Oglas

Close up of scientists hands selecting a blood sample for medical testing
Foto: Andrew Brookes / ImageSource / Profimedia
Foto: Andrew Brookes / ImageSource / Profimedia

Jednostavan test krvi može da otkrije koliko ste "otrovani" brzom hranom: Evo kako može da se sazna koliko je ima u telu

24. maj. 2025. 08:03

Više od polovine dnevnog kalorijskog unosa prosečnog Amerikanca i Evropljanina potiče iz ultra-prerađene hrane (UPF). Iako većina ljudi nije ni svesna koliko često konzumira ovakve proizvode, nova naučna metoda omogućava tačno merenje tog unosa – i to na osnovu analize krvi i urina.

Oglas

Šta su ultra-prerađene namirnice?

Ultra-prerađena hrana uključuje proizvode koji su prošli više faza industrijske obrade i često sadrže dodatke poput veštačkih aroma, boja, emulgatora, zaslađivača, stabilizatora i prerađenih ulja. U ovu kategoriju spadaju instant obroci, slatkiši, gazirana pića, grickalice, industrijski kolači i mnoge „gotove“ opcije iz supermarketa.

Ovakva hrana može imati privlačan ukus i dug rok trajanja, ali često sadrži višak soli, šećera i nezdravih masti, što izaziva zabrinutost zbog mogućeg negativnog uticaja na zdravlje.

Polimetabolitski rezultat – otisak onoga što zaista jedemo

1747992448-profimedia-0295516054-1024x768.jpg
Foto: Andrew Brookes / ImageSource / Profimedia | Foto: Andrew Brookes / ImageSource / Profimedia

Istraživanje koje je predvodila dr Erika Loftfild sa američkog Nacionalnog instituta za rak identifikovalo je male molekule (metabolite) u krvi i urinu koji se dosledno povezuju sa učestalošću konzumacije ultra-prerađene hrane.

Na osnovu ovih molekula razvijen je „polimetabolitski skor“, odnosno biohemijski otisak koji precizno pokazuje koliko je osoba izložena UPF proizvodima – bez potrebe da vodi dnevnik ishrane.

Ova analiza omogućava:

  • Preciznije procene u ishrani u velikim populacionim studijama,
  • Validaciju samoprijavljenih podataka (ljudi često zaborave šta su tačno jeli),
  • Mogućnost da se u budućnosti koristi i u kliničkoj praksi.

Kako funkcioniše test krvi za ishranu?

1747992357-janice-lin-yUIN4QWKCTw-unsplash-1024x683.jpg
Brza hrana Foto: Unsplash / Janice Lin | Brza hrana Foto: Unsplash / Janice Lin

U studiji su korišćeni uzorci krvi i urina starijih ispitanika koji su godinu dana vodili detaljne dnevnike ishrane. Naučnici su zatim identifikovali specifične metaboličke obrasce koji se ponavljaju kod onih koji konzumiraju veći procenat kalorija iz ultra-prerađene hrane, piše u istrašivanju "PLOS Medicine"

Ove analize omogućavaju:

  • Uspostavljanje veze između ishrane i bioloških markera,
  • Otkrivanje „skrivenih“ aditiva i procesa koji se ne vide u sirovim ili minimalno prerađenim namirnicama,
  • Stvaranje realnog prikaza ishrane bez oslanjanja na sećanje ili subjektivne procene.

Zdravstvene i javnozdravstvene implikacije

Ova metoda bi u budućnosti mogla da bude rutinski alat u rukama lekara. Umesto anketa i pretpostavki, uzorak urina ili krvi može otkriti stvarne navike pacijenta. Time bi se omogućila:

  • Ranija dijagnostika problema vezanih za ishranu,
  • Preciznija i personalizovana nutricionistička savetovanja,
  • Potencijalno brže intervencije u prevenciji gojaznosti, dijabetesa i drugih hroničnih bolesti.

Šira upotreba i političke posledice

Ukoliko ova metoda postane standardizovana, mogla bi se koristiti za:

  • Nadzor ishrane na nivou populacije (umesto samo na osnovu anketa),
  • Pritisak na prehrambenu industriju da bude transparentnija i zdravija u formulisanju svojih proizvoda,
  • Moguće uključivanje biomarkera u programe prevencije i osiguranja – što otvara i etička pitanja.

Nova tehnologija otkriva ono što deklaracije često ne govore – stvarni uticaj ultra-prerađene hrane na naše telo. Kako se naučnici približavaju preciznijim metodama procene ishrane, metabolitski skor iz krvi i urina može postati ključni alat za zaštitu javnog zdravlja i unapređenje nutricionističkih preporuka.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare