuma.

Kako smanjiti unos soli?

Sveže i minimalno prerađene namirnice prirodno sadrže vrlo malo natrijuma. Tako, na primer, šolja svežeg spanaća sadrži svega 24 miligrama natrijuma, dok šolja iseckanog celera ima oko 81 miligram.

Priprema hrane kod kuće najbolji je način da kontrolišete unos natrijuma. Korisno je i da redovno čitate deklaracije na proizvodima i upoređujete različite brendove, jer se sadržaj natrijuma može znatno razlikovati.

Ishranu bi trebalo bazirati na svežem voću i povrću, uz ograničavanje prerađene hrane i jela koja se pripremaju sa gotovim sosovima. Kada jedete u restoranu, možete se raspitati da li postoje opcije sa manje soli, a korisno je podržati i inicijative za smanjenje količine soli u menzama i automatima za hranu.

Ako imate faktore rizika za bolesti srca, razgovarajte sa lekarom ili registrovanim nutricionistom. Stručnjak vam može pomoći da napravite plan za smanjenje unosa natrijuma, koji može uključivati češću pripremu obroka kod kuće, umerenu konzumaciju gotovih jela, izbor suhomesnatih proizvoda i sireva sa manjim sadržajem natrijuma, kao i redovno proveravanje deklaracija na namirnicama koje kupujete.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare