Jergović: Ako, kao Hrvat, imate razumevanja za Srbe i Bošnjake, vi ste hrvatski neprijatelj i komunjara

Dobitnik Lajpciške nagrade za evropsko razumevanje za 2026. godinu Miljenko Jergović u intervjuu za Deutsche Welle govorio je o svojoj nagrađenoj knjizi, ali i o nacionalizmu, političkim prilikama i društvenim tenzijama u zemljama bivše Jugoslavije.

Istakao je najpre da mu nagrada posebno znači kada se pogleda lista ranijih dobitnika.

- Pogotovo kad je gledamo kroz takav niz imena, znači mi strahovito mnogo. Ima nešto u tome potpuno nevjerojatno. Kad tako nižete imena onih koji su tom nagradom nagrađeni, pored svega ostalog nižete imena nekih od meni najvažnijih pisaca današnjice - kazao je Jergović koji je nagradu dobio za knjigu objavljenu na nemačkom „Das verrückte Herz. Sarajevo Marlboro remastered“.

Govoreći o današnjoj poziciji Bosne i Hercegovine i regiona, Jergović smatra da su zemlje bivše Jugoslavije izgubile značaj za Evropu čim su ratovi završeni.

- Onog trenutka kada je nakon Dejtonskog sporazuma ili još nekoliko godina kasnije postalo prilično sigurno da ovdje više velikog rata neće biti, mi smo postali s jedne strane neinteresantni, a s druge strane povremeno i vrlo iritantni.

Prema njegovim rečima, Evropa je region u velikoj meri odlučila da ignoriše, uprkos tome što su Slovenija i Hrvatska u međuvremenu postale članice Evropske unije.

- Ali čak i te dvije zemlje u EU-u, rekao bih, predstavljaju puno manje od onoga što njihove vlade misle da one predstavljaju. To su jednostavno kao neki dugmići, kao neke smiješne i nepotrebne balkanske mašnice na EU-u i ništa više od toga - kazao je Jergović istakavši da nacionalizam i dalje predstavlja dominantni politički obrazac u postjugoslovenskim državama.

- Mislim da se tu naprosto radi o tome da nema boljeg i efikasnijeg sredstva za vladavinu masama ili za vlastito anesteziranje od nacionalizma.

Upozorio je i na dubinu društvenih tenzija u regionu:

- Potencijal mržnje između ljudi i potencijal mržnje u ljudima koji danas postoji u zemljama bivše Jugoslavije zapravo je mnogo veći i mnogo snažniji od potencijala mržnje koji je postojao u trenucima pred izbijanje rata u bivšoj Jugoslaviji. Razlika je samo u tome što danas ti ljudi koji mrze one druge nemaju na raspolaganju teško naoružanje.

Dodao je da je to problem gotovo svih država nastalih raspadom Jugoslavije.

- Od Hrvatske pa istočno do BiH, Crne Gore, Srbije, Kosova, Makedonije - sve to otprilike, s izuzetkom Slovenije, ista je vreća i ista priča. U takvom okruženju ljudi koji pokušavaju da razumeju druge često bivaju proglašeni neprijateljima.

- Vi ako, kao Hrvat, imate razumijevanja za Srbe i Bošnjake, vi ste loš Hrvat, hrvatski neprijatelj, Jugoslaven, komunjara… Ali vrlo slična je stvar i u Srbiji i u tri različita bosansko-hercegovačka entiteta.

Pisac se osvrnuo i na pretnje koje je dobio prošlog leta, kada se na zgradi u kojoj živi pojavio grafit sa porukom: „Jedne kolovoške noći Miljenko neće dobro proći“, uz slogan „naša država, naša pravila“.

- Za početak to ‘naša država, naša pravila’ jedan je stari slogan njemačkog AfD-a, koji su očito pisci grafita primijenili na hrvatske prilike - rekao je Jergović i dodao da ga pretnja nije uplašila koliko mu je izazvala osećaj nelagode zbog ljudi s kojima deli zgradu.

- Primarno sam osjećao - i dan-danas osjećam - jedan duboki sram, iako za tu stvar ni na koji način ne mogu biti odgovoran.

Komentarišući proteste u Srbiji i nezadovoljstvo u regionu zbog korupcije, nefunkcionalnih institucija i nedostatka demokratskog dijaloga, Jergović smatra da demonstracije same po sebi teško mogu doneti suštinske promene.

- Ja mislim da korjenitom promjenom društva može rezultirati samo stvaranje jasnih političkih pokreta koji bi do tih promjena doveli.