Donald Tramp ponovo je u centru pažnje zbog serije skandaloznih i opasnih izjava koje su uzdrmale međunarodnu zajednicu. Od pretnji trgovinskim ratovima, ucena prema Ukrajini, pritisaka na Kinu, pa sve do njegovog šokantnog nagoveštaja da bi mogao pokušati da ostane na vlasti i posle drugog mandata.
Ako je neko mislio da će Tramp u svom potencijalnom drugom mandatu biti racionalniji i umereniji, sada je potpuno jasno da je situacija suprotna. Njegova politika je nepredvidiva, agresivna i vođena ličnim interesima.
Od njegovog otvorenog ucenjivanja ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, preko planova da ucenjuje Kinu i Evropu novim carinama, do insinuacija da bi mogao da pokuša da zaobiđe Ustav SAD-a kako bi sebi obezbedio treći mandat – svi ovi potezi ukazuju da svet stoji pred opasnim i neizvesnim periodom.
Donald Tramp ponovo je podigao tenzije između SAD-a i Rusije najavivši da će uvesti drakonske carine na rusku naftu ukoliko Moskva ne bude „slušala“.
„Ako Rusija i ja ne uspemo da postignemo dogovor o zaustavljanju krvoprolića u Ukrajini, a ako budem smatrao da je to krivica Rusije, uvešću carine na svu rusku naftu“, rekao je Tramp, jasno dajući do znanja da neće oklevati da ekonomski kazni Moskvu.
Ova izjava dolazi u trenutku kada Vašington i Moskva već imaju veoma zategnute odnose, a njene posledice mogle bi da budu ogromne. Ako Tramp zaista uvede carine od 25% ili čak 50% na rusku naftu, to bi moglo da izazove lančanu reakciju na svetskom tržištu energenata.
Rusija bi mogla da odgovori smanjenjem izvoza ili čak potpunim preusmeravanjem svoje nafte ka Kini i Indiji, što bi dodatno produbilo podele u globalnom ekonomskom poretku.
Međutim, ono što dodatno zbunjuje je Trampov pokušaj da u isto vreme zadrži i dobre odnose s Putinom. Iako je jasno dao do znanja da je spreman da kazni Rusiju ako mu se ne svidi njeno ponašanje, on je takođe rekao da je „ljut na Putina“, ali da će mu „to brzo oprostiti ako učini pravu stvar“.
Trampova administracija ne preti samo Rusiji – sada otvoreno pritiska i Ukrajinu. Američki predsednik je nedavno izjavio da ukrajinski lider Volodimir Zelenski pokušava da se povuče iz sporazuma o mineralnim resursima, koji bi američkim kompanijama omogućio eksploataciju ukrajinskih ruda.
„Vidim da pokušava da se povuče. Ako to uradi, biće u nevolji. Imaće velike, velike probleme“, rekao je Tramp, jasno stavljajući Zelenskog pred težak izbor – da li da preda strateške ukrajinske resurse američkim korporacijama ili da rizikuje gubitak američke podrške?
Ovaj dogovor, koji je Trampova administracija inicirala, omogućava američkim kompanijama da iskopavaju kritične ukrajinske minerale, uključujući litijum i druge retke metale neophodne za modernu tehnologiju.
Zelenski je nedavno izjavio da je nova verzija ugovora „veoma nepovoljna za Ukrajinu“, što znači da SAD očigledno želi još veće ustupke od Kijeva.
U isto vreme, Tramp je jasno dao do znanja da Ukrajina nema šanse da postane članica NATO-a, što znači da koristi tu činjenicu kako bi izvršio dodatni pritisak na Zelenskog da prihvati loše uslove trgovinskog sporazuma.
Trampova sledeća meta je globalna ekonomija. On sada predlaže uvođenje „recipročnih carina“, koje bi pogodile gotovo sve američke trgovinske partnere.
„Počeli bismo sa svim zemljama i videćemo“, rekao je Tramp, dodajući da će nova trgovinska politika SAD-a biti zasnovana na tome koliko druge zemlje „fer tretiraju Ameriku“.
Ova izjava već je izazvala talas nesigurnosti na svetskim tržištima, a mnogi strahuju da bi novi talas trgovinskog protekcionizma mogao dovesti do još veće ekonomske nestabilnosti.
Trampova najveća ekonomska meta, međutim, i dalje je Kina. Američki predsednik najavio je da će 2. aprila objaviti niz novih carinskih mera protiv Pekinga, što bi moglo da izazove još jedan talas trgovinskog rata.
U prošlosti je Tramp već pretio uvođenjem tarifa od 60% na kineske proizvode, a sada koristi trgovinski spor sa Kinom kao polugu za pritisak u pregovorima o TikToku.
Kina je već upozorila da će odgovoriti „odlučno i agresivno“ ako SAD uvede nove sankcije, što bi moglo da dovede do ozbiljnih posledica po globalnu ekonomiju.
Kao da sve ovo nije dovoljno, Tramp sada otvoreno koketira s idejom o trećem predsedničkom mandatu, uprkos tome što američki Ustav to jasno zabranjuje.
„Postoje metode“, rekao je Tramp u intervjuu za NBC News, kada je upitan da li postoji način da ostane na vlasti i nakon drugog mandata.
Jedan od scenarija koji je pomenut uključuje mogućnost da njegov potpredsednik JD Vens u 2028. godini preuzme mandat, a zatim mu „vrati vlast“ nakon četiri godine. Na pitanje da li je to realna opcija, Tramp je odgovorio: „To je jedna mogućnost. Ali ima ih još.“
Njegov saveznik, Stiv Benon, tvrdi da 22. amandman ne zabranjuje neuzastopne mandate, dok republikanski kongresmen Endi Ogls već radi na zakonskom predlogu koji bi omogućio treći mandat – ali samo za predsednike koji su služili u dva neuzastopna perioda, čime bi se osiguralo da samo Tramp može da iskoristi ovu rupu u zakonu.
„Ne šalim se“, rekao je Tramp jasno.
U još jednoj eskalaciji globalnih tenzija, Donald Tramp je zapretio bombardovanjem Teherana ako Iran ne pristane na novi nuklearni sporazum sa Sjedinjenim Državama. Ova pretnja izazvala je oštar odgovor iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hamneija.
„Neprijateljstvo SAD-a i Irana oduvek je postojalo. Prete da će nas napasti, što ne mislim da je verovatno, ali ako počine ikakvu pakost, svakako će dobiti snažan, recipročan odgovor“, izjavio je Hamnei, jasno dajući do znanja da Iran neće popustiti pred američkim pritiscima.
Trampov ultimatum uključuje dvomesečni rok u kojem Iran mora odlučiti da li će prihvatiti novi američki predlog, koji verovatno podrazumeva dodatne ustupke od strane Teherana. U suprotnom, kako je nagovestio američki predsednik, Vašington bi mogao preći s ekonomskih sankcija na vojne akcije.
Iran je odbacio direktne pregovore, ali je, prema nalogu Hamneija, spreman da nastavi indirektne razgovore. Ovo pokazuje da Teheran želi da zadrži diplomatske kanale otvorenima, ali istovremeno odbija da popusti pod američkim pritiscima.
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare