Tomislav Žigmanov, predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, budući je narodni poslanik, a sudeći prema najavama nije isključeno ni da bude član nove vlade. On u intervjuu za “Novu” govori da li je zainteresovan za funkciju ministra, da li bi se sedeo u vladi u kojoj je i Aleksandar Vulin, kao i da li će ikad biti “momenat” za Aleksandra Vučića Jasenovcu.
Aleksandar Vučić je u izbornoj noći rekao da bi u novoj vladi mogli biti i predstavnici hrvatske manjine. Da li je bilo razgovora na tu temu sa vama i da li biste prihvatili taj poziv?
Izravnih razgovora do sada nije bilo. Vidjeli smo u medijima da je predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić nekoliko puta javno rekao da planira uključiti i političke predstavnike nacionalnih manjina u novu republičku Vladu te je u tome kontekstu eksplicite spomenuo i hrvatsku zajednicu u Srbiji. To je govorio kao predsjednik političke stranke koja je pobijedila na parlamentarnim izborima. Tijekom razgovora na konsultacijama s predstavnicima izborne liste Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini predsjednik je Vučić potvrdio kako planira stvoriti, kada je riječ o nacionalnim manjinama za njih, uključivu vladu te da će se o tome detaljnije nastaviti razgovarati nakon konstitutivne sjednice Narodne skupštine.
S druge strane, i sam sam kao predsjednik DSHV-a nekoliko puta do sada u javnosti iznosio stavove kako smo spremni razgovarati o budućoj parlamentarnoj većini, odnosno o novoj srbijanskoj Vladi. A hoćemo li biti, ovisi kako o volji pobjednika na proteklim izborima tako i o programskoj profilaciji nove Vlade, pri čemu je naša platforma jasna – hoćemo biti dionici u politikama koje će voditi Srbiju u europske integracije, osnaživati vladavinu prava, pridonositi radu nezavisnih institucija, izgrađivati uključujuće politike prema nacionalnim manjinama, omogućiti integriranje pripadnika hrvatske zajednice u srbijansko društvo na ravnopravan način, imati pozitivni pristup normaliziranju i razvoju hrvatsko-srpskih odnosa. Dakle, ako navedeno bude u agendi nove Vlade, spremni smo razgovarati i o sudjelovanju.
Spekuliše se i da ćete vi biti ministar u novoj vladi. Jeste li zainteresovani za takvu funkciju?
Zainteresirani smo da budemo na pozicijama gdje se donose odluke koje mogu poboljšati položaj hrvatske, ali i drugih nacionalnih zajednica u Republici Srbiji. Također, želimo pridonositi razvoju demokracije, multikulturnih politika, toleranciji. To je, na koncu, i moja obveza prema biračima.
Da li biste sedeli u vladi u kojoj je ministar Aleksandar Vulin, koji Vladu Hrvatske naziva ustaškom i to u zvaničnim saopštenjima MUP-a?
Naša opredjeljenja su jasna – Srbija kao punopravna članica Europske unije, država koja će ispunjavati načela i vrijednosti zapadne demokracije, društvo koje je posvećeno održavanju visokog stupnja političke kulture, koja će kreirati i provoditi politike konstruktivnog dijaloga sa susjedima s ciljem da se rješavaju otvorena pitanja… Tko ne bi onda htio biti dio vlade koja će poštivati takve principe?
Kako je vama izgledalo sve što se dešavalo u vezi sa „privatnom posetom“ Aleksandra Vučića Jesenovcu i zabrane hrvatskih vlasti?
Zbog puno neriješenih pitanja iz prošlosti svaki pojedinačni novi nesporazum narušava ukupne hrvatsko-srpske odnose. Svjedoci smo da je svaki takav događaj okidač za širenje mržnje prema susjednoj državi, na što svakako ne možemo pristati. Za nas je to prije svega pitanje procedura i diplomatskih pravila. Ranije sam već rekao da predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić ima pravo posjetiti Spomen područje Jasenovac! Takvo je stajalište utemeljeno na vrijednostima demokracije i normama u međunarodnim odnosima – ne postoji ništa vrijedno u društvima što bi trebalo razrješavati izvan okvira suradnje i dijaloga, te posvećenosti i izgradnji međusobnog povjerenja.
Vučiću je više puta zahtev da poseti Jasenovac odbijen, jer kako je rekao hrvatski premijer Andrej Plenković, nije bio momenat. Ima li smisla ovakav odgovor?
To je više pitanje za predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića nego za mene! Važno je držati na umu da je i premijer Plenković nedavno rekao da će uskoro biti riješeno pitanje posjeta predsjednika Vučića Jasenovcu i treba sve činiti da se isto i realizira. U Srbiji se tragični događaji iz Jasenovca na žalost često koriste u dnevno-političke svrhe. Navode se tvrdnje bez kredibilnih znanstvenih izvora na što se iz Hrvatske gleda s podozrenjem. Smatram da je važno istaknuti kako o mjestu negdašnjeg logora Jasenovac upravlja javna ustanova financirana iz proračuna RH, sa svojim programima, u čija upravljačke tijela su uključeni pripadnici naroda nad kojima su provođeni zločini, pa i predstavnici srpske zajednice… Istodobno, trebali bismo u Srbiji očitovati interes i glede toga kako kod nas izgledaju mjesta stradanja i zločina iz Drugog svjetskog rata, recimo pitanje Starog sajmišta. Tko o njima brine, u kakvom su stanju, tko njima upravlja…?
Hoće li ikad biti momenat za Vučićevu posetu Jasenovcu?
Čekamo da se to dogodi! Ujedno, nadam se da će jednom biti sasvim uobičajeno da srbijanski predsjednik posjećuje Jasenovac, ali i da pohodi Srebrenicu, da posjeti Grubore, Paulin Dvor, ali i Vukovar, kao i mjesta stradanja Hrvata u Srbiji 1990-ih, kao što su Kukujevci, Hrtkovci ili Slankamen, ali i Stajićevo. Važno je da te posjete budu realizirane na način da se iskaže poštovanje i pijeteta prema žrtava, da budu u funkciji izgradnje politika pomirenja i trajnog otklona od nesporazuma, a ne mjesta koja će služiti za nove antagonizme i širenje netrpeljivosti između Hrvata i Srba.
Čini se da se sve više Srbija udaljava od EU, a predsednik je najavio ubrzanje evrointegracija Srbije. Verujete li da će se to dogoditi?
Želimo pridonijeti da Srbija ostane na EU putu.
Srpske vlasti odlučile su da ne uvedu sankcije Rusiji. Mislite li da je to opravdana odluka?
Ta odluka ne bi smjela počivati na ekonomskim i matematičkim načelima već na političkim i moralnim. Naime, razlozi za tako što su daleko dublji i drugačije naravi, a glavni je situiran u područje moralnosti i temeljnih načelna funkcioniranja međunarodnog prava, što je Srbiju nekoliko puta već i opredijelilo u odnosu spram agresije Ruske federacije na Ukrajinu, recimo u glasovanju za Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda. Na koncu, ali ne manje važno to je i stav koji je usklađen s politikama Europske unije.
BONUS VIDEO Ana Brnabić o odluci Hrvatske da zabrani Vučiću da poseti Jasenovac
Pratite nas i na društvenim mrežama:
Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare