Viktor Orban
Viktor Orban Foto:EPA-EFE/ARIS OIKONOMOU

Za mađarsku opoziciju parlamentarni izbori narednog proleća su biti ili ne biti. Ankete sugerišu da je savez šest opozicionih partija spreman da okonča vladavinu premijera Viktora Orbana, koja traje od 2010. godine, ali raznolika priroda saveza - od liberalnih milenijalaca do konzervativaca iz malih gradova - je mač sa dve oštrice.

Pročitajte još:

Parlamentarni izbori u Mađarskoj visok su ulog i za Evropu i za Mađarsku. Ako Orban osvoji još jedan mandat, odnosi Budimpešte i Brisela biće dodatno napregnuti. Orban se već razišao sa savezom desnog centra Evropske narodne stranke (EPP), a holandski premijer Mark Rute čak je sugerisao da je „možda vreme da Mađarska napusti samu EU“. Poraz Orbana i njegove nacionalsocijalističke stranke Fides otvorio bi mogućnost resetovanja odnosa sa EU, ali pitanje je kako bi se taj odnos odvijao, s ozbirom na raznolike stavove u opozicionom savezu.

„Orbanova opozicija u Mađarskoj je proizvod očaja. Od politike ‘budnog identiteta’ do seksističkih, rasističkih, pa i liberalnih stavova, sve se može naći u ovoj opoziciji“, rekao je filozof Gaspar M. Tamas, disident iz doba komunizma, koji je kasnije bio i član mađarskog parlamenta.

Velike nade i velike razlike

Svi dosadašnji neuspesi da pobede Orbana naterali su šest partija da se udruže krajem 2020. godine, a sad se očekuje da će na narednim izborima nominovati zajedničkog kandidata za premijera.

Madjarska protest
Mađarska protest Foto:Tanjug/AP Photo/Anna Szilagyi

Opozicioni lideri polažu nadu u to da su birači zabrinuti pre svega zbog stanja demokratije u Mađarskoj, što često kritikuje i EU. Takođe, nadaju se da će rastuću frustraciju zbog korupcije i ekonomskih problema iskoristiti da mobilišu glasače.

Oko 37 odsto Mađara podržava opozicionu listu, dok 36 odsto podržava Fides, prema nedavnoj anketi Instituta IDEA. Međutim, među onima koji kažu da bi sigurno glasali, Fides ima blagu prednost sa 47 odsto, u poređenju sa 45 odsto za opoziciju. To je podsetnik za opozicione stratege da će jedan od njihovih glavnih izazova biti da motivišu građane nezadovoljne Orbanovom vladavinom da uopšte izađu na birališta, prenosi Politiko.

Drugi izazov je uloga desničarske stranke Jobik u opozicionom savezu. Iako Jobik poslednjih godina pokušava da se udalji od antisemitskih i antiromskih stavova koje je zastupala godinama, njihova pozicija dramatično se razlikuje od ostatka opozicionog bloka. To je najočiglednije bilo nedavno kada je Jobik stao na stranu Fidesa glasajući za LGBTQ zakon koji je navodno ima za cilj borbu protiv pedofilije i zaštitu maloletnika. EU je ovaj zakon videla drugačije, kao anti LGBTQ, čak najavila i moguće sankcije.

Fidesova borba

Gledano spolja, Fides se ponaša kao da ih opoziciona kampanja ne brine, ali njihova mašina radi naporno u pokušaju da osujeti opoziciju već u ranoj fazi kampanje.
Ulice su prelepljene bilbordima koje finansiraju poreski obveznici, a na kojima se istuču uspesi Orbanove vlade. Birači poštom dobijaju pisma od Orbana, dok državni mediji ponavljaju teorije zavere koje promoviše vladajuća partija. Radi se i na ličnom diskreditovanju pojedinica iz opozicije, posebno Gergelja Karačonja, gradonačelnika Budimpšete, prenosi Politiko.

Gergelj Karačonj
Gergelj Karačonj Foto: REUTERS/Bernadett Szabo/File Photo

Takođe, opozicioni političari kažu da su svoje ideje ne mogu da predstave u većem delu medija, a često ne mogu ni da kupe prostor za oglašavanje ili bilborde iako su spremni da plate i više nego što treba.

Opozcioni savez se velikoj meri oslanja na društvene mreže i ulične kampanje kako bi zaobišao takve prepreke i došao do glasača. Čak i ako opozicija uspe da prevaziđe prepreke na izborima, i dalje bi mogla da se suoči sa velikim izazovima.

Kao deo svoje političke strategije, Orban je dugo postavljao saveznike na ključne položaje u državnom aparatu. Takođe, za menjanje određenih zakona ili ustavnih odredbi koje je Orbana donosio pod plaštom reformi, opoziciji bi bila potrebna dvotrećinska većina u parlementu, na koju bi teško mogla da računa.

“U mađarskom ustavnom uređenju postoji mnogo tačaka čiji je cilj da ako postoji vlada koja nije Fidesova, ona neće moći da vlada“, rekla je Klara Dobrev iz Demokratske koalicije.

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar