Foto: Zoran Lončarević/Nova.rs

Vučićeva posla: kad ne može da se suoči sa problemom sadašnjice, da pozove narod na pravo jedinstvo, da se umesto pod zastavom okupimo oko vakcine i imunizacijom iskažemo najveću moguću ljubav prema otadžbini, on obećava da će da brine o Srbima na Cetinju, u Vankuveru, Beču i Banjaluci. Drago mi je zbog njih, kad ih sve zaštiti, valjda ćemo na red doći i mi, građani Srbije

U danu kad je precizna statistika pokazala da je Srbija zaista postala evropski šampion, ali nažalost tužni rekorder po broju zaraženih korona virusom i svetski vicešampion, gora od nas je samo Moldavija, glavni epidemiolog i lider srpskog sveta saopštio je povodom Dana jedinstva, slobode i nacionalne zastave, da će „voditi Srbiju da bude još jača i snažnija, da može da zaštiti svakog srpskog čoveka“.

Nije mislio na zdravlje stanovništva u Srbiji, sve naše ljude i svu našu decu, sve nevakcinisane i prepuštene neznanju i neodlučnosti korumpiranog Kriznog štaba i ludačkoj antivakcinalnoj kampanji. Nije naravno mislio ni na svoju odgovornost za nečinjenje i slanje brojnih kontradiktornih i sluđujućih poruka oko opakog virusa, užasavajućih brojki i činjenice da nam groblja postaju tesna, a gubici veći od ratnih.

Mislio je na političku i svaku drugu zaštitu Srba sa Cetinja, iz Vankuvera, Beča i Banjaluke. Drago mi je zbog njih, kad ih sve zaštiti, valjda ćemo na red doći i mi, građani Srbije.

Neću da izvlačim iz konteksta njegovu poruku, on je podsećao na tragični stradalnički niz od Solunskog fronta preko Jasenovca i Oluje do pogroma na Kosovu 2014.

I nije to ništa novo, Vučićeva posla. Ne prolaze više priče o ekonomskom tigru, nema ga da maše papirima i crta grafikone, ko god ode do samoposluge ili benzinske pumpe, prošeta pijacom ili mora da opremi dete za školu, vidi posledice tog šampionskog vođenja države i ekonomije.

Predizborno je vreme, što će reći vreme za tešku artiljeriju i lamentiranje nad zlom istorijskom sudbinom. Treba hitno posegnuti za starom radikalskom mantrom o sveopštoj ugroženosti, ne samo srpskog naroda, nego i srpskog sveta, šta god to bilo.

Kad ne može da se suoči sa problemom sadašnjice, da pozove narod na najkonstruktivnije moguće jedinstvo, da se sada umesto pod zastavom okupimo oko vakcine i iskažemo najveću moguću ljubav prema otadžbini, on nas poziva da slavimo trobojku i srpsko oružje, prekopava ponovo jame Jadovna i uvek ima neku onespokojavajuću poruku za susede. Ni jedan dan bez podignutog kažiprsta prema Crnoj Gori, Bosni i Hrvatskoj. Ako on nije tu, dostojno ga menja Aleksandar Vulin, njegov najbolji đak i kandidat za drugu najveću štetočinu političkog života Srbije, odmah iza neprikosnovenog Šešelja.

Sve što je korisno Vučić uradio pri nabavci vakcina, što je bila retka ali i najsvetlija epizoda njegove vladavine i to bi bilo nečasno prećutati i osporavati, kasnije je porušio i smestio nas na svoje mesto, gde smo i po svemu ostalom, smestio nas na rep i začelje Evrope.

Vučić uvek maše nekim brojkama i evo mu, sada brojke kažu: on i njegov medicinski Krizni štab ispali su najgluplji i najnekompetentniji na kontinentu. Svaka je evropska država imala mudrije i poštenije rukovodstvo i državne timove lekara. I na kraju, evo najporaznijeg zaključka, jer broj zaraženih šalje neumoljivu poruku: svugde ima protivnika vakcinacinacije i strožijih antikovid mera, ali je, od svih evropskih zemalja, u Srbiji definitivno najniže poverenje građana u svoju vlast i njene institucije.

Nema tako velike srpske trobojke i tako velikog izbornog rezultata koji ove činjenice mogu da prekriju i sakriju.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare