Oglas

Milorad Dodik 13962699.jpg
PAVEL BEDNYAKOV / EPA

Kako je Dodik od američkog neprijatelja postao poželjan gost Trampovih konzervativaca

autor:
03. nov. 2026. 19:03

Milorad Dodik, bivši predsednik Republike Srpske i lider SNSD-a, trebalo bi da prisustvuje okupljanju uticajnih američkih konzervativaca koje se od 4. do 7. novembra održava u rezidenciji Donalda Trampa Mar-a-Lago na Floridi. Njegov očekivani dolazak, kako piše američki magazin „Atlantik“, predstavlja rezultat višemilionske lobističke kampanje kojom je Dodik uspeo da pridobije naklonost ljudi iz Trampovog političkog okruženja.

Oglas

Skup pod nazivom „CPAC Circle Retreat and Gala“ održava se od 4. do 7. novembra 2026. godine u klubu Mar-a-Lago u Palm Biču, na Floridi. Na njemu će se okupiti istaknuti predstavnici pokreta MAGA, članovi američkog Kongresa i zvaničnici Trampove administracije, koji će razgovarati o političkoj budućnosti SAD i predsedničkim izborima 2028. godine.

Informaciju o Dodikovom planiranom dolasku novinaru „Atlantika“ Isaku Stenliju-Bekeru potvrdilo je više izvora upoznatih sa organizacijom događaja, uz napomenu da su moguće promene u poslednjem trenutku.

Američki magazin ocenjuje da Dodikov očekivani dolazak pokazuje koliko se njegov politički položaj promenio otkako se Tramp vratio u Belu kuću, ali i ukazuje na približavanje američkih i ruskih interesa.

Milioni dolara za pristup Trampovim saradnicima

Vlasti Republike Srpske potrošile su milione dolara na angažovanje američkih lobista kako bi popravile Dodikov imidž u Vašingtonu.

Cilj kampanje bio je da se Dodik predstavi kao političar koji, poput Trampa, trpi politički motivisane sudske progone i kao zaštitnik hrišćanskih vrednosti.

Među angažovanim lobistima bili su bivši Trampov advokat Rudi Đulijani, nekadašnji guverner Ilinoisa Rod Blagojević, kao i firma u kojoj radi ćerka šefice kabineta Bele kuće Suzi Vajls.

Republika Srpska angažovala je i dvojicu važnih Trampovih političkih savetnika, Džejmsa Blera i Krisa Lasivitu, koji su boravili u Republici Srpskoj povodom oktobarskih izbora.

Njihov angažman izazvao je kontroverzu u SAD, a nakon što je Tramp javno kritikovao njihovu saradnju sa Republikom Srpskom, dvojica savetnika donirala su zaradu fondu za izgradnju njegove predsedničke biblioteke.

Posle izbornog uspeha svoje stranke Dodik je otvoreno zahvalio i Trampu i ruskom predsedniku Vladimiru Putinu.

„Da nije bilo veličanstvene pobede Donalda Trampa, danas bismo verovatno bili politički mrtvaci“, izjavio je Dodik.

Donald Tramp 14350721.jpg
AARON SCHWARTZ / EPA

Od američkih sankcija do Mar-a-Laga

„Atlantik“ podseća da je administracija Džoa Bajdena 2022. godine uvela sankcije Dodiku zbog optužbi za korupciju i ugrožavanje stabilnosti Bosne i Hercegovine.

Američke vlasti optuživale su ga za podrivanje Dejtonskog sporazuma i pokušaje uspostavljanja paralelnih institucija Republike Srpske.

Dodik je prošle godine izgubio funkciju predsednika Republike Srpske i dobio šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH.

Međutim, u oktobru 2025. Trampova administracija ukinula mu je sankcije, bez detaljnog javnog obrazloženja.

„Atlantik“ navodi i da su američki zvaničnici vršili pritisak na visokog predstavnika Kristijana Šmita, koji je u maju 2026. podneo ostavku. Šmit je kasnije izjavio da je bio izložen „ogromnom i neočekivanom pritisku iz SAD“.

Dodik želi da iskoristi Trampov mandat

Skup u Mar-a-Lagu posvećen je političkoj budućnosti američkih konzervativaca i pripremama za predsedničke izbore 2028. godine.

Predsednik Američke konzervativne unije Met Šlap nije želeo da potvrdi Dodikov dolazak, navodeći da organizatori neće otkrivati imena gostiju koji nisu najavljeni kao govornici.

Nije poznato ni da li će Tramp lično prisustvovati okupljanju.

Ipak, američki magazin ističe da bi Dodik time dobio pristup jednom od najvažnijih političkih centara pokreta MAGA.

Sagovornici „Atlantika“, među kojima su sadašnji i bivši američki zvaničnici, smatraju da bi Dodik mogao da pokuša da ubrza ostvarivanje svog dugogodišnjeg cilja – nezavisnosti Republike Srpske.

Prema njihovoj proceni, Dodik je svestan da bi Trampova administracija mogla biti naklonjenija njegovim zahtevima nego eventualna demokratska administracija posle 2028. godine.

Diplomate i stručnjaci za Balkan upozoravaju da bi takvi potezi mogli dodatno da destabilizuju Bosnu i Hercegovinu, posebno imajući u vidu Dodikove separatističke ambicije i otvorenu podršku Vladimira Putina.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare