Nakon vesti da je građanka Crne Gore Elzana Hrković iz Pljevalja tužila svoju državu zbog zagađenja vazduha, Nova.rs proveravala je kakva je pravna praksa u našoj državi i mogu li građani Srbije da tuže državu zbog katastrofalnog vazduha koii dišu. Advokati za naš portal otkrivaju koji je najbolji put da to urade, ali upozoravaju i da oni koji se osmele moraju da budu strpljivi i spremni na velike troškove.

Zagađenje vazduha jedan je od ključnih problema u našoj zemlji već godinama unazad. O tome govore i brojni izveštaji, koji pokazuju da građani Srbije dišu vazduh sa velikom koncentracijom opasnih PM čestica koje mogu imati poguban uticaj na naše zdravlje. Čak 6.000 ljudi u našoj zemlji umre od posledica zagađenog vazduha.

Foto: Dragan Mujan/Nova.rs

Samo u Beogradu, koji se neretko nalazi na vrhu liste najzagađenijih glavnog gradova na svetu, premine 2.000 od posledica zagađena.

Ipak, da građani ne žele da ništa prepuste slučaju, pokazuje primer Elzane Hrković koja Crnu Goru tuži zbog povrede njenog prava na zdravu životnu sredinu. Tužbom traži da njena država, ukoliko izgubi pred sudom, plati 1.500 evra Elzani Hrković, ali se i obaveže da će svakog meseca plaćati još po 500 evra, sve dok ne reši problem zagađenja.

Kada je o našoj zemlji reč, Hristina Vojvodić iz Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) kaže za Nova.rs da je moguće tužiti državu zbog zgađenja vazduha, tražeći pravo na zdravo životnu sredinu.

„To je kod nas propisano i u Ustavu Republike Srbije. Mi smo pokrenuli postupak protiv konkretnog zagađivača – Elektroprivrede Srbije. Postoji velika praksa evropskih i međunarodnih sudova po pitanju zagađenja. Ono što je najproblematičnije u tim slučajevima jeste da dokažete uzročno- posledično vezu. Dakle, da je baš zbog toga što je neko emitovao određene supstane, postoji rizik po zdravlje ljudi“, kaže Vojvodić.

Koga tužiti?

Dodaje i da je dobra stvar to što se u praksi ustalilo neko shvatanje da nije potrebno da imate povređena prava na životnu sredinu, već samo da su ugrožena.

PROČITAJTE JOŠ

„U konkretnom slučaju u Pljevljima, oni su dostavili emisije sa mernih stanice. Na našem primeru, kada smo tužili EPS, i mi smo koristili javno dostupne podatke. Mi smo imali veštaka zdravstvene struke, koji je napravio direktnu uzročno-posledičnu vezu između teremo elektrana i zdravlja ljudi. To je uvek dobro, ali je jako teško naći ljude koji bi to uradili“, kaže Vojvodić.

Na građanima je šta će izabrati, odnosno da li će direktno tužiti Republiku Srbiju ili nekog konkretknog zagađivača, kao što je RERI to učinio sa EPS-om.

Sagovornica Nova.rs navodi i da je Srbija dužna da svakom građaninu obezbedi pravo na zdravu životnu sredinu.

„U Ustavu izričito piše da su država, pokrajine i lokalne samouprave dužne da vam obezbede pravo na zdravu životnu sredinu. Poenta u vođenju takvih postupaka je da se ne traži neka velika nadoknada, već prestanak konkretnih procesa koji su loši koji dovode do prekomernog zagađenja„, navela je Vojvodić.

Zagađenje Foto:EPA-EFE/KOCA SULEJMANOVIC

Potencijalna zamka u nekom postupku protiv koji bi se vodi protiv države, mogla bi da bude formalno donošenje nekog dokumenta, ali ne i njegovo sprovođenje.

Sagovornica Nova,rs navodi da bi postupak pred studom možda bio lakši, ukoliko bi se umesto države – tužio konkretni zagađivač.

“Državu bi moglo da tuži dva i po miliona ljudi”

Na Ustav Srbije poziva se i advokat Luka Đorđević, koji zastupa 15 meštanki i meštana Velikih Crljena, u okviru četiri tužbe Višem sudu u Beogradu protiv Javnog preduzeća Elektroprivreda Srbije – Termoelektrana Kolubara “A”. On navodi da je državu i te kako moguće tužiti.

PROČITAJTE JOŠ

„Ako uzmete u obzir da je država u većinskom sluvlasništvu najvećih zagađivača ovde – na taj način ima i direktnu odgovornost“, kaže Đorđević.

Navodi da mu do sada nije poznato da se neko od naših građana odvažio da tuži državu zbog zagađenja vazduh.

„Troškovi takvih postupaka su ogromni. Pa praktično, samo u jednoj parnici, državu bi sada moglo da tuži dva i po miliona ljudi. Mogla bi da se traži i nematerijalna šteta na ime povrede ljudskih prava. Skupo je i zbog toga velikog broja veštaćenje koja moraju da se odrade. Postoje sada i ideje o ekonomičnijim postupcima, ali je to i dalje na niovu promišljanja“, podvlači naš sagovornik.

BONUS VIDEO „Zagađenje u Novom Pazaru zabrinjavajuće: Nadležni ćute

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare