Podelila svoje iskustvo.

Takozvane Plave zone su mesta na kojima žive najdugovečniji ljudi – stanovnici lako dožive 100 godina, relativno su dobrog zdravlja, vitalni i bistrog uma, otkrio je istraživač Dan Bjutner.

Ima ih pet – to su Barbadžija na ostrvu Sardinija u Italiji, Okinava u Japanu, grad Loma Linda u Kaliforniji, poluostrvo Nikoja u Kostariki, grčko ostrvo Ikarija. I dok ove regije, naizgled, nemaju ništa zajedničko u pogledu kulture, geografskog položaja ili jezika, naučnici su otkrili da dele devet zajedničkih crta životnog stila, nazvanih „Moćnih devet“.

Pročitajte još:

Dr Samanta Vajld, vodeća kliničarka u zdravstvenom centru Bupa, rešila je da ih „testira“.

„Ono što je zanimljivo kod plavih zona je njihov holistički pristup zdravlju. Pacijentima koje primam kao lekarka opšte prakse uvek govorim da se ne radi samo o ishrani i vežbanju, a to dokazuju i stanovnici plavih zona“, rekla je za Sun Health.

„Radi se o stilu života, nivou stresa, snu i mentalnom zdravlju. Stvari poput duhovnosti možda nisu za svakoga, ali vreme provedeno u prirodi, sporije kretanje, dobar odmor, povezivanje s prijateljima, postojanje svrhe — sve su to stvari koje će smanjiti otpuštanje štetnih hormona stresa s kojima mnogi od nas žive svaki dan“, dodala je.

Dr Vajld ima 44 godine i živi relativno zdravim načinom života.

„Ali kad sam bila u svojim tridesetim, uradila sam DNK test koji je sugerisao da bi moj očekivani životni vek bio u najboljem slučaju kasne pedesete… Malo je reći da sam bila šokirana. No, ideja da bih mogla doživeti 100. rođendan 2078. godine postala mi je vrlo privlačna“, otkrila je i – rešila da pokuša da je ostvari po ugledu na najdugovečnije ljude na svetu.

Ona je šest nedelja sledila „moćnih devet“ navika stanovnika plavih zona.

„Za šest nedelja postavila sam sebi izazov da živim kao što žive ljudi u plavim zonama. Promenila sam svoju rutinu, ishranu i stil života. Rezultati zdravstvenih pregleda na početku i kraju mog eksperimenta pokazali su impresivne rezultate“, kaže dr Vajld.

Osim što je smršala skoro šest kilograma, usporila je tempo života i usvojila brojne zdrave navike zbog kojih je postala srećnija i energičnija.

Prirodno kretanje

„Stanovnici plavih zona naginju životnim stilovima koji ih teraju da se svakodnevno kreću prirodno. Uzgajaju i održavaju vrtove i uglavnom ne koriste mehaničku opremu za rad u kući ili vrtu.

Kao maratonki, moje kretanje je bilo više naporno i intenzivno nego prirodno. Stoga sam svoj energični trening zamenila blažim, te sam trčanja na duge staze zamenila pažljivijim i sporijim šetnjama.

Takođe, provela sam mesec dana pripremajući svoj vrt za proleće i čistila sam metlom drveni pod u svom domu umesto da ga usisavam“, rekla je ona.

Osećaj svrhe

Chris Ryan / Hoxton / Profimedia

„Stanovnici Okinave i Nikoje imaju izraz koji se prevodi kao ‘svrha mog buđenja ujutro’. Ovo je teže usvojiti jer deluje nemoguće definisati. Ali sam se potrudila da svako jutro šaljem poruke svom tati Miku, koji ima demenciju.

Svaki dan sam se budila 20 minuta pre dece kako bih uživala u kafi, miru i tišini pre početka dana. Svidelo mi se kako mi je to dalo razmak između spavanja i budnosti i shvatila sam da je to vreme da jednostavno budem sama i dišem“, otkrila je dr Vild.

Sitost 80%

„Skoro sve zajednice u plavoj zoni poslednji i najmanji obrok u danu imaju kasno popodne ili rano uveče i prestanu da jedu kada su siti 80 posto.

Međutim, sporije i svesnije jedenje postalo je nešto na što sam se prilično brzo navikla. Kao rezultat toga, osećala sam se manje gladna jer sam bila fokusirana na hranu, a ne na epizodu svoje omiljene serije“, rekla je ona.

Pasulj i sočivo

Foto: Shutterstock

„Pasulj i sočivo su kamen temeljac ishrane većine stogodišnjaka. I sa uzbuđenjem i sa strepnjom prešla sam sa mesa sa uglavnom biljnu hranu. Iznenadila sam se kako sam se za nekoliko dana osećala bolje i imala sam više energije.“

Umerenost uživanja u vinu

Yuri Arcurs / Tetra Images / Profimedia

„Skoro svi stanovnici plavih zona uživaju u vinu. Trik je u tome da pijete jednu do dve čaše dnevno“, rekla je dr Vajld.

Duhovnost

„Istraživači plavih zona otkrili su da pohađanje verske službe četiri puta mesečno može da produži životni vek do 14 godina.

Išla sam na dve službe nedeljno u crkvu i stvarno sam počela da uživam ​​u tome, ali ne baš zbog religioznosti, već zbog osećaja smirenosti, povezanosti i što sam odvojila vreme da tokom dana usporim“, kazala je ona.

Uzajamno poštovanje među generacijama

„Ljudi koji napune 100 godina obično svoju porodicu drže blizu sebe, pa čak i žive sa svojim ostarelim roditeljima. Ne nameravam da svoje roditelje sedamdesetogodišnjake dovedem kod sebe, ali posećujem ih dvaput mesečno. Moj tata Mik kod mene bude u poseti nekoliko dana“, rekla je dr Vajld.

Društvene veze

„Svi ljudi koji žive u plavim zonama uživaju u zdravim prijateljstvima. Stanovnici Okinave u Japanu stvaraju grupe od pet prijatelja koji se međusobno vežu za ceo život.

Pročitajte još:

Provela sam mesec dana kontaktirajući prijatelje koje nisam videla ili s kojima nisam razgovarala neko vreme i praveći planove s onima za koje inače nisam imala vremena da vidim osim nekoliko puta godišnje“, istakla je.

Male promene, a veliki rezultati

„Priznajem da su me rezultati zaista iznenadili. Izgubila sam 5,8 kilograma za oko šest nedelja“, otkrila je dr Vajld. „Promena je ogromna“.

Znatno je smanjila svoj BMI, odnos visine i obima struka, rizik od srčanog udara, dijabetesa, moždanog udara, određenih vrsta raka, uključujući rak dojke i debelog creva, a smanjila je i rizik od kognitivnog pada.

„Osećam se smirenije, bolje spavam, smršala sam i moji otkucaji srca dok mirujem su se usporili. ‘Moćnih devet’ nije lako uklopiti u svakodnevni život. Ali s druge strane, oni su savršeno resetovanje i nema osećaja da brzinski menjate svoju rutinu.

‘Moćnih devet’ je povratak porodici, usporavanju, dobroj ishrani i pažljivosti. To je nešto čime bi svi trebalo mnogo više da se bavimo“, istakla je dr Vajld, piše The Sun.

BONUS VIDEO: Kako boja hrane utiče na zdravlje

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar