Oglas

Hormuz kombo
Profimedia.rs; EPA; AP; AFP

"Dan D" za Ormuski moreuz: Svet na ivici energetske krize, velike sile podeljene oko upotrebe sile

autor:
03. apr. 2026. 10:30

Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija danas posle podne glasaće o jednoj od najvažnijih rezolucija u poslednjih nekoliko godina – dokumentu koji bi mogao da odredi sudbinu Ormuskog moreuza, ključne tačke globalne trgovine energentima. Glasanje je zakazano za 17 časova, a iza zatvorenih vrata već danima traje intenzivna diplomatska borba velikih sila oko konačne formulacije teksta.

Oglas

Kako prenosi agencija Beta, članice Saveta bezbednosti više od deset dana pregovaraju o nacrtu rezolucije koji je predložio Bahrein, sa ciljem da se omogući bezbedna plovidba kroz moreuz kojim inače prolazi oko petine svetske nafte. Međutim, duboke podele među stalnim članicama Saveta dovele su do značajnih izmena u dokumentu, što dodatno komplikuje ishod glasanja.

U najnovijoj verziji rezolucije državama članicama se daje ovlašćenje da koriste „sva neophodna odbrambena sredstva koja su srazmerna okolnostima“ kako bi osigurale slobodan prolaz brodova kroz Ormuski moreuz u narednih najmanje šest meseci. Ova formulacija predstavlja kompromis u odnosu na prvobitni predlog koji je uključivao mnogo šira ovlašćenja, uključujući i potencijalnu upotrebu vojne sile.

Nova formulacija

Naime, kako prenosi Asošiejted pres (AP), originalni nacrt dozvoljavao je korišćenje „svih neophodnih sredstava“, što je u diplomatskom jeziku Ujedinjenih nacija sinonim za odobrenje vojne intervencije. Upravo je ta formulacija naišla na snažan otpor Rusije i Kine, koje su upozorile da bi takav potez mogao dodatno da eskalira sukob u regionu.

Zbog njihovog protivljenja, iz teksta je uklonjena svaka referenca na ofanzivne vojne operacije, a fokus je prebačen isključivo na odbrambene mere. Ipak, ni ova ublažena verzija ne garantuje podršku svih članica. Kako prenosi BBC, Moskva i Peking i dalje razmatraju mogućnost da ulože veto, što bi u potpunosti blokiralo usvajanje rezolucije.

U međuvremenu, situacija na terenu ostaje dramatična. Iran je praktično zatvorio Ormuski moreuz, ključnu arteriju kroz koju se transportuje ogromna količina svetske nafte, čime je izazvao globalni energetski šok. Cene energenata naglo rastu, a vlade širom sveta suočavaju se sa pritiskom da hitno pronađu rešenje.

Ogromne razmere krize

Prema podacima koje prenose međunarodni mediji, broj tankera koji svakodnevno prolaze kroz moreuz pao je sa oko 150 na svega 10 do 20, što jasno ilustruje razmere krize. Ovakva blokada ima direktne posledice po globalnu ekonomiju, uključujući rast inflacije i poremećaje u lancima snabdevanja.

Dodatnu tenziju unosi i nastavak sukoba između Irana sa jedne, i Sjedinjenih Američkih Država i Izraela sa druge strane. Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da će američke i izraelske snage nastaviti intenzivne napade na Iran u narednim nedeljama, bez preciznog vremenskog okvira za završetak operacija, prenosi AP.

Istovremeno, evropske zemlje pokazuju oprez kada je reč o eventualnom vojnom angažmanu. Na nedavnom sastanku 41 države, kojim je predsedavala Velika Britanija, lideri su naglasili potrebu za diplomatskim pritiskom i eventualnim sankcijama prema Teheranu, ali su izbegli konkretne vojne obaveze dok traje sukob, prenosi Politiko.

Francuski predsednik Emanuel Makron otišao je i korak dalje, upozorivši da bi vojna operacija za „oslobađanje“ Ormuskog moreuza bila nerealna i izuzetno rizična. „Takva akcija bi trajala dugo i izložila bi sve učesnike ozbiljnim pretnjama“, rekao je Makron, prenosi Politiko.

U samom Savetu bezbednosti takođe postoje različiti pristupi rešavanju krize. Ruski ambasador pri UN Vasilij Nebenzja ocenio je da predložena rezolucija „ne rešava suštinski problem“, naglašavajući da je prekid neprijateljstava jedini pravi put ka stabilizaciji situacije. Kineski ambasador Fu Cong upozorio je da bi svaka odluka koja uključuje upotrebu sile mogla dovesti do „ozbiljnih posledica i dalje eskalacije“, prenosi AP.

Sa druge strane, pojedine zapadne zemlje smatraju da je neophodno poslati jasnu poruku i obezbediti minimum sigurnosti za međunarodnu plovidbu, čak i ako to podrazumeva ograničene vojne mere.

Današnje glasanje tako će biti test ne samo za jedinstvo Saveta bezbednosti, već i za sposobnost međunarodne zajednice da odgovori na jednu od najvećih energetskih i bezbednosnih kriza u novijoj istoriji. Ishod ostaje neizvestan, ali je jasno da će odluka – kakva god bila – imati dalekosežne posledice po globalnu ekonomiju i stabilnost Bliskog istoka.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare