Oglas

nedeljko_todorovic__119997__photo_E-Stock_milos_rafailovic
Nedeljko Todorović Foto:E-Stock/Miloš Rafailović

Prognoza Nedeljka Todorovića za naredne dane: Polako idemo ka zimi - priroda ima svoj ritam

autor:
13. okt. 2026. 10:12

Meteorolog Nedeljko Todorović rekao je da će „do kraja ove sedmice biti prohladno vreme“, sa maksimalnim temperaturama oko i malo ispod proseka, i uglavnom suvo. Istakao je da se polako približavamo zimi.

Oglas

Meteorolog Nedeljko Todorović je u razgovoru za RTS najavio je da će na severu naredna dva-tri dana biti pretežno sunčano, a na jugoistoku i jugu promenljivo oblačno uz nešto kiše. Prema njegovim rečima, zbog oblaka neće biti veoma niskih temperatura.

U petak i subotu, 16. i 17. oktobra, moguća je lokalna kiša, ali u manjim količinama nego prethodnih dana. Zatim sledi dvadesetak stepeni, pa novi talasi oblaka, kiše i zahlađenja, jer, kako je rekao Todorović, „polako idemo ka zimi“.

Kako je objasnio, miholjska vrućina najčešće se javlja u prvoj polovini oktobra. To je, kaže, pokazala i analiza koju je pre dvadesetak godina uradio sa koleginicom, profesorkom Vujović.

"Period je najfrekfentniji negde između petog i dvanaestog oktobra, ali se taj tip vremena ne ponavlja svake godine. Ponekad čak i izostane, jer zavisi od rasporeda visokog i niskog pritiska iznad Evrope i Atlantika. Da bi se javilo stabilno, sunčano i natprosečno toplo vreme, potrebno je da se iznad srednje Evrope i dela Balkana uspostavi visok pritisak, a cikloni sa kišom ostanu zapadnije ili istočnije", objasnio je Todorović.

Napomenuo je da grmljavine pokazuju u kom smo delu godine. U toplijoj polovini godine, od aprila do početka oktobra, cikloni sa grmljavinom i pljuskovima zadržavaju se na severu i zapadu kontinentalnog dela Evrope. Sada su, međutim, grmljavine samo u Sredozemlju, a ne i na kontinentu. To je, po njegovim rečima, znak da smo ušli u hladniju polovinu godine: "grmljavine diktiraju u kom delu godine smo".

Govoreći o tome kako se nekada prognoziralo vreme bez meteorologije, Todorović je rekao da se po životinjama i biljkama to i danas može primetiti. Živi svet je osetljiviji na promene, ne samo meteorološke, već i na elektromagnetna zračenja i jonizaciju atmosfere.

Ljudi su, međutim, izgubili taj osećaj i udaljili se od prirode. Prema njegovoj analizi, lišće u gradovima kod nas opada naglo, u roku od sedam dana, otprilike od 15. do 25. novembra, a zatim u poslednjoj nedelji novembra padne prvi sneg.

Prosečan datum pojave prvog snega u poslednjih stotinu godina gotovo se nije promenio. Nekada je bio 23. novembar, a sada je 24. novembar.

"Hoću da kažem da priroda ima svoj ritam koji se ne može tako brzo promeniti", poručio je Todorović.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare