10
Način života se značajno promenio, kao i ono što jedemo.
Gotovo svakog leta ponovo na društvenim mrežama izrone stare fotografije plaža iz sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka.
Na tim veselim letnjim prizorima, mnogi su primetili isto: svi izgledaju jako vitko. Da li je moguće da su svi bili mršaviji?
A British beach in the 70s. How badly has the food industry served us. Look, not one overweight person. pic.twitter.com/TslIrTN2J1
— Eric The Grim (@EricTheGrim2) June 17, 2022
Zapravo, pisac i kolumnista Džordž Monbiot je sproveo istraživanje kako bi došao do odgovora.
Otkrio je da su ljudi zapravo jeli više 1970-ih nego sada. Takođe, poslovi su danas teži nego što su bili 1970-ih. Deca se danas kreću koliko i pre 50 godina.
Ali, postoji bitna razlika: otkrio je da ljudi danas jedu više šećera, kojeg ima u mnogim proizvodima.
In this photo, from 1976, almost everyone is what we would now call slim. So what has happened? A sudden loss of willpower, as some rightwing journos claim? No. An obesogenic environment created by junk food manufacturers and their advertisers. pic.twitter.com/DmzxsD5VLz
— George Monbiot (@GeorgeMonbiot) July 26, 2018
U prošlosti smo jeli smo više, ali drugačije. Danas po osobi kupujemo upola manje svežeg mleka, ali pet puta više jogurta, tri puta više sladoleda i čak 39 puta više mlečnih deserta, pokazalo je njegovo istraživanje.
Pročitajte još:
Kupujemo upola manje jaja nego 1976. godine, ali za trećinu više žitarica za doručak i duplo više grickalica od žitarica; pola ukupnog krompira, ali tri puta više čipsa.
Dok je naša direktna kupovina šećera naglo opala, šećer koji konzumiramo u pićima i konditorskim proizvodima je verovatno skočio.
„Do smene nije došlo slučajno. Kao što je Žak Pereti tvrdio u svom filmu ‘Muškarci koji su nas udebljali’, prehrambene kompanije su uložile velika sredstva u dizajniranje proizvoda koji koriste šećer da zaobiđu naše prirodne mehanizme kontrole apetita, kao i u pakovanje i promociju ovih proizvoda. kako bi razbili ono što je ostalo od naše odbrane, uključujući korišćenje podsvesnih mirisa. Oni zapošljavaju armiju naučnika i psihologa za hranu da nas prevare da jedemo više nego što nam je potrebno, dok njihovi oglašivači koriste najnovija otkrića u neuronauci da savladaju naš otpor“, tvrdi Džordž Monbiot.
***
Bonus video: Šta je to intuitivna ishrana? – gosti Ana Gifing i Tanja Mraović
Pratite nas i na društvenim mrežama:
