Više od osam miliona evra iz gradskog budžeta izdvojeno je za rekonstrukciju Trga republike. Promenjena je stara podloga, a stavljene su nove kocke. Četiri godine kasnije kocke su izvađene, a ulica kod Narodnog pozorišta asfaltirana je. Mnogi postavljaju pitanje da li je to sve moglo da se uradi pre četiri godine i zbog čega su utrošeni milioni evra na investiciju koja je očigledno propala.

U petak 9. februara, kasno u noć počelo je vađenje kocki i rekonstrukcija Trga koji je rekonstruisan pre samo četiri godine. Razlog novih radova u centru Beograd leži u činjenici što su kocke postavljene pre nekoliko godina popucale i potonule.

Obnova Trga republike trajala je zvanično od avgusta 2018. do avgusta 2019. godine.

U to vreme je gradska vlast takođe bila predvođena SNS, ali je vodeći kadar bio Goran Vesić, aktuelni ministar građevinarstva i infrastrukture. I sam je bio nezadovoljan načinom na koji je izvršena rekonstrukcija, ali novac je već bio utrošen.

Godišnjia bombardovanje Beograd 1941
Foto: TANJUG/ DRAGAN KUJUNDZIC

Prema podacima Istinomera, osnovni ugovor rekonstrukcije Trga vredi 921 milion dinara, da bi kasnijim izmena vrednost narasla na 960 miliona dinara, odnosno 8 miliona evra.

U međuvremenu, promenila se gradska administracija, a došlo je vreme da se zamene i kocke.

Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs

Ovoga puta rekonstrukcija je odrađena u znatno kraćem roku, za svega nekoliko dana jer je Ulica Vase Čarapića, gde su i bile kocke, jednostavno asfaltirana. Zbog toga se nameće logično pitanje zbog čega je vlast utrošila milione da bi na kraju postigla rezultat koji je mogla već prvog dana.

Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs

Zlatko Minić iz Transparentnosti Srbija kaže da su ovo primeri mehanizma za rasipanje javnih resursa, koji sa sobom nose veliki rizik od korupcije.

“To je neminovno rasipanje javnih resursa kroz loše planiranje. U pitanju su primeri koji se odlično uklapaju u jedan od šest mehanizama koje smo identifikovali u istraživanju koje sprovodimo. Naravno, odvojena je dilema da li je to zbog loše koordinacije ili zbog toga što se namerno radi da bi se resursi usmeravali ka odabranim izvođačima”, poručuje Minić za Novu.

Zlatko Minić Foto:FoNet/Marija Djoković

Prema njegovim mišljenju, trošenje javnih sredstava ne sme da ima veze sa personalnim rešenjima ili antagonizmima aktuelnog i bivšeg rukovodstva u gradu.

PROČITAJTE JOŠ:

“Pitanje uređenje Trga treba da reše stručnjaci, zbog čega bi to trebalo uraditi prema određenim standardima. Neverovatno je da se tu ne postavlja pitanje nečije odgovornosti za prvi promašaj. Neko mora da odgovara jer je posao uređen loše ili zato što je doneta pogrešna odluka da se nešto sprovede u delo”, zaključuje Minić.

Kada je reč o firmama koje su bile zadužene za nabavku građevinskog materijala, KRIK je 2021. Godine objavio da je ovaj posao dobila firma “Granit-peščar” iz, u kojoj su tada četvrtinu vlasništva imali kontroverzni biznismeni sa severa Kosova Zvonko Veselinović i Milan Radoičić.

Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs

Dubina smeta bazenu na Tašmajdanu, cena prava „sitnica“ – dva miliona evra

Bazen na Tašmajdanu koji je pre samo četiri godine u potpunosti rekonstruisan ponovo će biti obnovljen, jer je njegova dubina navodno nedovoljna za održavanje velikih takmičenja

Nije mnogo vremena prošlo od prethodne rekonstrukcije bazena na Tašmajdanu, koju je tadašnji zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić ocenio kao najveću i najtemljeniju od kako je ovo kupalište otvoreno. Četiri godine kasnije bazen mora na novu rekonstrukciju i to zbog toga što je nedovoljne dubine za održavanje velikih takmičenja.

Goran Vesić Foto:TANJUG/ PREDRAG MITIC

Prvobitne radove na rekonstrukciji bazena izvodila je kompanija „Stim“ i oni su tada koštali 229.500.050 dinara ili oko 1,9 miliona evra. Međutim, kako tvrde, njegova dubina više ne odgovara standardima Međunarodne plivačke federacije FINA, pa će iz naše kase morati da bude izdvojeno dodatnih 240 miliona dinara.

Tako smo došli do montipajtonske situacije, koju će na kraju platiti svi građani glavnog grada.

Direktor Centra za lokalnu samoupravu (CLS) Nikola Jovanović kaže da budžet Beograd iznosi 200 milijardi dinara, a da petina sredstava otpada na “razne provizije i nepotrebne projekte”.

Nikola Jovanović Foto: Vesna Lalić/Nova.rs

“Pogledajte primere dvogodišnje rekonstrukcije četiri ulice na Dorćolu, šestogodišnje izgradnje nove autobuske stanice, Skadra na Bojani, rekonstrukcije Patrijarha Pavla… Tu je svakako i preslaganje kocki na Trgu republike i izgradnja fontane na Slaviji koja odavno ni ne radi”, poručuje Jovanović za Nova.rs.

Jovanović, koji je i bivši odbornik u Skupštini grada Beograda podseća da se samo rekonstrukcija Glavne ulice u Zemunu radi godinu dana i da to košta šest miliona evra u startu.

Foto: Vesna Lalić/Nova.rs

„Zašto se toliko odugovlači sa radovima? Prvi, biraju se sumnjivi izvođači, bez referenci i kvaliteta. Drugo, izvođači fakturišu rad mašine po danu na terenu, čak i kad nisu u funkciji. Zato se često osnovna cena “koriguje” kroz dodatne ugovore i anekse”, ističe Jovanović i naglašava da je spisak firmi koe kasne sa rokovima poduži.

“Konvar, Granit Peščar, Konkord Vest, Jadran, Ras inženjering su samo neki od primera firmi koje su kasnije sa rokovima u Beogradu”, jasan je Jovanović.

BONUS VIDEO: Šapićevo NE za N1: Da li je političar po zakonu dužan da odgovori na pitanja novinara?

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare