Oglas

Dodela_22.jpeg
Foto: Nikola Jovanović

"Bio je moj veliki pisac. Hvala vam što ste me nagradili njegovim imenom": Miljenku Jergoviću uručena Nagrada "Aleksandar Tišma"

24. jun. 2026. 16:32

Na svečanosti u novosadskoj Matici srpskoj danas je piscu Miljenku Jergoviću uručena Međunarodna nagrada za književnost "Aleksandar Tišma".

Oglas

Bosanskohercegovački i hrvatski književnik i novinar Miljenko Jergović danas je i zvanično postao četvrti laureat Međunarodne nagrada za književnost "Aleksandar Tišma". Priznanje mu je uručeno na svečanosti u Matici srpskoj u Novom Sadu.

Podsetimo, žiri kog su činili prestižni evropski pisci i kritičari Ilma Rakuza, Laslo Marton, Karl-Markus Gaus, Vladislava Gordić Petković i Matijas Enar doneo je odluku da ovogodišnji dobitnik nagrade bude Miljenko Jergović i to za celokupan književni opus.

Nagradu je laureatu uručila predsednica žirija Ilma Rakuza, koja je istakla da Miljenko Jergović spada u međunarodno najpriznatije savremene autore bivše Jugoslavije, kao i da su mir, tolerancija i razumevanje tri pojma koji karakterišu piščevo delo i suštinski definišu autorov stav.

- Ipak, više njegovih knjiga bavi se ratom. Počevši od impresivne zbirke priča "Sarajevski Marlboro" iz 1994. pa sve do 2022. godine objavljenog naslova "Trojica za Kartal. Sarajevski Marlboro remastered". Međutim, rat je ovde pre okvir unutar kojeg se odigravaju priče nego što je njihova tema i njihov sadržaj. Jergović ne prikazuje eksplicitno nasilje i ratne strahote, brutalne pucnjave i žrtve u krvi do kolena. On na videlo iznosi zlo koje se krije u čoveku, unutar ljudske psihe, ono koje se zrcali u svakodnevnim detaljima koji iznenada zadobijaju simboličko značenje - kazala je Rakuza, dodavši da je Jergović sjajan poznavalac ljudske psihe.

Dodela_88.jpeg
Foto: Nikola Jovanović

Jergovićevo srce, kako je još rekla predsednica žirija, uvek kuca za slabe, siromašne i ranjive.

- On se uvek zalaže za čovečanstvo koje se opire kategorizovanju. Sa skepticizmom gleda na svaki oblik heroizma. Čak i na njegova obeležja: spomenike, zastave, počasti. Za njega, istoriju čine male priče - one koje otkrivaju sva kontradiktorna lica ljudskog roda - zaključila je Rakuza, a pored nje na svečanosti su govorili i Milena Kulić iz Matice srpske, Andrej Tišma, član žirija Laslo Marton i upravnica Fondacije koja nosi ime velikog pisca - Bora Babić.

Nakon što je ovenčan nagradom Miljenko Jergović je u obraćanju prisutnima konstatovao najpre da je neobično dobiti priznanje koje nosi ime čoveka kog ste poznavali. Potom je dodao da je još neobičnije kad se to nekom, s istim čovekom, dogodi drugi put. Pojasnio je to ispričavši priču od početka. Naime, Aleksandra Tišmu upoznao je leta 2000. godine u Soloturnu, u Švajcarskoj, na tamošnjem književnom festivalu:

- Posadili su nas pred publiku, da vodimo međusobni dijalog o pomirenju zaraćenih naroda. Moglo bi se reći da je to u ono vrijeme bilo u modi: zamišljeno je da Tišma predstavlja Srbe, a ja da predstavljam Bosance i Hrvate. Ako još ima svjedoka iz publike, mogli bi reći kako smo odigrali svoje uloge. Ja sam tad razgovarao sa svojim piscem, on je razgovarao sa mnom. Čini mi se da smo se previše dobro razumjeli, s obzirom na uloge koje su nam namijenjene. Pitao me je da li bih došao u Novi Sad, da održim književnu večer. U tim još uvijek ranim poratnim godinama nije to bilo jednostavno pitanje, kakvo je ipak danas. Rekao sam da bih rado došao. Publika je na to zapljeskala - prisetio se Jergović, nastavivši:

Dodela_33.jpeg
Foto: Nikola Jovanović

- Dvadesetak godina kasnije, Aleksandar Tišma odavno se već sasvim preselio u riječi i rečenice svojih knjiga, za jedne od posjeta Novom Sadu, uručeno mi je pismo, otkucano na pisaćoj mašini, u Novom Sadu 16. 9. 2000. godine, što ga je Tišma poslao Kulturnom centru Novog Sada, i u kojem, nakon uvoda u kojem opisuje okolnosti našeg susreta u Soloturnu, predlaže organizaciju moje književne večeri. On je, dakle, mislio ozbiljno. Njegovo pitanje upućeno meni nije bilo prigodno ni ceremonijalno, nije bilo izrečeno da bi publika pljeskala.

Tada je, kako je ukazao Jergović, zapravo prvi put dobio nagradu Aleksandra Tišme:

- U stvari, dobio sam je još tog 16. 9. 2000, ali nisam tad toga bio svjestan. Postoje nagrade kojih nagrađeni nisu svjesni. One su, možda, i najvažnije - ocenio je književnik.

I ponovo mu je žiri, sastavljen od, kako je rekao, velikih pisaca čiji je srećan čitalac, te od osoba koje izdaleka ceni i voli, s proleća 2026. dodelio opet nagradu "Aleksandar Tišma".

- Sam Tišma ovaj put toga nije svjestan, tako da je na meni samo da se nadam da bi na ovo gledao sa simpatijom - skroman je bio Jergović, ocenivši da je Tišma bio čovek koji je druge ljude shvatao ozbiljno.

Međunarodna nagrada za književnost „Aleksandar Tišma“
Foto:Fondacija „Aleksandar Tišma“

- Vjerovao je da jedni za druge možemo nešto učiniti. Držao je do onog što čovjek jest, po vlastitoj odluci i vlastitom izboru, mnogo više nego do onog što mu je određeno rođenjem i podacima upisanim u rodni list. Pokušavao je učiniti nešto za druge ljude. Nije se bavio pustim i ispraznim ceremonijalima. Nije bio pripadnik stada sentimentalnih miritelja, zaljubljenih u svoju misiju. Uopće nije bio sentimentalan. Bio je ljubazno mrzovoljan. Nije se poistovjećivao sa žrtvama, nego je nastojao da ljudi ne postanu žrtve. Žrtve doživotno ostaju u klopci vlastite nevolje - napomenuo je četvrti laureat nagrade "Aleksandar Tišma" i na kraju poručio:

- I bio je veliki pisac. Moj veliki pisac. Hvala vam što ste me nagradili njegovim imenom.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare