Nismo toliko bogati da možemo i smemo da rasipamo ono što je vlasništvo države, jedinica lokalnih samouprava, građana i da zemljiste poklanjamo, odnosno dajemo bez naknade, kaže za portal N1 bivša potpredsednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović, za čijeg je mandata u Ministarstvu građevine usvojen zakon koji reguliše konverziju zemljišta, ali uz naknadu, koju sadašnje ministarstvo - ukida.
A prema podacima iz te 2015. godine, reč je o građevinskom zemljištu površine oko 5.310,42 hektara, u vrednosti od 1,43 milijardi evra, dok Savet za borbu protiv korupcije navodi da je reč o potencijalnom gubitku od čak nekoliko desetina milijardi evra.
Ako se uvede besplatna konverzija, kako to predlaže ministarstvo Gorana Vesića, a potom privatizuje Beogradski sajam, budući vlasnik bi, kako je ukazao Savet za borbu protiv korupcije – bez ijednog uloženog dinara postao vlasnik i 11 hektara gradskog građevinskog zemljišta na kojem se nalazi Beogradski sajam, a čija bi vrednost bila više desetina puta veća od vrednosti kupljenog kapitala privatizovanog subjekta.
Na ovom primeru Savet je objasnio važnost da se konverzija vlasništva nad zemljištem sprovodi – uz naknadu, ukazavši da je besplatna konverzija protivustavna i protiv javnog interesa.
#related-news_1
Savet je, naime, tražio od Vlade da poništi sporne izmene predloženog Zakona o planiranju i izgradnji, a nekadašnja ministarka građevine, Zorana Mihajlović, koja je 2015. godine u Skupštini obrazlagala i branila Zakon o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu za portal N1 kaže da ukidanje naknade za konverziju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu direktno znači osiromašenje budžeta – kako opština i gradova, tako i države.
„Svi oni koji su u privatizacijama, iz stečaja ili iz izvršnog postupka postajali vlasnici kapitala tih preduzeća, nisu postajali i vlasnici zemljišta. Upravo da bi se otkočio zastoj u investicionim ulaganjima, omogućili smo tadašnjim zakonom konverziju državnog zemljišta u privatno, ali uz naknadu. Visinu naknade je određivao loklani organ za imovinu po pribavljenom dokumentu lokalne poreske administracije“, kaže Mihajlović za portal N1.
Tadašnjim zakonom određena je, dodaje, mogućnost i prava svojine uz nakanadu, i prava zakupa uz naknadu.
„Koliko god sporo išla konverzija uz naknadu, nismo toliko bogati da možemo i smemo da rasipamo ono što je vlasništvo države, jedinica lokalnih samouprava, građana i da zemljiste poklanjamo, odnosno dajemo bez naknade. Neophodno je pospešiti naknadu uz konverziju, jer svaki prihod – i najmanji – prihod je jedinica lokalnih samouprava i države, i značajan je“, ističe nekadašnja ministarka.
Savet za borbu protiv korupcije ukazao je da ovo nije prvi put da se od donošenja Zakona o planiranju i izgradnji 2009. godine do danas pokušava od strane zakonodavca, odnosno države, suprotno javnom interesu, predlaganje zakonskih rešenja prema kojima bi se određenim privilegovanim kategorijama lica omogućilo sticanje svojine na građevinskom zemljištu bez naknade, odnosno besplatno.
U svom Mišljenju Savet je ukazao da je predlog zakona kojim se ukida naknada za konverziju zemljišta protivna javnom interesu i Ustavu Republike Srbije i pozvao Vladu Srbije da odluku o izmeni ovog propisa – poništi. Ukoliko se odluka o ukidanju konverzije ne stavi van snage, Savet upozorava da će sva pravna lica koja bez naknade po osnovu tako izmenjenog zakona steknu pravo svojine na građevinskom zemljištu, u svakom slučaju biti u obavezi da plate naknadu, tj. nadoknade taj iznos.
Opširnije čitajte na N1.
Bonus video: Za koga se ukida konverzija zemljišta
Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?
Ostavi prvi komentar