Foto:EPA PHOTO EPA STRINGER/privatna arhiva/Krik

Srbin Nebojša Jeftić (61) osuđen je za ubistvo Mileta Veljkovića (63) na doživotnu robiju pred Višim sudom u Midelbugu u Južnoafričkoj Republici i to sedam godina nakon što je izvršio zločin, pošto je izazvao saobraćajku automobilo koji je prilikom likvidacije ukrao od žrtve. Tek tada policajci su shvatili o kome je reč i stavili mu lisice na ruke. Jeftićev slučaj nije usamljen jer, kako smo videli do sada, veliki je broj kriminalaca koji sa naših prostora odlaze u Južnoafričku Republiku i kriju se godinama, a neki od njih tražili su i azile bežeći od kazni izrečenih u Srbiji.

Mediji iz Južne Afrike preneli su 7. novembra da je Jeftić osuđen na doživotni zatvor jer je 2011. godine ubio svog sunarodnika iz Srbije Mileta Veljkovića (63). Njih dvojica su bili prijatelji, Veljković je ubici ponudio smeštaj u JAR, dok se ne snađe, ne pronađe posao i stane na noge.

Veljković je živeo sa 16-godišnjim sinom koji je kobnog dana zatekao telo svog oca u lokvi krvi kada se vratio iz škole. Svetlo sumnje je odmah palo na njihovog „gosta“ iz Srbije, posebno imajući u vidu da u garaži nije bilo očevog automobila.

Tek sedam godina kasnije, kada je došlo do saobraćajke u drugom gradu u JAR, policija se shvatila da je za volanom automobila ubica za kojim se tragalo, a da vozilo pripada ubijenom Veljkoviću. Osuđen je na doživotni zatvor, iako se tokom procesa branio da nije kriv.

Arkanov ubica i dalje u JAR

Jedan od najtraženijih srpskih begunaca Dobrosav Gavrić, osuđen na 35 godina zatvora zbog ubistva Željka Ražnatovića Arkana, pokušao je da dobije azil u Južnoafričkoj Republici (JAR), ali mu je zahtev još jednom odbijen februara ove godine. I ovo nije prvi zahtev koji je Gavrić uputio nadležnim službama u Južnoj Africi.

Osuđeni za ubistvo Foto: Marko Đoković

Bežeći od zatvorske kazne koja ga je čekala u Srbiji, i navodne osvete na koju je sumnjao, Gavrić je „nabavio“ lažna dokumenta na ime Saša Kovačević i otišao najpre u Hrvatsku, zatim u Italiju, na Kubu i u Evkador, da bi 2007. stigao u JAR.

Iako je znao da mu u rodnoj zemlji preti zatvor i da slovi za traženog kriminalca, Gavrić je i u novoj domovini nastavio da se bavi kriminalom i da se predstavlja lažnim imenom. Uspeo je da se krije sve dok se 2011. godine nije našao u središtu pucnjave na lokalnog kriminalca za kog je radio kao vozač.

Foto:EPA PHOTO/EPA/STRINGER

Gavrić je tada priveden jer je u automobilu pronađena manja količina kokaina i tada se predstavio policiji kao Saša Kovačević, ali su ga odali otisci… Tada počinje njegova bitka za status izbeglice, doduše neuspešna.

„Kralj dijamanata“ ubijen u Johanesburgu

Trgovac dijamantima i zlatom, Srbin Đorđe Mihaljević (44) likvidiran je u septembru 2018. godine  klasičnoj sačekuši u Johanesburgu, u naselju Bedfrodvjuu kada je u automobilu čekao zeleno svetlo na semaforu. Dvojica napadača na motoru prišli su njegovom automobilu i osuli paljbu. Uspeo je da se odveze još stotinak metara, ispao iz kola i preminuo na licu mesta.

Ovakav „modus operandi“ ubica primećen je kod gotovo svih sumnjivih Srba koji su svoje utočište iz različitih razloga pronašli na jugu Afrike, a veruje se da godinama, unutar tamošnjeg podzemlja, vode ratovri dve srpske kriminalne grupe.

Đorđe Mihaljević Foto:privatna arhiva/Krik

Mediji su pisali da je Mihaljeviću „stavljena meta na čelo“ onog trenutka kada je ušao u sukob sa svojim navodnim saradnikom, osuđivanim mafijaškim bosom iz Češke, Radovanom Krejcirom. Njih dvojica su bili u sukobu jer je Krejcir započeo biznis sličan onom koji je vodio Mihaljević u „Sandton Goldu“ i „Diamond Excange“-u. Mihaljevićev otac preminuo je nakon što je bio otet i mučen, a policija je verovala da bi iza toga mogao da stoji upravo Krejcir.

Međutim, Mihaljević je to uvek poricao.

Ubijeni Mihaljević blisko je sarađivao i sa najbližim ortacima narko-bosa Darka Šarića, pisali su tada mediji.

Osim što je Mihaljević bio vlasnik kompanije za trgovinu zlatom i dijamantima u JAR i na taj način bio povezan sa Šarićevim saradnikom Krejčirom, on je zajedno sa Smiljanom Samardžićem iz Kotora, poslovnim partnerom ubijenog Dragana Dudića Frica, otvorio nedavno zajedničku firmu u Herceg Novom, pisali su ranije crnogorski mediji.

Srbima put ka JAR otvorila braća Ždrokinac

Među prvim Srbima koji su otišli na sam jug Afrike i koji su „utabali“ put drugim jugoslovenskim mladićima iz podzemlja bili su blizanci Vojin i Dejan Stanković iz Kruševca, poznatiji kao braća Ždrokinac, koji su posle kriminalne karijere u domovini, ali i pljački po državama Zapadne Evrope, sklonili u Južnoafričku Republike. Sedamdesetih godina još vladao aparthejd, gde je belcima bilo dozvoljeno da rade sve bez ikakvih sankcija.

Dejan Stanković Foto:privatna arhiva

Koliko su se brzo probili u sam vrh govori podatak da su jedno vreme bili i telohranitelji tamošnjeg predsednika. Kada su se politička strujanja u toj državi promenila, braća su se vratila u domovinu, ali tim povratkom nisu stali sukobi koji su vezani za njih.

Veruje se, naime, da je upravo Dejan Stanković odgovoran za likvidaciju Gorgija Darmanovića, Crnogorca koji je bio dvostruki agent za tamošnje službe. Darmanović je ubijen na Novom Beogradu maja 2019. godine.

I drugog Arkanovog ubicu metak stigao u JAR

Pored Dobrosava Gavrića, u Johanesburgu se krio i Milan Đuričić Miki. On je u Johanesburg pobegao dan uoči izricanja pravosnažne presude zbog ubistva Željka Ražnatovića Arkana i njegovih prijatelja 15. januara 2000. godine u beogradskom hotelu “Interkontinental”, kojom je osuđen na 30 godina zatvora.

Milan Đuričić Miki Foto:privatna arhiva

Kada je u tamošnjim medijim objavljena inforamcija da je ubijen još jedna Srbin, nije bilo zvanične potvrde da je reč o Arkanovom egzekutoru, ali je odmah zatim Interpol prosledio MUP-u Srbije otiske ubijenog muškarcai utvrđeno je da se podudaraju sa Đuričićevim koje policija ima u arhivi.

Njega je ubica presreo takođe na semaforu i u njegovo telo ispalio je rafal.

Bonus video: Rekonstrukcija ubistva porodice u Aleksincu

 

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar