Foto: Sergey Bobylev / Sputnik / Profimedia

Rusija regrutuje građane zemalja globalnog Juga za rat protiv Ukrajine. Ne mame ih samo s relativno dobrom platom, nego obećavaju i druge povlastice. DW je razgovarao s nekima od njih.

Momak (21) iz Šri Lanke nije očekivao da će biti poslan na ratište u Ukrajini kada je potpisao ugovor sa ruskim Ministarstvom odbrane. O mogućnosti da se pridruži ruskoj vojsci saznao je od jednog sunarodnika. On mu je rekao da će, ako godinu dana bude služio u ruskoj vojsci, on i njegovi roditelji dobiti rusko državljanstvo.

„Rekao mi je da me neće slati na front, već da ću raditi kao pomoćnik“, rekao je mladić. Potpisao je ugovor u februaru i odmah dobio prvi iznos plate u vrednosti od 2.000 američkih dolara. Obećana mu je plata od 2.300 dolara mesečno plus eventualni dodaci.

PROČITAJTE JOŠ:

Mladić je potom poslat na bojište, gde je ovog proleća bio ranjen i zarobljen. Ležao je u jednoj ukrajinskoj bolnici i pristao je, pod uslovom anonimnosti, da ispriča svoju priču

S novinarom DW-a razgovarao je na sinhalskom jeziku. Razgovoru su prisustvovali ukrajinski vojnici koji su očigledno slabo govorili engleski i nisu se mešali u razgovor.

Kursk Foto:EPA-EFE/RUSSIAN DEFENCE MINISTRY PRESS SERVICE

Od posla u Rusiji do vojske

Zbog nemaštine i loše ekonomske situacije u Šri Lanki, priča ovaj mladić, odlučio je da dobije radnu vizu za Rusiju preko Agencije za zapošljavanje. Kriza u njegovoj domovini dodatno se pogoršala zbog rata koji Rusija vodi, jer su zbog blokade izvoza ukrajinskog žita i druge robe preko Crnog mora porasle cene hrane i goriva. Godinu dana radio je u jednoj mesari u Rusiji, a kada mu je istekla viza, živeo je ilegalno još godinu dana u Moskvi, gde je radio u restoranu brze hrane. Na kraju je otišao u rusku vojsku. Nakon samo dva meseca provedenih u zaleđu prebačen je u predgrađe okupiranog ukrajinskog grada Donjecka. 

„Rekao sam zapovedniku da se želim vratiti u Šri Lanku, ali on je rekao da je to nemoguće i da mi prema ugovoru preti 15 godina zatvora u Rusiji ako pobegnem“, priča mladić. Dodaje da su u njegovoj jedinici bili i državljani Nepala, Indije, Kirgistana i Tadžikistana. Na frontu je bio samo jednom – pet dana. Tada je ranjen i zarobljen.

Kako je u junu izvestila agencija Bloomberg, pozivajući se na evropske zvaničnike, Rusija je prisilila hiljade stranih radnika i studenata da se pridruže njenoj vojsci u ratu protiv Ukrajine. Strancima je prećeno da im neće produžiti vizu za Rusiju ako to odbiju.

Harkov napad Foto:Tanjug/AP Photo/George Ivanchenko

Ogromne svote novca za službu u ruskoj vojsci

„Mi smo jako, jako siromašni“, kaže 35-godišnji Nepalac koji se nalazi u zarobljeničkom logoru u zapadnoj Ukrajini. Još u julu je ispričao svoju priču DW-u, ali je takođe želeo da ostane anoniman. Razgovoru je prisustvovao i stražar koji nije razumeo engleski jezik i nije se mešao u razgovor.

U Nepalu je radio kao taksista za otprilike 400 dolara mesečno. To nije bilo dovoljno da prehrani ženu, dvoje dece i roditelje. Od prijatelja iz Indije čuo je da se u ruskoj vojsci može zaraditi „puno novca“. Tako je u oktobru 2023. stigao u Moskvu, gde je prošao regrutaciju i zajedno sa 60 drugih stranaca odveden u Centar za obuku „Avantgarde“ na periferiji ruske prestonice. Taj centar, prema izveštaju CNN-a, služi isključivo za obuku stranih plaćenika. Nepalac je tamo potpisao jednogodišnji ugovor sa ruskom vojskom za platu od 2.000 dolara mesečno.

Kaže da je prvo bio raspoređen iza bojišta zajedno s jednim Kinezom – kao pomoćnik u kuhinji. U njegovoj jedinici bile su 23 osobe iz Nepala i tri iz Indije, dok su preostalih jedanaest bili Rusi. Svi su komunicirali pomoću audio prevodioca. Nakon mesec dana premesten je na položaje u blizini Donjecka. Tamo je zatražio od zapovednika da se vrati kući, ali mu je rečeno da nije moguće raskinuti ugovor. Nekoliko nedelja kasnije, u aprilu, je ranjen i onda je ugledao ukrajinske vojnike. „Skinuo sam kacigu, pancirku i pušku, zatražio pomoć i rekao da dolazim iz Nepala“, ispričao je.

PROČITAJTE JOŠ:

Trenutno se oko desetak stranih plaćenika nalazi u ukrajinskom zarobljeništvu, kaže Petro Jazenko, glasnogovornik Koordinacionog štaba za ratne zarobljenike pri ukrajinskoj vojnoj obaveštajnoj službi HUR. 

HUR ne zna koliko stranaca se bori na ruskoj strani. Rusija se obraća strancima putem reklama na društvenim mrežama, kao i direktno – preko agitatora, kaže Jazenko.

Petro Jazenko iz HUR-a napominje da među strancima koji se bore za Rusiju ima i profesionalaca. „Oni imaju vojno iskustvo i vrlo dobro znaju kuda idu“, kaže Jazenko. Nisu svi žrtve prevare, dodaje on.

Početkom godine CNN je izvestio, pozivajući se na vlastite izvore, da je Rusija angažovala oko 15.000 nepalskih državljana. U glavnom gradu Katmanduu novinari su prisustvovali sastanku porodica nepalskih plaćenika, koji su od vlasti tražili povratak svojih najbližih. Nepalska vlada je spominjala svega 200 svojih građana u ruskoj vojsci, od kojih je 13 poginulo. Ipak, zabranili su svojim građanima odlazak na rad u Rusiju. Tome je prethodio poziv da se prekine regrutovanje nepalskih državljana od strane Rusije. Policija u Katmanduu je uhapsila 18 osoba za koje se sumnja da su bile uključene u regrutovanje.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar