Foto: Nemanja Jovanović/Nova.rs, Shutterstock

Srbija je prva zemlja u Evropi po smrtnosti od različitih oblika kancera, a Beograd je u poslednjih nekoliko dana u “top 10” najzagađenijih gradova u svetu. Broj nepušača obolelih od raka pluća u našoj zemlji je alarmantan, a lekari krive upravo aerozagađenje, kao jedan od glavnih uzroka surove bolesti. Kancer pluća daje simptome kad dođe do metastaze ili progresa, pa je kod odrđenog broja obolelih lečenje nemoguće, a smrt nastupa brzo.

“Od raka pluća oboljevaju samo pušači” – netačno! Pulmolozi i onkolozi u Srbiji slažu se da je broj nepušača sa ovom vrstom kancera sve veći, a uzroci su genetika, pušenje i sve češće aerozagađenje.

Zagađenje Foto:Vesna Lalić/Nova.rs/iqair.com

“Epidemiologija raka pluća se promenila. Ne samo u Srbiji, već u celom svetu. Imamo sve veći broj ljudi sa adenokarcinomom pluća, među kojima su sve češće nepušači. Kod pušača je situacija drugačija, jer savremeni filteri su tako dizajnirani da stvaraju manje kancerogene čestice, koje dospevaju do periferije pluća, a adenokarcinomi se stvaraju upravo tu i izaziva ih i aerozagađenje, i mnoge druge štetne materije, zbog čega su i nepušači ugroženi i izloženi bolesti”, objašnjava za Nova.rs prof. dr Bojan Zarić, internista onkolog, u Institutu za plućne bolesti Vojvodine – Sremska Kamenica.

Oboleli ne bi preživeli terapiju

Adenokarcinom je danas najčešći oblik raka pluća, a uzrokuje ga pušenje cigareta sa filterima, zagađenje vazduha, nasledna predispozicija i drugi, još nedovoljno poznati uzroci.

Zagađenje Foto:EPA-EFE/KOCA SULEJMANOVIC

“Broj obolelih vrtoglavo raste u Srbiji, ali i u celom svetu, ali smrtnost ipak pokazuje trend opadanja, naročito u razvijenim zemljama. Nekada smo imali skvamozne karcinome, koji su se javljali recimo kod ljudi koji su pušili cigarete bez filtera, ali toga je sve manje. Takođe, genetika igra važnu ulogu, pa svako ko ima bilo kakvu istoriju maligniteta, zloćudnog tumora u porodici, je pod većim rizikom“.

To, međutim, ne znači da će se razviti karcinom, ali kad dodate pušenje ili aerozagađenje, onda je rizik od oboljevanja drastično veći, upozorava doktor.

„Aerozagađenje ne možemo da rešimo ni mi, ni Pitsburg, Šangaj i mnogi drugi gradovi u svetu. U Šangaju takođe velikom brzinom raste broj obolelih od adenokarcinoma. Zagađenje vazduha je teško rešiv problem, a izaziva smrtonosne posledice. Naš vazduh je zagađen usled previše vozila, štetnih isparenja iz auspuha i grejanja na ugalj. Prilikom sagorevanja krutih goriva u kućnim uslovima oslobađa se velika količina radona, a to je gas bez mirisa i boje, koji može da uzrokuje rak pluća“, objašnjava doktor Zarić.

U proteklih 10 godina došlo je do porasta broja pacijenata sa karcinomom pluća, ali i dijagnostika je poboljšana, pa lekari otkrivaju one vrste raka za koje se ranije nije znalo (u genetskom pogledu). Nažalost, ne uvek na vreme.

Foto: Shutterstock

“Sad otkrivamo tumore koje ranije nismo mogli jer nismo imali opremu. Međutim, pacijenti kasno dolaze i neretko dobiju samo dijagnozu, ali ne i lečenje, ako je bolest jako uznapredovala. Pacijenti sa poodmaklom ili metastatskom bolešću u lošem opštem stanju organizma ne bi preživeli terapiju, ubila bi ih. Gotovo 10 odsto njih u momentu javljanja lekaru nisu u stanju da prime bilo kakvu vrstu lečenja. Možemo samo da im damo lekove protiv bolova ili gušenja, ali ishod je nažalost izvestan i nastupa brzo. Kod nas u Institutu postoje pojedinačni slučajevi, kada ljudima dijagnostikujemo bolest u poodmakloj fazi, damo pravu terapiju, pa prođe samo mesec ili dva od tada, i oni preminu jer je bolest uzela maha toliko da ništa ne može da je zaustavi”, naglašava prof. dr Zarić.

Nedovoljno specijalista

Više od 80 odsto pacijenata javlja se u momentu kada je rak već metastazirao.

Foto: Nemanja Jovanović/Nova.rs

“Naši ljudi ne žele da se jave lekaru čim osete simptome. Međutim, rak pluća je surov i ne daje simptomatiku sve dok ne metastazira ili ne dođe do širenja bolesti, a tada je uglavnom kasno za bilo kakvo lečenje”.

Rešenje ovog problema je rano otkrivanje.

„U Institutu u Kamenici, a uz pomoć Pokrajinskog sekretarijata već dve godine sprovodi se pilot
program ranog otkrivanja i počinje da daje vidljive rezultate. Potrebno je hitno ovakve programe proširiti i na ostatak države“.

Pročitajte još:

Dodatni problem je što pacijenti često do specijaliste ne mogu ni da dođu.

“Dostupnost lekara u Srbiji je mala, posebno nas koji se bavimo isključivo karcinomom pluća. Nema nas ni približno dovoljno. Pulmologa i torakalnih onkologa koji leče isključivo ovaj rak, u Srbiji ima svega nešto više od 50. Godišnje imamo 6.000 novoobolelih, a lečimo i pacijente, koji su već na terapiji. Na nama je ogroman pritisak zbog velikog broja pacijenata. Kod mene na klinici potrebno je još minimum 10 lekara, jer nas je 17 ukupno. U smeni retko bude više od 12 ljudi jer pokrivaju razne ambulante, a imamo preko 100 novih pacijenata mesečno. Samo za dijagnostiku i lečenje jednog pacijenta, potreban je čitav multidisciplinarni tim koji pored onkologa, čine i patolog, radioterapeut, pulmolog, molekularni biolog, gomila nalaza, testiranja. Mnogo je bolesnih, nas je malo, ali za sada izdržavamo, nekako”, zaključuje sa teškim uzdahom, profesor Zarić.

Foto: Nemanja Jovanović/Nova.rs

Lekari u pulmološkim klinikama širom Srbije kažu da ne znaju više gde da smeste pacijente.

“Imali smo nedavno nekoliko pacijenta koji su dobili dijagnozu i od tog momenta, pa do trenutka smrti prošlo je jedva mesec dana, jer je bolest brzo napredovala, a nije bilo mogućnosti za lečenje. Za nedelju dana umrlo nam je četvoro ljudi, svi nepušači, koji nisu ni započeli terapiju, nisu stigli. Aerozagađenje je ogromno, a posledice nesagledive. Mnogi daju ogroman novac privatnim klinikama da ubrzaju dijagnostiku, a onda opet završe kod nas na hemioterapiji”, priča za Nova.rs doktor iz jedne beogradske klinike, koji je zamolio da ostane anoniman.

Zagađenje vazduha sve veće

Podsetimo, Beograd danas zauzima neslavno deseto mesto najzagađenijih gradova na svetu, a prema podacima aplikacije Air Visual, vazduh u pojedinim delovima glavnog grada od sinoć je jako zagađen. Najgore je u Kotežu gde je ekstremno opasan.

Zagađenje Foto:EPA-EFE/KOCA SULEJMANOVIC

Indeks kvaliteta vazduha u Kotežu iznosio je sinoć čak 433 US AQI, dok je zagađenje vazduha sa PM2.5 česticama 398.7µg/m³. Sledi Borča u kojoj je vazduh takođe ekstremno zagađen sa indeksom 323, zatim Zemun sa indeksom zagađenosti od 267 US AQI, Vračar sa 221, Vinča sa indeksom od  214 US AQI, što govori da je vazduh u tim opštinama veoma nezdrav. Sa druge strane, vazduh je nezdrav i na opštini Stari grad (197), na Mostarskoj petlji (197), u Bulevaru despota Stefana (188) i Novom Beogradu (179).

Preporuka lekara je da se ne otvaraju prozori kada nastupi ovoliki stepen zagađenosti vazduha, a napolju savetuju zaštitne maske preko usta i nosa.

***

BONUS VIDEO: Kako da smanjimo aerozagađenje pametnom pripremom ogreva?