Velika petorka u kojoj se nalaze izaslanik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak, kao i emisari predsednika SAD, Francuske, Nemačke i Italije do kraja ovog meseca dolaze u posetu Srbiji. Za sto donose dve teme - kredibilnu istragu oko događaja u Banjskoj i početak primene sporazuma s Prištinom.

Izvor Nove iz diplomatskih krugova ističe da velika petorka dolazi u Beograd, na sastanak sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, s dva osnovna cilja.

„Prvi cilj je da podstaknu Srbiju da bude kooperativnija u istrazi vezanoj za događaje u Banjskoj. Već neko vreme stižu primedbe da zvanični Beograd ne sarađuje dovoljno i da često kasne ili uopšte ne dolaze informacije koje se zahtevaju od zvaničnika iz Srbije. Neophodno je da ta saradnja bude bolje kako bi se u potpunosti rasvetlio ovaj slučaj i kako bi svi koji su odgovorni za oružani sukob snosili posledice“, navodi sagovornik Nove.

Drugi razlog je, kako se ističe, namera da se pregovori Beograda i Prištine pomere sa mrtve tačke.

„Nije tajna da je cilj da se do kraja godine postigne određeni sporazum i da dve strane konačno naprave pomak u normalizaciji odnosa. Dokument koji bi potpisali predsednik Vučić i premijer Kurti predstavljao bi platformu za nastavak i pravac pregovora u budućnosti. Interes EU i SAD je da do tog dogovora dođe dok su tu aktuelne administracije u Briselu i Vašingtonu. Kao krajnji rok navodi se februar 2024. godine, ali će svi diplomatski napor biti usmereni ka tome da do dogovora dođe do kraja 2023.“, napominje naš izvor.

Akcenat na kredibilnoj istrazi

Da to mogu biti jedine dve teme nastupajućeg sastanka u Beogradu potvrđuje i koordinator Radne grupe Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji za poglavlje 35 Dragiša Mijačić.

Dragiša Mijačić Foto:FoNet/Aleksandar Barda

“Prva je Banjska, a druga kako nastaviti dijalog, pre svega implementaciju sporazuma koji je prihvaćen u Briselu, a zatim i u Ohridu u martu. Implementacija sporazuma koji su prihvatili i Beograd i Priština stala je već u martu, jer ni jedna ni druga strana nisu želele da rade na primeni, već su menjanjem situacije na terenu doveli do toga da je ono što trenutno imamo na KiM, mnogo lošije od onoga što smo imali prošle godine”, kaže Mijačić za novine “Nova”.

PROČITAJTE JOŠ...

Kad su događaji u Banjskoj u pitanju, Mijačić smatra da će akcenat biti na kredibilnoj istrazi, odnosno na pritisku na Beograd da dokaže da nije učestvovao u organizaciji ovog događaja.

“Da snagom dokaza to pokaže, ne opravdanjima. To važi i za dokaze s druge strane, jer do sad nismo videli jasne podatke da je ovo delo srpskih službi”, navodi Mijačić.

Novinarka portala „European Western Balkans“ Sofija Popović kaže da je od početka ove godine utisak da se međunarodnoj zajednici žuri da pre američkih i evropskih izbora dođe do nekog rešenja u dijalogu Beograda i Prištine.

Sofija Popović Foto:Privatna arhiva

“Međutim, umesto implementacije Ohridskog dogovora, na terenu se dešavalo nešto potpuno drugačije. Kao što je to i visoki predstavnik EU Žozep Borelj više puta ponavljao proces liči više na konstantni krizni menadžement, nego na dijalog. Posetu vidim kao nastavak kriznog menadzmenta međunarodne zajednice. S tim što je pre napada u Banjskoj pritisak opravdano više bio usmeren na vlasti u Prištini zbog odbijanja da se krene sa kreiranjem ZSO i ponove izbore na severu. Međutim, stvari su se nakon Banjske značajno promenile kada je u pitanju položaj i kredibilitet Srbije u pregovorima. Tako je pritisak ponovo sada više na Beogradu i sigurno je da će međunarodna zajednica tražiti više odgovora o onome što se tamo dešavalo, insistiraće se da se Beograd aktivno uključi i doprinese istrazi”, navodi Popović za Novu.

Sumnja u mogućnost sankcija Srbiji

U skopu ove priče važno je napomenuti da je posle događaja u Banjskoj, Evropska unija počela otvoreno da sumnja da je Srbija umešana u događaj na severu Kosova gde je stradalo četvoro ljudi. Istraga će pokazati da li su te sumnje osnovane, nakon čega bi mogao da usledi paket sankcija, odnosno mera prema Beogradu.

To je u intervjuu za Novu potvrdila i evroposlanica Viola fon Kramon, koja je rekla da mere neće biti usmerene protiv građana Srbije.

Viola fon Kramon Foto: N1

“Ne mogu da iznosim detalje, jer je još uvek poverljivo i u toku je diskusija. Ipak, ono što sam ranije rekla nekim medijima, mogu i sad da potvrdim – mere su zaista na stolu i lopta je u dvorištu Srbije”, rekla je ona.

Ipak, sagovornici “Nove” sumnjaju u to da će biti mera protiv Srbije.

Mijačić kaže da još nema čvrstih dokaza da su srpske vlasti bile upletene u događaj u Banjskoj.

“Iako je Priština tvrdila da će izneti dokaze, za sad nema jasne veze. Upravo zato i ne verujem da će biti nekih sankcija, jer bi oko toga morale da se slože sve zemlje članice EU, a nema dovoljno dokaza da bi one to i uradile”, zaključuje Mijačić.

Sličnog je mišljenja i Sofija Popović.

“Ukoliko do posete velike petorke i dođe, moguće i da će pitanje potencijalnih mera protiv vlasti u Srbiji biti jasnije. Iako se ovih dana u srpskoj javnosti dosta govori o sankcijama, uvođenje mera nije ni blizu. Što zbog činjenice da će EU zaista čekati da se do kraja istraže dešavanja u Banjskoj i potencijalne veze sa vlastima u Beogradu, što zbog činjenice da će za te sankcije biti potreban konsenzus država članica EU”, zaključuje Popović.

BONUS VIDEO:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar