Foto: N1

Profesor Pravnog fakulteta u Novom Sadu Bojan Pajtić smatra da režim indukuje klimu netrpeljivosti prema neistomišljenicima i da je svako ko se ne slaže s narativom SNS dehumanizovan. Predsednik Nezavisnog društva novinara Vojvodine Norbert Šinković dodao je da su u negovanje društvene klime uključene i institucije Srbije i da je to je ono što šalje lošu poruku.

„Svako ko se ne slaže s narativom SNS je dehumanizovan, izložen verbalnom nasilju, na kraju dana i fizičkom nasilju, ovo nije prvi slučaj maltretiranja ljudi koji se ne slažu s mejnstrim politikom u ovoj zemlji, imamo slučaj studenta Milana Vujića. Predsednik države vašu televiziju naziva američkom, ne slučajno, naziva svoje protivnike lopovima, idiotima, pogrdnim imenima i stvara atmosferu antagonizacije prema svakome ko želi da razmišlja“, poručuje Pajtić.

On dodaje da se današnja situacija ne može porediti ni sa jednim ranijim periodom.

„Ne sećam se ni da je devedesetih bilo takvih napada na novinare, a danas su novinari ugrožena vrsta. Nakon što su uspeli da marginalizuju opoziciju, sada su se fokusirali na novinare kao pretnju apsolutnoj vlasti i ne prezaju od toga da posegnu za silom. Nemam dileme da su ekstremističke grupe pod kontrolom vladajuće stranke, videli smo na primeru Veljka Belivuka. Nasilje nije slučajno i nije se dogodilo samo po sebi. Akteri su mislili da ih neće stići ruka pravde“, kaže profesor Pravnog fakulteta.

Kaže i da ulazimo u mračan period, u kome se verbalno nasilje preliva u fizičko i da smo, nažalost, kao društvo pokazali nizak nivo građanske hrabrosti.

„Jer kad je trebalo da se izađe na ulicu, malo se ljudi odazvalo i ako ne pokažemo viši stepen hrabrosti, biće sve gore“, upozorio je Pajtić.

Norbert Šinković je naglasio da ako dođete do momenta da se toleriše napad šipkom na nekoga, takvu klimu morate da negujete godinama.

Norbert Šinković Foto: N1

„To se ne dešava kroz dva-tri dana, to se dešava godinama uz aspekte nedelovanja. U negovanje društvene klime su uključene i institucije Srbije i to je ono što šalje lošu poruku. Pre nekoliko nedelja imali smo kampanju protiv kolega iz KRIK-a i to iz Skupštine, deo novinarskih udruženja je napustio vladinu radnu grupu, to je klima u kojoj se normalizuje nasilje i to traje. Oni koji su napali Daška Milinovića su ljudi koji imaju 20 godina, koji su se rodili 1998, 1999. to je društvena klima koja dovodi do toga da je normalno da postanete inicijali u policijskom saopštenju“, rekao je Šinković.

Objasnio je i sa kakvim se sve pretnjama i problemima suočavaju novinari.

„U inboks dobijate pretnje ili vam stižu u komentarima na mrežama, pre nekoliko meseci ekstremisti su došli na kućni prag urednika VOICE-a, ostavili su rasističke poruke na zidu ulaza gde živi i vi u takvoj klimi morate da vodite istraživački centar. Na različitim sajtovima bez potpisa i impresuma šire o vama laži. VOICE je stao u red nekoliko medija, od Jugpresa, Infovranjske, N1, primili smo tužbe zbog različitih tekstova, u roku od dva dana smo primili dve tužbe sa zahtevom od po milion dinara, samo zato što smo pisali o mogućim vezama i malverzacijama u vezi sa javnim nabavkama“, priča Šinković.

Pajtić se nadovezao rečima da će nasilja biti sve više, jer, smatra da se, oni koji primenjuju nasilje, ne plaše konsekvenci.

PROČITAJTE JOŠ:

„Čak i ako se procesuiraju, to će biti pro forme, dočekaće da budu oslobođeni, videli smo šta je bilo u slučaju s Borkom Stefanovićem. To su fašističke metode, oni su upadali na skupove drugih političkih organizacija. Ako se organizuje neki građanski protest, onda niko ne upada na njega, a ne dešava se da se zakaže protest 15 minuta posle toga, to su fašističke metode“, smatra Pajtić.

Na pitanje zašto je oštra atmosfera u Vojvodini, Pajtić kaže da zbog etničke strukture postoji implicitni šovinizam.

„Ljudi koji ne pripadaju rođenjem srpskom etničkom korpusu u Vojvodini ima više i tu šovinisti doživaju satisfakciju, jer će te ljude napadati, maltretirati. Mržnja prema onome što je liberalnija misao, plus nesrpsko poreklo, eto razloga za brutalnu mržnju i fizičko nasilje. Jedan prijatelj iz Hrvatske mi je rekao – kad god Vulin da zapaljivu izjavu, nekom Srbinu razbiju glavu u Hrvatskoj“, kaže Pajtić.

Pored toga, dodaje Šinković, postoji i momenat glorifikacije onih koji napadaju druge.

„To se ne odnosi samo na novinare, ako gledate napade na pripadnike manjinskih grupa, vidljivost kazni u javnosti je minimalna, vi ne možete da dočekate kraj suđenja. Ubistvo Slavka Ćuruvije, videli ste da je vraćen postupak na početak, ako ne možete kao institucija završiti priču i poslati janu poruku uz ostale mere, vi dobijate ovo. Nikakva kaznena politika ne može da promeni, ako institucije koristite da biste legitimizovali stanje u kome je napad na bilo koga legitimna stvar. Ne možemo završiti posao samo na sudskim procesima, oni jesu bitni, ali ne možemo ostaviti ključne momente da čekaju bolja vremena. Morate da imate političku volju“, poručuje Šinković.

Kada je u pitanju napad na radijskog voditelja Daška Milinovića, Pajtić je objasnio da tužilaštvo može da ga kvalifikuje i kao pokušaj ubistva, kao i da Milinović može da pokrene i parnični postupak.

„Problem je atmosfera u kojoj se govori, nemamo atmosferu u kojoj postoji konsenzus da je nedopustivo da se neko napadne. Ko god je u pitanju. Drugi problem je preblaga kaznena politika, nanogice u slučaju teških dela, ako ste izloženi kelevtanju, ukoliko i pokrenete parnični postupak, maksimalna naknada koju možete da dobijete od Pinka, Informera je oko 120, 130 hiljada dinara i njima se isplati da klevetaju“, naveo je Pajtić.

Za mnoge afere koje su u Srbiji i dalje nerešene, Pajtić kaže da je reč o očiglednom odsustvu političke volje da se ti predmeti reše.

„Sudovi su nezavisni, ali je neophodno i tužilaštvo. Tužilaštvo nije nezavisno od izvršne vlasti, vidimo neaktivnost tužilaštva, a sud sam po sebi ne može voditi istragu, prvo tužilaštvo i policija moraju da odrade svoj deo posla. Nema volje da se te afere razreše, logično da nema, jer je jasno da Savamala nije mogla da se dogodi da policiju neko nije sprečio da interveniše. Krušik je očigledno koruptivne prirode, šta se desilo s Kopernikuosm i preuzimanjem Prve i B92. Milioni evra nestaju, a prvi čovek kaže ne pitajte me kako sam nabavio“, dodaje Pajtić.

Tužilaštvo u Jagodini otvorilo je predmet povodom navoda potpredsednice Stranke slobode i pravde Marinike Tepić da je Dragan Marković Palma podvodio i seksualno zlostavljao maloletnice u hotelima u Jagodini. U tužilaštvu se pojavio i Marković koji kaže da je ceo slučaj jedna velika izmišljotina.

„Videli smo da su predmeti, koji su se odnosili na koalicione partnere odmicali dalje, da budu mač nad glavom, ali nikada do kraja. Bojim se da ni ovo neće do kraja, ali mi je zastrašujuće odsustvo građanske hrabrosti, šokantno mi je da nisu muškarci izašli na ulice Jagodine da kažu nećemo više. Neko je amputirao kuraž i integritet velikom broju ljudi, postali smo imuni na verbalno i fizičko nasilje“, kaže Pajtić.

Govoreći o pregovorima vlasti i opozicije, Pajtić je rekao da je opozicija morala da odabere dva ili tri pregovarača i da ima zajedničku platformu.

„Plašim se da će i opozicija time što dozvoljava hiperprodukciju pregovarača i programa, zahteva, dovesti sebe u vremensku iznudicu, beskrajno pregovaranje čak i da bude ustupaka neće biti vremena za implementiranje. Nisam prevelIki optimista, jer se unutar opozicije dešava pozicioniranje, umesto da se usmeri prema režimu“, rekao je Pajtić.

Na pitanje da li se u tim pregovorima može doći do promena u medijima, predsednik NDNV kaže da nje treba mnogo očekivati od tog procesa, ali da veruje da može.

„Morate da pustite nezavisne institucije rade svoj posao, da pokažete političku volju da primenite zakone, a ne da tražite mala vrata kako da zaobiđete zakonska rešenja. Da li postoji volja, prepustiću odgovor gledaocima. Mene zabrinjava što se u ovoj godini spremaju izmene nekih zakona, recimo zakona o pristupu informacijama od javnog zanačaja, prema nezvaničnim informacijama te izmene će biti značajne, uticaće i na rokove i na informacije koje ćemo moći da zatražimo. U radnoj grupi koja radi na tom dokumentu nema predstavnika novinarskih udruženja“, upozorava Šinković.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar