Foto: MGSI/ PREDRAG MITIĆ, Shutterstock

Da Beograd nije isti grad od dolaska naprednjaka na vlast možda se najbolje vidi po tome šta je prestonici Srbije učinio projekat “Beograd na vodi”. Zbog privatnih i poslovnih interesa ljudi iz vrha vlasti i arapskih partnera, stradala je Glavna železnička stanica, a isti scenario se sprema i za autobusku stanicu. Na taj način Beograd postao jedna od retkih evropskih prestonica koja je izmestila svoju saobraćajnu žilu kucavicu iz strogog centra.

Jedno od obeležja decenije vlasti naprednjaka u Beogradu jeste izmeštanje glavne (stare) železničke i autobuske stanice iz centra grada, koje su pratile razne finansijske malverzacije ali i probijanje rokova za završetak izgradnje. Iako je njihovo izmeštanje iz centra Beograda išlo, ili je bar trebalo ići, ruku pod ruku, to se nije desilo, a glavni povod njihovog izmeštanje je izgradnja Beograda na vodi, sumnjivog projekta koji će ostati trajno obeležje vladavine Aleksandra Vučića i od kog građani Srbije nemaju nikakvu korist.

Kako je sve počelo?

Informacija da će glavna železnička i autobuska stanica biti izmeštane iz centra Beograda, u delove do kojih je teže stići, zatekla je ne samo građane Beograda, već i sve ljude iz Srbije. Pored problema loše povezanosti, brojni problemi su pratili, za sada još uvek nezavršene projekte.

Železnička stanica iz centra grada je preseljena na Prokop, sada već davne 2018. godine, a autobuska stanica još uvek čeka svoje preseljenje na Novi Beograd. Projekte za izgradnju oba infrastrukturna projekta, kao po pravilu, dobijale su firme bliske SNS režimu.

Zajednički sadržalac za obe stanice, pored izmeštanja, jeste probijanje rokova za njihovo otvaranje, ali i brojne finansijske malverzacije koje su ih pratile.

Foto: Dragan Mujan/Nova.rs

„A sad – adio“

Uz stihove poznate pesme “A sada adio” ispaćen je zadnji voz sa stare železničke stanice početkom juna 2018. godine, dok je nova glavna železnička stanica Prokop otvorena (po drugi put) pre mesec dana i to u svrhu predizborne kampanje tandema Vučić-Šapić.

Izgradnju Prokopa mnogi nazivaju i “Zidanje Skadra na Bojani”, jer je započeta davne 1976. godine. Gotovo četiri decenije, radilo se sporadično, da bi se poslu prionulo 2014. godine što koincidira sa početkom projekta izgradnje Beograda na vodi.

Dve godine kasnije, 2016. godine, tadašnji predsednik Vlade, a sadašnji predsednik republike Aleksandar Vučić otvorio je, po prvi put, novu železničku stanicu uz najavu da će završetak svih radova na Prokopu biti 2018. godine. Međutim, ni 2023. godine kada je Vučić po drugi put otvorio stanicu, ona nije u potpunosti gotova. I dalje mašine i radnici zidaju Skadar, te se možemo zapitati da li će još koji put biti organizovano otvaranje pred neke naredne izbore.

Tokom 2019. godine raspisan je konkurs za izvođača radova železničke stanice, a posao je dobila je firma „Rejvel siti“ (Railway city) koja je, ujedno bila i jedini ponuđač. A u pitanju je ćerka firma kompanija PSP Farman iz Beograda, čiji je vlasnik poznati srpski biznismen Branislav Grujić.

Razne pravne nelogičnosti pojavile su se u ovom slučaju, na šta su stručnjaci upozoravali, dodajući da nije ispunjen ni jedan od zakonskih preduslova za zaključivanje ugovora, te da zbog toga mora biti proglašen ništavnim. Kako je za Nova.rs ranije objasnio programski direktor Transparetnosti Nemanja Nenadić reč je o javno-privatnom partnerstvu, a nije ispoštovana procedura predviđena zakonom koji reguliše tu oblast.

PROČITAJTE JOŠ:

Autobuska stanica nema, ali imamo korov i šipove

Izgradnja Beograda na vodi, za sada je (bez)uspešno izmestila samo glavnu železničku stanicu. Dok autobuska i dalje čeka svoj red. Kamen temeljac za novu autobusku stanicu položen je još 2018. godine, na Novom Beogradu, a prema najavama odlazećeg gradonačelnika Beograda Aleksandra Šapića, prvi autobusi sa ove stanice krenuće početkom naredne godine.

Kao i u slučaju Prokopa, rokovi za završetak radova su pomerani. Prvi koji je najavljivao završetak i otvaranje nove autobuske stanice jeste nekadašnji gradonačelnik, sadašnji ministar finansija Siniša Mali, zatim gradski menadžer Goran Vesić i na kraju Aleksandar Šapić. Praktično, tri garniture iste vlasti obećavale su otvaranje autobuske stanice, a ona do danas nije otvorena.

PROČITAJTE JOŠ:

U izgradnju nove autobuske stanice u Beogradu do sada je uloženo oko 20 miliona evra. I u ovom slučaju, projekat je od samog početka imao niz problema. Posle raspisivanja prvog tendera, projekat je dobila firma „Bauwesen“ sa svojim partnerima, na šta su se ostali ponuđači žalili,a komisija je uvažila žalbu pa je tender poništen.

Na ponovljenom tenderu, bolju, odnosno nižu ponudu, dala je upravo ta firma, čime su dobili projekat. Podsećamo, u pitanju je firma koja je etablirana na izgradnji puteva i saobraćajnica, ali čiji je uspon vezan paralelno sa dolaskom na vlast Srpske napredne stranke (SNS).

Ekipa Nove je u više navrata posećivala skupo gradilišta u Bloku 42 na Novom Beogradu, ali iz meseca u mesec situacija identična – bageri stoje, konstrukcija se ne menja, a novac nastavlja da „curi“ iz budžeta. Umesto obećane stanice, građani su dobili šipove i korov.

Autobuska stanica, gradilište, izgradnja, nova autobuska stanica
Foto: Goran Srdanov/Nova.rs

Aktuelne najave, o premeštanju autobuske stanice na Novi Beograd, ne znače i završetak svih radova, jer prema najavama Šapića, do januara će biti završena samo prva faza radova, koja ne podrazumeva izgradnju stanične zgrade. Što može značiti, da će kao i u slučaju Prokopa, autobuska biti više puta otvarana, za potrebe nekih od narodnih izbora.

BONUS VIDEO:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar