užice đetinja
Reka Đetinja, ilustracija Foto: Shutterstock/Martyn Jandula

Građanska čitaonica Libergraf iz Užica podnela je proširenu krivičnu prijavu zbog građevinskih radova koji su izvedeni na nepokretnom kulturnom dobru, staroj hidrocentrali na Đetinji u Užicu koja je počela da radi avgusta 1900. godine. Radove je izvelo javno preduzeće Elektroprivreda Srbije (EPS) sa ciljem da se u hidrocentrali ugradi nova turbina.

Krivična prijava podneta je protiv N.N. službenog lica koje vrši ovlašćenja u EPS-u, jer postoji osnovana sumnja da je to lice zloupotrebom svog službenog položaja ishodovalo Rešenje o izmenama građevinske dozvole kod Gradske uprave za urbanizam grada Užice, prenosi Nova ekonomija.

U njoj se navodi da je N.N. službeno lice svesno kršeći propise, na osnovu nezakonito pribavljenog Rešenja, omogućilo i naložilo izvođenje nezakonitih radova, kojim je naneta nenadoknadiva šteta spomeniku kulture Stara hidrocentrala na reci Đetinji u Užicu i njegovoj zaštićenoj okolini, a sve u nameri pribavljanja materijalne koristi investitoru Javnom preduzeću Elektroprivreda Srbije Beograd.

Krivična prijava podneta je i protiv N.N. službenog lica koje vrši ovlašćenja u Gradskoj upravi za urbanizam, izgradnju i imovinsko-pravne poslove grada Užice, jer je investitoru izdalo nezakonito Rešenje o izmenama građevinske dozvole i na taj način omogućilo izvođenje radova suprotno odredbama člana 99. Zakona o kulturnim dobrima i Merama tehničke zaštite izdatog od Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljevo.

U prijavi se navodi da je ovo službeno lice iz gradske uprave za urbanizam, svesno kršeći propise omogućilo izdavanje Rešenja o izmenama građevinske dozvole po nepotpunom zahtevu investitora.

Ukratko, prijavljena lica su svesno kršila propise tako što su umesto Saglasnosti na urbanistički projekat, koji izdaje Zavod za zaštitu spomenika kulture Kraljevo, u spise predmeta priložili obaveštenje i to pokušali da prikriju tako što su ovo „obaveštenje“ nazvali „mišljenjem“ tog zavoda. Svi ovi navodi potvrđeni su Rešenjem Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture kojim je poništeno Rešenje o izmenama građevinske dozvole.

Suština rešavanja tog problema je da država poštuje zakone koje je sama donela.

EPS je radove započeo 2018. godine na osnovu izmena građevinske dozvole koje je pribavio na osnovu lokacijskih uslova i mera tehničke zaštite koji su izdati samo za objekat stare hidrocentrale, iako se ograničenja odnose i na neposrednu okolinu objekta. Međutim, ova dozvola je poništena pomenutim Rešenjem Ministarstva građevine koje je doneto 5. marta 2021. godine.

Ministarstvo je u obrazloženju svog Rešenja navelo da je postupajući po inicijativi Libergrafa, a po službenoj dužnosti utvrdilo da „u spisima predmeta nema saglasnosti Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljevo na projekat i dokumentaciju za izvođenje radova“, kako je to propisano Zakonom o kulturnim dobrima, ali i tačkom II Rešenja o merama tehničke zaštite izdatim od strane Zavoda 11.10.2016. godine.

„Kako je u ovoj pravnoj stvari nesporno da je Rešenje Gradske uprave za urbanizam, izgradnju i imovinsko-prvane poslove grada Užice doneto bez Saglasnosti Zavoda za zaštitu spomenika kulture, ovo Ministarstvo nalazi da su ispunjeni uslovi za poništenje rešenja po osnovu službenog nadzora propisani u članu 183. stav 1. tačka 9. Zakona o opštem upravnom postupku“ navodi se u rešenju Ministarstva građevine.

Šta je otkrio nalaz vodne inspekcije?

Svojim rešenjem donetim 07. aprila 2021. godine Zavod za zaštitu spomenika kulture iz Kraljeva zabranio je svako dalje izvođenje radova na nepokretnom kulturnom dobru, spomeniku kulture Stara hidrocentrala na Đetinji. U rešenju se podseća da je hidrocentrala proglašena spomenikom kulture 1974. godine.

Ovim Rešenjem propisano je da se na tom objektu ništa ne sme rušiti niti prepravljati, ako se time utiče na gubitak svojstava spomenika kulture. Pored zabrane daljih radova investitoru je tada naloženo da objekat vrati u prvobitno stanje u roku od 30 dana. Investitor nije postupio po ovom rešenju već uložio žalbu Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture.

Pored nezakonito izdatog Rešenja o izmenama građevinske dozvole utvrdili smo da je Gradska uprava za urbanizam načinila čitav niz kršenja zakona u ovom postupku. Naime, na osnovu odredbi Zakon o planiranju i izgradnji i Pravilnika o sprovođenju objedinjene procedure, gradska uprava za urbanizam je bila dužna da svim nosiocima javnih ovlašćenja (JVP Srbijavode, Zavod za zaštitu prirode, Zavod za zaštitu spomenika kulture itd.) dostavi na uvid projekat za građevinsku dozvolu i građevinsku dozvolu kako bi ovi utvrdili da li je projekat usklađen sa prethodno izdatim uslovima i merama tehničke zaštite.

Na osnovu odgovora na zahteve za pristup informacijama od javnog značaja primeljenih od JVP Srbijavode i Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljevo, kao i Zapisnika vodne inspekcije, vidi se da Gradska uprava za urbanizam to nosiocima javnih ovlašćenja nikada nije ni poslala: „Gradska uprave za urbanizam, izgradnju i imovinsko-pravne poslove Grada Užica nikada se nije kroz CEOP (sistem za podnošenje elektronskih zahteva) obratila Zavodu, niti je kroz isti dostavila idejni projekat, Rešenje i projekat za izvođenje radova“.

Na osnovu ovih odgovora, a po zahtevu Libergrafa Vodna inspekcija je izvršila vanredni inspekcijki nadzor kod Gradske uprave za urbanizam grada Užice i EPS-a i sve ove nezakonitosti dokumentovala u svom zapisniku i naložila mere za njihovo ispravljanje. Libergraf je identičnu praksu kršenja zakonskih prospisa utvrdio i u slučaju MHE Ravni, koja je izgrađena u istoimenom zlatiborskom selu, na reci Prištavici. Taj objekat inače se takođe ocenjuje kao problematičan jer je njegov cevovod devastirao korito reke Prištavice.

MHE „Pod gradom“ do sada uopšte nije radila zbog poništene građevinske dozvole, dok EPS i pored rešenja koje je izdao Zavod za zaštitu spomenika u Kraljevu, ništa ne preduzima da ovaj spomenik kulture vrati u prvobitno stanje. EPS je nedavno podneo i tužbu pred Upravnim sudom protiv Rešenja Ministarstva građevinarstva, dok sa druge strane nastoji da nelegalno izgrađeni objekat legalizuje. Oni su ponovo išli u postupak pribavljanja lokacijskih uslova, međutim, grad ih je odbio na osnovu toga što su dobili dva negativna odgovora od Srbijavoda i Zavoda za zaštitu spomenika kulture.

„Pored nezakonitosti koje su utvrđene kod Gradske uprave za urbanizam grada Užice i EPS-a, smatramo da postoji i kršenje zakona i od strane Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljevo. Zbog toga smo od Ministarstva kulture i informisanja zahtevali pokretanje vanrednog nadzora nad primenom Zakona o kulturnim dobrima kod Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Kraljevu, a u postupku izdavanja mera tehničke zašte za spomenik kulture stara hidrocentrala na Đetinji. Ove mere su izdate samo za objekat hidrocentrale ali ne i za zaštićenu okolinu, na šta ih obavezuje Resenje o utvrđivanju spomeničkih svojstava iz 1974. godine“, navodi Libergraf.

Iz udruženja dodaju, kako bi se rešenje o poništavanjem građevinske dozvole za MHE „Pod gradom“ u budućnosti moglo koristiti kao upravna praksa, čime bi se onemogućilo izdavanje građevinske dozvole za intervencije na nepokretnim kulturnim dobrima bez predhodno pribavljene Saglasnosti od nadležnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture, a u skladu sa odredbama Zakona o kulturnim dobrima, Ustavnom sudu Srbije su uputili inicijativu za ocenu ustavnosti i zakonitosti dva samostalna člana Zakona o planiranju i izgradnji. Naime, odredbama članova 134(s3) i 109(s5) Zakona o planiranju i izgradnji narušen je opšteprihvaćeni princip da posebni zakon derogira opšti, čime je stvorena kolizija zakonskih pravnih normi na štetu pravne sigurnosti.

Stara hidrocentrala u Užicu radila je na principima naizmeničnih polifaznih struja koje je osmislio čuveni srpski naučnik iz Like, Nikola Tesla. Njene stare Simensove turbine , koje su u Užice stigle na volovskoj zaprezi i danas mogu da proizvode struju. Kamen temeljac za staru hidricentralu, na kraju 19. veka, postavio je Kralj Aleksandar Obrenović.

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar