Foto:Antonio Ahel/ATAImages; Laguna promo

Novi roman Vuka Draškovića "Suđenje" naći će se pred čitaocima 29. maja, saopštila je izdavačka kuća Laguna.

Nakon novog izdanja „Ruskog konzula“ iz prošle godine Vuk Drašković čitaocima predstavlja novo delo – „Suđenje“ u kom donosi priču o tiraniji, paranoji vlasti i nemoći pojedinca.

U romanu Drašković piše o istini koja stoji pred ponorom, snu koji može biti smrtonosan, o reči koja može biti presuda, a misao – neoprostiv greh.

Junak romana Jugoslav Avramović, inače profesor filozofije i matematike, poznat kao Arhimed, ima jedan greh – misli, vidi, i usuđuje se da govori. I zato postaje neprijatelj broj jedan, biva izveden na tajno suđenje, gde se ne traži istina, već žrtva.

– Roman „Suđenje“ je ispovest profesora Beogradskog univerziteta, koji je kidnapovan i utamničen zbog jednog svog sna, i svedočanstvo o režimu koji veruje da je Srbija kao pirotski ćilim, pa je sve bolja što je oni više gaze. Udba tajno sudi profesoru, ali i on, i njegov branilac, i hrabri novinari, i pobunjeni studenti, sude Udbi i njenom poretku – reči su Vuka Draškovića.

Vuk Drašković Foto: Dragan Mujan/Nova.rs

Suđenje Arhimedu nije samo proces protiv jednog čoveka – to je suđenje zdravom razumu, logici i pravu na mišljenje. Granica između jave i košmara briše se pred sudijom bez moći i optuženim bez prava. Postavlja se neizbežno pitanje – da li je Arhimed prorok, ludak ili poslednji glas razuma u zemlji gde je prošlost laž, sadašnjost propaganda, a budućnost već presuđena?

Arhimed ne stoji pred sudom, već ponorom. Njegov glas, umoran i izranjavan, odjekuje između zidova ćutnje, ali ga niko ne čuje. U svetu gde se strah utiskuje u kosti ljudi više ne slušaju. Tamo gde se suđenje istini odvija u mraku svi smo mi na optuženičkoj klupi…

roman Vuka Draškovića „Suđenje“ Foto:Laguna /Promo

Podsetimo, pisac i političar Vuk Drašković do sada je objavio romane „Sudija“, „Nož“, „Molitva“, „Ruski konzul“, „Noć đenerala“, „Doktor Aron“, „Via Romana“, „Tamo daleko“, „Isusovi memoari“, „Ko je ubio Katarinu“, „Aleksandar od Jugoslavije“, „I grob i rob“, „Monah Hokaj“, autobiografsku prozu „Meta“, knjigu eseja „Ja, malograđanin“, autobiografiju „Ožiljci života“…

Dela su mu prevođena na bugarski, češki, engleski, francuski, grčki, italijanski, poljski, rumunski, ruski, španski, turski i ukrajinski jezik, a romani „Nož“, „Aleksandar od Jugoslavije“ i „Ruski konzul“ su ekranizovani.

Bonus video: Interliber

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare